Najave događanja

NASLOVNICA

Hologram istinske veličine

10.04.2017 09:48
Poznatiji po svojim djelima u Europi nego kod nas, što potvrđuju i odlikovanja mnogih predsjednika država za doprinose u kulturi, Brucci ima veliki glazbeno-kulturološki značaj za Novi Sad, Vojvodinu, Srbiju i nekadašnju Jugoslaviju

 

Akademik, skladatelj, jedan od osnivača Vojvođanske akademije nauka i umetnosti (VANU), redoviti član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), utemeljivač, profesor i prvi dekan Akademije umetnosti u Novom Sadu, osnivač Muzičkog centra Vojvodine – to su konture koje u širokim potezima ocrtavaju značaj i veličinu skladatelja Rudolfa Bruccija. Talijanskog podrijetla, rođen u Zagrebu 30. ožujka 1917., ovaj skladatelj je utisnuo veliki pečat u glazbenoj kulturi Novog Sada, Vojvodine, Srbije, Jugoslavije. U povodu stotinu godina od njegova rođenja, u Novom Sadu je krajem ožujka započela proslava te obljetnice koja će biti obilježena nizom manifestacija cijele ove godine. Festival Rudolf Brucci posvećen 100. godišnjici rođenja ovog velikana započeo je na dan njegova rođenja, u četvrtak, 30. ožujka, koncertom njegovih najpoznatijih djela koji je Vojvođanski simfonijski orkestar priredio u novosadskoj Sinagogi. Orkestrom koji je izveo Bruccijeve skladbe Simfonija Lesta, Koncert za trombon i orkestar br. 2 i Treća simfonija dirigirao je šef dirigent Filharmonije iz Irkutska u Rusiji Ilmar Lapinsch. Festival, koji se planira održavati svake druge godine, otvorio je pokrajinski tajnik za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama Miroslav Štatkić.

Osim spomenutog festivala, u povodu Dana Srpskog narodnog pozorišta 28. ožujka održana je i svečana akademija na kojoj je Rudolfu Brucciju, čija je glazba izvođena u gotovo svim svjetskim metropolama, posthumno dodijeljeno najviše priznanje ove institucije – Zlatna medalja Jovan Đorđević, koju je primio njegov sin Rudolf Brucci mlađi. Jubilej je obilježen i znanstvenim skupom pod nazivom Život i djelo Rudolfa Bruccija – skladatelj u procjepu između estetika i ideologija koji je u četvrtak i petak, 30. i 31. ožujka, održan u Matici srpskoj. O različitim aspektima Bruccijevog stvaralaštva govorilo je dvadesetak skladatelja, muzikologa i istraživača iz Srbije, Hrvatske i Velike Britanije čiji će radovi biti objavljeni u posebnom zborniku.


Svestrani glazbeni djelatnik


Studij kompozicije na beogradskoj Akademiji, kao jedini student Petra Bingulca, a koji je bio student poznatog francuskog skladatelja Vincenta d'Indya, Brucci je započeo u svojoj tridesetoj godini, nakon čega se usavršavao u Beču kod dodekafonista Alfreda Uhla. Poznatiji po svojim djelima u Europi nego kod nas, što potvrđuju i odlikovanja mnogih predsjednika država za doprinose u kulturi, Brucci ima veliki glazbeno-kulturološki značaj za Novi Sad, Vojvodinu, Srbiju i nekadašnju Jugoslaviju. Kao glazbeni djelatnik, od 1950. godine djeluje u Novom Sadu, gdje je ostavio dubok trag na glazbenoj sceni sudjelujući u osnivanju nove zgrade opere i radeći na osnivanju filharmonije i srednje glazbene škole Isidor Bajić na čijem je čelu bio dva desetljeća. Bio je jedan od osnivača Vojvođanske akademije nauka i umetnosti i nakon njenog utapanja u Srpsku akademiju, zalagao se za njezino ponovno osnivanje. Sedamdesetih godina 20. stoljeća Brucci je presudno utjecao na uspon Akademije umjetnosti u Novom Sadu čiji je bio i prvi dekan i gdje je predavao kompoziciju i orkestraciju. Zaslugom Rudolfa Bruccija je 1978. formiran Muzički centar Vojvodine koji je objedinjavao operu, balet, filharmoniju, komorne ansamble, koncertnu poslovnicu. Ipak, ova institucija se ugasila po njegovom odlasku u mirovinu 1983. godine. Bio je korepetitor i ravnatelj Opere Srskog narodonog pozorišta.


Značajan skladateljski pečat


Brucci je skladatelj vrijednog opusa, od djela s folklorističkim impulsima do skladbi skladanih suvremenim tehnikama u kojem preteže orkestralni i simfonijski sastav. Bruccijev glazbeni jezik je duboko ukorijenjen u glazbenu tradiciju Balkana i balkanskog susjedstva, od jedinstvene istarske ljestvice do bugarskih ritamskih struktura. Njegov skladateljski opus nije velik, ali je gotovo svako djelo ostavilo značajan pečat u suvremenoj glazbi. O tome svjedoči i nagrada Grand prix belgijske kraljice Elizabete koju je za Simfoniju Lesta dobio na međunarodnom natjecanju skladatelja u Bruxellesu 1965. godine. Napisao je kantate Vojvodina na stihove Miroslava Antića i Srbija na stihove Oskara Daviča, vrhunske partiture za komorne formacije, balete Katarina Izmailova, Demon zlata, Kirka, i opere Prometej i Gilgameš za koju je prijevod načinio petrovaradinski skladatelj i književnik Stanislav PreprekSubotička je publika djelomično imala prilike upoznati djela Bruccija na koncertima Subotičkog tamburaškog orkestra.


Godina izvođenja Bruccijevih djela


Naredni koncert u okviru Festivala Rudolf Brucci bit će održan u Novom Sadu 12. travnja kada će nastupiti gudački kvartet TAJJ i Komorni orkestar Zavoda za kulturu Vojvodine, a 25. svibnja su na repertoaru Bruccijeve skladbe za harmoniku. Također, u okviru Festivala će 20. svibnja u SNP-u premijerno biti izveden Bruccijev balet Katarina Izmailova. Tijekom proljeća u planu je i gostovanje Temišvarske filharmonije koja će predstaviti Bruccijev Koncertino za orkestar i Metamorfoze B-A-C-H, kao i vojvođanska turneja Zrenjaninskog komornog orkestra s komornim djelima Bruccija. U nizu predviđenih programa u okviru Festivala svoje snage će udružiti SNP, Vojvođanski simfonijski orkestar, novosadska Akademija umjetnosti, Muzička škola Isidor Bajić, AKUD Sonja Marinković, Zavod za kulturu Vojvodine.

U povodu obilježavanja obljetnice rođenja, planirana je i suradnja s filharmonijama u Zagrebu, Budimpešti i Podgorici, kao i niz komornih nastupa u skoro svim vojvođanskim gradovima. Tijekom travnja i svibnja će na sceni SNP-a, u Gradskoj kući i u Studiju M biti održan niz koncerata posvećenih stvaralaštvu Bruccija. Ovi programi dio su predstavljanja Novog Sada kao Europske prijestolnice kulture 2021. godine. 

Nela Skenderović


 

Uvodnik

Tjedni komentar

Blago nama

Ne možemo suodlučivati, pa samim time niti možemo biti »krivi« bilo kome za to.

Vijesti