Najave događanja

NASLOVNICA

Sukob potreba i mogućnosti?

23.01.2017 10:46
Razgovor o budućnosti obrazovanja na hrvatskome jeziku u Republici Srbiji

Razgovor o budućnosti obrazovanja na hrvatskome jeziku u Republici Srbiji
 
Sukob potreba i mogućnosti?
 
 
 
Školskim centrom želimo preslikati model kakav je u vrtićima. Ne želimo nikakvu getoizaciju niti zatvaranje nego da radi upravo kvalitetnog programa i kadra, privučemo i djecu roditelja drugih nacionalnosti, rekla je Jasna Vojnić iz HNV-a
 
 
 
 
U okviru manifestacije Dani biskupa Ivana Antunovića 2017., Katoličko društvo Ivan Antunović organiziralo je XXV. Razgovor. Ovo tradicionalno okupljanje Hrvata u Subotici održano je u petak, 13. siječnja u Pastoralnom centru Augustinianum u Subotici, a tema je bila obrazovanje na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji. 
U uvodnom dijelu, dopredsjednica Odbora za obrazovanje Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić predstavila je Strategiju obrazovanja na hrvatskome jeziku u Republici Srbiji, a o radu katoličkih škola u Požeškoj biskupiji govorio je ravnatelj jedne od tih škola, vlč. Želimir Žuljević. 
Da je biskup Antunović često naglašavao potrebu brige za svoj narod, njegov opstanak i razvitak te da  pitanje školstva nije aktualno samo u današnjem kontekstu nego je to bila i okosnica Antunovićeva djelovanja istaknuto je na početku ovogodišnjeg Razgovora: »Smisao razgovora jeste aktualizirati jedno pitanje od značaja od značaja s društvene, kulturne, kršćanske točke gledišta, a pitanje odgoja i iskustvo koje Katolička Crkva ima u školstvu je svakako neupitno.« 
 
 
Povijesne prilike
 
 
Predsjednik KD Ivan Antunović, mons. Stjepan Beretić govorio je o povijesti obrazovanja na hrvatskome jeziku, naznačivši kako su u vrijeme biskupa Antunovića djelovale uglavnom samo konfesionalne škole – u katoličkim školama je nastavni jezik bio mađarski ili njemački, a od kraja Prvog svjetskog rata, izuzevši par godina nakon Drugog svjetskog rata, nastavni jezik za Hrvate je bio srpski sve do 2002. godine kada im je ponovno pružena mogućnost školovanja na materinskom jeziku. Za to vrijeme, od Prvog svjetskog rata do danas Mađari, Slovaci i Rusini uvijek su imali mogućnost za školovanje na svom jeziku. Beretić je ukazao kako je usprkos borbi da se što veći broj djece školuje na materinskom jeziku, kod svih njih, taj broj u opadanju. S problemom sve manjeg broja djece koja se školuju na materinskom jeziku suočava se i malobrojna hrvatska zajednica, rekao je mons. Beretić. 
 
 
 
Stvaranje jezgre
 
O stanju u školstvu na hrvatskome jeziku govorila je dopredsjednica odbora za obrazovanje HNV-a Jasna Vojnić prezentirajući Strategiju obrazovanja na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji, dokument kojega je Vijeće usvojilo u prosincu prošle godine.
»Tim za izradu Strategije došao je do zaključka da bi stvaranje jedne jezgre kako obrazovanja tako i svih razvojnih projekata hrvatske zajednice bio logično rješenje. Trenutni ekonomski kontekst nam ne ide u prilog. Novac koji se izdvaja za obrazovanje i koji se još neko duže vrijeme neće povećati u Srbiji možemo nadomjestiti spremnošću Hrvatske da nam pomogne. Socijalni kontekst ne ide u prilog imajući u vidu demografski pad, mali prirodni priraštaj, te veliki udio starog stanovništa. Djece u dogledno vrijeme neće biti više, osim ako se ne okupimo na jedno mjesto. Religijski kontekst čini veliki potencijal, a i kod nas i u Hrvatskoj su otvoreni za pomoć i suradnju. Dakle, uzevši sve u obzir, odgojno-obrazovni centar je jedno od mogućih rješenja gdje sve trenutne slabosti mogu prerasti u snagu«, rekla je Vojnić, dodavši da je izrada elaborate je sljedeći korak. 
Što se tiče financiranja, Vojnić kaže da školski centar treba biti zajednički projekt Srbije i Hrvatske na najvišoj, republičkoj razini te da ga može pomoći i Katolička Crkva. 
 
 
 
Mali broj djece
 
 
Koordinatorica hrvatske nastave u Vojvodini ispred Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Marina Balažev upitala je – je li uopće provedena anketa koliko su roditelji učenika zainteresirani za ideju školskog centra. Također je rekla da treba precizirati izjavu kako postoji potpora Hrvatske za osnivanje školskog centra jer »kad kažemo da su u pitanju određene institucije Hrvatske, a koje su u samom vrhu pregovora s Republikom Srbijom, neke od njih neće podržati ideju Hrvatskog školskog centra«. 
O ispitivanju javnog mnijenja Vojnić je rekla da prilikom izrade Strategije nije bilo konkretnog pitanja za osnivanje školskog centra, ali da je veliki postotak roditelja to naveo kao moguće rješenje te da im je svakako u planu izraditi detaljni elaborat za školski centar u kome će se sve vidjeti. »Još ne znamo sve detalje vezane za školski centar ali znamo da nešto moramo učiniti s obzirom na to da recimo u Tavankutu imamo  jedno dijete u prvom i jedno u drugom razredu. To nije dobro«, kazala je Vojnić. 
Mons. Beretić je upitao – kako bi izgledao školski centar s oko 400 đaka, koliko ih sada ima u hrvatskim odjelima u osnovnim i srednjim školama? Na temelju toga, predložio je da se djeca nastave školovati po modelu kakav je i trenutačno, u državnim školama na materinskom jeziku. 
Ideju osnivanja školskog centra podržao je vlč. Andrija Anišić jer je uvjeren kako bi se u katoličke škole upisivalo više Hrvata i zbog samog ugleda koje katoličke škole imaju i jer je to šire od nacionalnog aspekta, ali je istaknuo isti problem kao i mons. Beretić – mali broj djece. 
O problemu maloga broja djece, Jasna Vojnić je rekla da su ga u HNV-u svjesni, te da se ne oslanjaju na brojku od 400 djece, nego 3500 potencijalnih, koliko je istraživanje za Strategiju pokazalo. »Mi smo model školovanja djece u državnim školama na materinskom jeziku forsirali 15 godina  i vidimo da broj opada te da nema naznake da se poveća. Ovim školskim centrom želimo preslikati model kakav je u vrtićima. Ne želimo nikakvu getoizaciju niti zatvaranje nego upravo da radi kvalitetnog programa i kadra, privučemo i djecu roditelja drugih nacionalnosti«, rekla je ona. 
 
 
 
Zakonski okvir
 
Tajnik KD Ivan Antunović vlč. Ivica Ivanković Radak rekao je da ove školske godine u Hrvatskoj katoličku osnovnu i srednju školu pohađa 3620 učenika, dok je u Bosni i Hercegovini upisano 4800 učenika u 14 osnovnih i srednjih škola. U Republici Srbiji nema zakonskog osnova na temelju kojega se može osnovati katolička škola, a da se pri tome financira iz proračuna Ministarstva. Rješenje tog izazova, Vojnić vidi u uvjetu da se ispuni pravni osnov da to bude škola na hrvatskome jeziku, a ne katolička škola. To, kako je dodala, ne spječava da se projekt realizira u suradnji s Katoličkom Crkvom.
 
 
Dugoročna vizija
 
Po riječima vlč. Želimira Žuljevića, u Požeškoj biskupiji djeluje četiri katoličke škole, dvije osnovne i dvije srednje. Prve dvije katoličke škole u ovoj biskupiji počele su s radom deset godina nakon osnivanja biskupije, 2007. godine, a to su gimnazija u Požegi i Virovitici. Odgojno obrazovni centar požeške biskupije osnovan je 2009. godine, kada je ujedno osnovana i prva osnovna katolička škola u biskupiji i to u Požegi, dok je druga katolička osnovna škola otvorena u Virovitici 2015. godine. 
Vlč. Žuljević ističe da požeški biskup Antun Škvorčević ne planira stati na ovome jer ima jednu dugoročnu viziju »kako ulagati u odgoj i obrazovanje znajući da je to budućnost svih nas« te želi raširiti katoličke škole i po drugim mjestima biskupije. 
»Provodimo nastavni plan i program koje je propisalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, iako se nastojimo više bazirati na onu odgojnu dimenziju. Što se tiče obrazovne dimenzije između ugovora Republike Hrvatske sa Svetom stolicom, a također između Hrvatske biskupske konferencije i Vlade Republike Hrvatske postoje određene odredbe na temelju kojih se katoličkim školama daje mogućnost da mijenjaju sadržajni dio koji je u suprotnosti s naukom Katoličke Crkve, odnosno da naučava na temelju svoga pogleda na znanost«, kazao je vlč. Žuljević. 
 
 
Zašto katolička škola?
 
 
»Budući da je po Ustavu Republike Hrvatske svakom građaninu omogućeno da po svome svjetonazoru odgaja djecu, naš biskup je želio pružiti tu priliku roditeljima«, dodao je vlč. Žuljević. »Tolika je zainteresiranost roditelja da nažalost ne možemo upisati toliko djece koliko bi roditelji željeli. Identitet katoličke škole jeste prožimanje života i kulture vjerom i to je ono što se roditeljima sviđa. Od početka kada je počela s djelovanjem naša škola odaziv djece je bio velik pa ih nismo mogli primiti sve. Također, nastojimo pronaći kadar koji će naučavati ne samo ono što je propisano, nego i svjedočeći svojim načinom života«. 
Svaki nastavni dan počinje molitvom u razredu, a tako i završava. »Imamo školsku kapelicu u kojoj redovito slavimo svetu misu. Pratimo unutar škole liturgijsku godinu, sudjelujemo na svim važnim događanjima unutar požeške biskupije, imamo duhovne vježbe za roditelje i učenike, organiziramo tribine za roditelje... Želimo pomoći roditeljima i u suradnji s njima odgojiti njihovu djecu. Želimo od njih napraviti ljude koji će znati koji je njihov identitet ali imati i kritički način razmišljanja«, zaključio je vlč. Žuljević.
    
J. Dulić Bako
 
 
antr
Spomenik biskupu Antunoviću
 
Obilježavajući 2015-te jubilej 200 godina rođenja biskupa, HNV, ZKVH i KD Ivan Antunović krenuli su s inicijativom podizanja spomenika biskupu Antunoviću. Grad Subotica je još 2014. odobrio mjesto za spomenik, pokraj katedrale-bazilike na mjestu gdje se donedavno nalazio spomenik Presvetom Trojstvu. Postupak za podizanje spomenika je u tijeku i od četiri pristigla rješenja odbor je odabrao prijedlog autora Bernarda Pešorde te je tijekom ove godine u planu realiziranje izrade gips spomenika, istaknuto na ovogodišnjem Razgovoru.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Uvodnik

Tjedni komentar

Uspjesi

Učenici hrvatskih odjela ove, ali i prethodnih godina, ostvaruju izvanredne rezultate na natjecanjima iz raznih područja

Vijesti