Najave događanja

NASLOVNICA

Vjerojatno najjača osobnost u kulturnoj povijesti ovdašnjih Hrvata

03.04.2017 09:46
Kolokvij je organiziran u povodu 300. obljetnice rođenja fra Emerika Pavića, svestranog književnog i znanstvenog stvaratelja, središnje osobe budimskog kulturnog kruga XVIII. stoljeća

 
 
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata organizirao je XLVI. znanstveni kolokvij na temu Fra Emerik Pavić (1716. – 1780.) u petak, 24. ožujka, u kapeli Crne Gospe Franjevačke crkve u Subotici. Kolokvij je organiziran u povodu 300. obljetnice rođenja fra Emerika Pavića, svestranog književnog i znanstvenog stvaratelja, središnje osobe budimskog kulturnog kruga XVIII. stoljeća, a u okviru obilježavanja 300. godišnjice rezidencije franjevaca u Subotici. Predstavljene su dvije digitalizirane Pavićeve knjige na narodnom jeziku iz fundusa knjižnice Franjevačkog samostana u Subotici, postavljene na internetskoj stranici ZKVH-a.
Na kolokviju je o važnosti digitalizacije knjiške baštine govorio predsjednik katedre za knjižničarstvo Odjela za kulturologiju Sveučilišta u Osijeku i koordinator međunarodnog projekta Digitalizacija baštinskih knjižničnih fondova: naša nužnost i obveza doc. dr. sc. Tihomir Živić, a o aktivnostima ZKVH-a na tome planu ravnatelj ZKVH Tomislav Žigmanov, moderator večeri, dok je voditeljica Zavičajne knjižnice Biblioteca Croatica ZHVH-a Katarina Čeliković predstavila dosadašnje digitalizirane radove knjižnice.
Uzor mlađima
 
»Danas govorimo o vjerojatnoj najznačajnijoj osobnosti kad je u pitanju književnost, znanost, filozofija, teologija i publicistika iz XVIII. stoljeća među svim ugarskim Hrvatima, fra Emeriku Paviću«, riječi su kojima je Tomislav Žigmanov započeo izglaganje objasnivši potom da je 300. obljetnica fra Pavićeva rođenja trebala biti obilježena prošle godine, ali da su čekali da dio njegovog pučkog naslijeđa bude digitaliziran, što je na ovome kolokviju službeno i predstavljeno. 
Žigmanov je govorio da se digitalizacijom knjiške građe povećava dostupnost i šalje nekoliko poruka: 
»Svjesni smo svoje baštine i činimo je na suvremen način vidljivom. Narod i zajednica smo koja ima dugu povijest i nije ovdje od jučer; nismo dekretima nakon ’45. postali ono što jesmo. Osvještavamo to da smo davali prinose u svim segmentima kulturnog stvaralaštva.« Također je rekao da će Zavod nastojati digitalizirati i druga djela Emerika Pavića, napose ona koja su na narodnom jeziku i tako pokušati »cjeloviti opus toga velikoga franjevca približiti nama i vezati ga još čvršće uz naš kulturni krug.«
Prije pet godina ZHVH je ustanovio nagradu za najbolju knjigu godine koja nosi ime upravo Emerika Pavića što Žigmanov potkrjepljuje činjenicom kako je on »vjerojatno najjača osobnost u kulturnoj povijesti ovdašnjih Hrvata«. 
»Na taj način smo ga htjeli držati vidljivim, da ne zaboravimo da je naša povijest bogata ovakvim osobama, kao i da bude uzor mlađima kako bi i oni težili u svome životu stvarati maksimalno od talenata i sposobnosti koje su im dane. Kod Emerika Pavica to je maestralno ostvareno. Mislim da bi i franjevačka zajednica u Vojvodini i uopće na ovim prostorima trebala biti ponosna na taj segment svoje povijesti«, rekao je Žigmanov.
 
Dostupna građa
 
Katarina Čeliković govorila je o dosadašnjim rezultatima procesa digitalizacije koji se mogu vidjeti na internet stranici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, pod karticom digitalizirana baština. 
»Imamo skenirane do danas četiri knjige i više naslova periodike, notne građe i fotografija, a još dvije knjige od fra Emerika Pavića su danas postavljene«, rekla je Čeliković uz napomenu da su ove posljednje dvije knjige pretražive po svakoj riječi iz naslova, te da će od sada tako biti i s ostalima. Čeliković je istakla i da je razlog za pokretanje projekta digitalizacije, koji je u okviru konzorcija Darija, želja da se znanstvenicima i istraživačima omogući dostupna građa. 
Doc. dr. sc. Tihomir Živić govorio je o važnosti digitalizacije knjiške baštine kao i o potrebi da se ona promatra puno šire – kao jedan od segmenata digitalne humanistike: 
»Digitalizacija nije sama sebi cilj. Ona je početak nečega što ne treba promatrati uopće u okviru digitalizacije same, jer ona ne služi sama sebi kao svrha. Ona je dio nečega što danas zovemo digitalnom humanistikom.« 
Kao prednosti književnih tekstova koji kroz proces digitalizacije postanu računalno čitljivi doc. dr. sc. Živić je naveo nekoliko primjera: digitalizirani tekstovi su uglavnom besplatni i interdisciplinarni što je osobito bitno u ovo, kako je rekao, fluidno, odnosno instant vrijeme kada su nam potrebne informacije odmah. Također, pomoću virtualne stvarnosti možemo imati predožbu vrlo dalekih ili čak nestvarnih svjetova. Tekst koji je digitaliziran postaje nadpovijesnii nadtekst, jer se može proučavati na više načina. Digitalizirani tekst se može očistiti, poboljšti (ne mijenjajući sadržaj), čitljiv je, pretraživ, prenosiv, ne zauzima nikakv prostor itd.
Prisutne je pozdravio gvardijan franjevačkog samostana fra Zdenko Gruber, a tekst o Pavićevu životu i djelovanju, što ga je napisao Franjo Emanuel Hoško pročitao je djelatnik ZKVH-a Josip Bako. 
Ovim znanstvenim kolokvijem ujedno je najavljen program obilježavanja 300. obljetnice osnutka franjevačke rezidencije u Subotici (1717. – 2017.).
J. Dulić Bako
 

Uvodnik

Tjedni komentar

Tik – tak

Nema promjene političke paradigme bez aktivnih građana

Vijesti