Najave događanja

NASLOVNICA

Korupcija u Srbiji je sustavna

18.04.2017 10:47
Krajnje je vrijeme da oni koji su se ogriješili o državu i građane za to i odgovaraju * Jedna godina prekretnice bila bi dovoljna za uvođenje reda u Srbiji

 
Forenzički računovođa Miroslava Milenović, iako u Srbiji trenutačno nema posla, u inozemstvu boravi često, svugdje s istom zadaćom – obučava pripadnike policije, tužitelje i suce kako što efikasnije provoditi financijske istrage radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Članica je brojnih profesionalnih udruga i agencija, a među ostalim, ekspert je Kancelarije Ujedinjenih naroda za ilegalni promet droge i kriminal. U Srbiji je najviše eksponirana u radu Savjeta za borbu protiv korupcije, na čije je članstvo podnijela ostavku u studenom prošle godine.
 
U životopisu Vam je navedeno da ste jedini financijski forenzičar u Srbiji. Što to točno znači?
 
Na moju veliku radost, više nisam jedina. U policiji od prošle godine ima 14 certificiranih službenika te struke. Svoje certifikate stekli su u SAD-u i Velikoj Britaniji. Forenzički računovođa prvo mora biti računovođa, nekoliko godina raditi na standardnim poslovima računovodstva, dobro poznavati tokove novca, poznavati tehnike revizije, perfektno poznavati zakone zemlje u kojoj radi, prije svega kazneni zakon i zakone koji se odnose na sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma. Forenzički računovođa najčešće radi na poziciji profajlera u tužiteljstvu, gdje se provode istražne radnje, ili na poziciji analitičara transkacija u raznim drugim institucijma, poput policije, porezne uprave, agencije za borbu protiv korupcije i sličnih.
 
S kim ste do sada surađivali u okviru te struke?
 
U Srbiji sam radila na mjestu savjetnika – forenzičkog računovođe kod specijalnog tužitelja za organizirani kriminal, pomagala sam tužiteljstvima i policiji u istragama kompleksnih predmeta financijskog kriminala i pranja novca. Radila sam i danas radim širom svijeta, obučavam policiju, tužitelje i suce u efikasnijoj provedbi financijskih istraga, pronalaženju skrivene imovine kriminalaca i korumpiranih političara. Radila sam u Ukrajini, Kirgistanu, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Španjolskoj, Maroku, Alžiru, Egiptu, Crnoj Gori. Trenutačno radim za UN u regiji Magreba, za AML Consulting iz Velike Britanije.  Upravo sam se vratila s Malte. Vodila sam trening o tokovima novca u predmetima pranja novca. Polaznici su bili pripadnici policije Malte, s njima i suci. Na studijama slučaja tim Financial Transparency Advisors (Savjetnici za financijsku transparentnost), čiji sam i ja dio, čini sve da financijske istrage postanu što efikasnije. Naredna stanica mi je Ujedinjeno Kraljevstvo, u svibnju ću u Jordan, a potom u lipnju ponovno na Maltu.
 
Bili ste članica Savjeta za borbu protiv korupcije. Koji je djelokrug rada ovoga tijela?
 
Bila sam članica, u studenom prošle godine podnijela sam ostavku na tu dužnost. Savjet za borbu protiv korupcije je savjetodavno tijelo Vlade Srbije, ali ni jedna vlada do sad nije željela surađivati sa Savjetom, svima smo bili, pučki rečeno, kamičak u cipeli. Korupcija u Srbiji je sustavna i sve polazi baš od Vlade, što je po meni srž problema jer činjenica da korupcija polazi iz Vlade dovodi do situacije da se blagonaklono gleda na razne pojavne oblike korupcije na nižim razinama. Danas, kada slobodni mediji zapravo i ne postoje, korupcija, i to sustavna, smotala je Srbiju i izjeda ju iznutra. Danas je praktički nemoguće čuti ili pročitati ijednu riječ o izvješćima koje je radila i Verica Barać dok je bila na čelu Savjeta niti o izvješćima koja smo radili kasnije.
 
Koliko ste bili aktivni po broju slučajeva o kojima ste izvijestili Vladu Srbije, a koliko je tih slučajeva procesuirano?
 
Više od 50 izvješća je uradio Savjet, podnijete su i kaznene prijave, no, rezultati su nikakvi. Predmeti  jedan po jedan zastarijevaju, mnogi su u nekom predistražnom čudnom stanju već godinama, mnogi su istraženi i čame po ladicama, kupujući koalicijski potencijal pojedincima.
 
Blisko ste surađivali s pokojnom Vericom Barać. Koliko ste imali uspjeha u zajedničkom radu?
 
Uživala sam u našoj suradnji, a još više u našem druženju. Nažalost, nje više nema, svoj život je posvetila borbi protiv korupcije, borbi za bolje sutra Srbije. I nije ga dočekala. Ukoliko se uspjeh mjeri količinom pronađenih dilova političara, bile smo vrlo uspješne, no, ukoliko se mjeri rezultatima, naš uspjeh je jako mršav. U svakom slučaju, nezadovoljna upravo rezultatima svoga rada u Savjetu, podnijela sam i ostavku na članstvo u ovom tijelu.
 
Bili ste angažirani i u pojedinim ministarstvima Vlade Srbije. Na kojim dužnostima i kakve ste rezultate postigli?
 
Bila sam 2002. godine specijalna savjetnica ministra financija, zadužena za restrukturiranje velikih javnih poduzeća. Nakon devet mjeseci podnijela sam ostavku, jer političke volje za restrukturiranje velikih sustava nije bilo. Tada sam uvidjela što znači partokracija i što znači dijeljenje javnih poduzeća u vidu poslijeizbornog plijena među strankama. U 2013. godini bila sam specijalna savjetnica ministra gospodarstva Saše Radulovića, nešto više od četiri mjeseca. Za to vrijeme pokazali smo što znači transparentno poslovanje, inzisitrali na osobnim kartama (popis imovine, obaveza, …) poduzeća, inzistirali smo na smanjenju poreza i doprinosa na osobna primanja, uveli red u Agenciju za privatizaciju, SIEP-u. 
 
Napadani ste putem napisa u prorežimskim medijima, ali i fizički od nepoznatih osoba. Zbog čega i s kojim posljedicama?
 
Očito sam napadana zbog svojega rada, zbog onoga što znam, što sam viđala i doznala tijekom svojega rada. Željeli su me zastrašiti i tako me natjerati da stanem, da prestanem raditi. Jedino su uspjeli postići da više nemam niti jedan jedini posao u Srbiji. 
 
Kako su službena tijela odreagirala na Vaše prijave tih napada?
 
Nekoliko mjeseci prije napada prijavila sam da me nepoznate osobe prate. Nitko nije reagirao na tu prijavu, a onda sam napadnuta. Svjesna sam da me je napala država, ili da budem preciznija, dio kojem je geslo »država to sam ja«.
 
Kako je odreagirala Vlada Srbije?
 
Napadom. Međutim, ukoliko živimo u državi u kojoj su se dogodile pljačkaške privatizacije, puno radnika je ostalo bez posla, tvornice su rasturene, imovina opljačkana i nitko zbog toga nije kriv, svakom je jasno koji sustav u našoj državi funkcionira. Kažu sve je po zakonu, onda i Vlada koja je predlagala te zakone može biti organizirana kriminalna grupa. Krajnje je vrijeme da oni koji su se ogriješili o državu i građane za to i odgovaraju. I ako je ovo što mislim rezultiralo napadom na mene, znam da sam na pravom putu.
 
Što Vas je motiviralo da se otisnete u vode politike?
 
Moje angažiranje u Savjetu nije donijelo željene rezultate. Očito je da moramo promijeniti sustav. U proteklim godinama, sada je to već više od dvadeset, nitko od političara nije odgovarao za siromašenje društva, pljačke, iznošenje novca na Cipar, pljačkaške privatizacije. Govorim samo o velikim slučajevima. Zašto? Iako su se mijenjale stranke na vlasti, sustavnih promjena nije bilo, jednostavno zbog toga što jedni drugima čuvaju leđa i što im je cilj samo fotelja, a ne i promjena sustava u Srbiji.
 
Zbog čega protežirate promjenu sustava, a ne vođe?
 
Da sjaši Kurta i da uzjaši Murta nije nam cilj. Priče »naši su bolji, a njegovi nisu« nemaju nikakvog smisla. Trebalo bi izgraditi sustav koji će funkcionirati bez obzira na to tko je na vlasti. Ne mogu sva radna mjesta u Srbiji biti u isključivom posjedu političkih partija. To onda nije život, nego životarenje. Na taj način Srbiju ćemo pretvoriti u zemlju robova i botova.
 
Kako bi izgledala Srbija ukoliko bi jednoga dana zaživio politički program o kojem govorite?
 
Prije svega, mediji bi bili istinski slobodni mediji. Zakon o porijeklu imovine bio bi na snazi. Postojala  bi univerzalna socijalna pomoć, ovjera zdravstvenih knjižica bila bi prošlost, svaki građanin bi imao zdravstvenu zaštitu. Partokratsko zapošljavanje bi bilo prošlost. Kriminalci bi bili u zatvorima, a ne na stadionima, ulicama i u foteljama. Na svim razinama vlasti bilo bi uvedeno transparetno izvještavanje, tako da građani sami mogu vidjeti na što se i koliko sredstava troši. Svi ugovori bi bili javni i to bi bio početak normalnog života, a ne životarenja, jer Srbija je mala i lijepa država u kojoj svi građani mogu  živjeti sretni i zadovoljni.
 
Općina Apatin se, poput cijele Vojvodine, odlikuje multietničnošću, multikonfesionalnošću i multikulturalnošću. Kakav bi, po Vašem programu, u budućnosti trebao biti položaj nacionalnih manjina u takvim sredinama? 
 
Srbija o kojoj sanjam je bogata Srbija, država u kojoj se lijepo i rado živi, bez obzira na vjeru i porijeklo, država u kojoj bi se nacije razlikovale samo po specifičnostima svojih kultura. Duboko vjerujem u zajednički život u kojem bi svatko imao jednake mogućnosti za osobni razvoj.
 
I ono što nas sve najviše zanima, koliko bi, po Vašem programu, bilo potrebno vremena da običan čovjek dočeka iole pristojan život u Srbiji i na koji način bi se to moglo postići?
 
Vjerujem da je jedna godina prekretnice dovoljna za uvođenje reda u Srbiji, potrebni su samo nepotkupljivi ljudi kojima je društveni interes preči od taštine i osobnih kratkoročnih interesa. Upravo zbog toga sam se i politički aktivirala. Mislim da je moguće da već i mi, a osobito naša djeca, živimo u jednoj normalnoj državi u kojoj bi svaka jedinka imala iste šanse za pristojan život. 
 
Ivan Andrašić

Uvodnik

Tjedni komenatar

Umjereni optimizam

Nije to jedina nerealizirana preporuka s prethodnih sjednica MMO-a

Vijesti