Najave događanja

NASLOVNICA

O naseljavanju Hrvata u Banat

06.06.2017 14:57
Ne sat povijesti, već želja za upoznavanjem i suradnjom i poziv za pomoć

Naseljavanje Hrvata u Torontalsku županiju s osvrtom na familiju Pozojević, putem koje se vidi sudbina svih Hrvata koji su, igrom sudbine, doseljeni na ove prostore, tema je znanstvenog kolokvija Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata održanog 24. svibnja u prostorijama Zavoda. Predavač Gaja pl. Pozojević, inače član Hrvatskog plemićkog zbora, je na primjeru svoje hrvatske plemićke obitelji prikazao povijesne okolnosti za vrijeme kolonizacije hrvatskih predijalaca (plemića) s teritorija Vojne krajine u današnji Banat.
 
Pozojevići – rizničari Zrinskih
 
Osvrćući se na povijesne okolnosti, Pozojević je iznio podatak kako se tek s formiranjem Vojne krajine u XVIII. stoljeću ustalila crta razgraničenja između Otomanskog i Habsburškog imperija. Područje između Une, Save i obje strane Kupe bilo je u vlasništvu Zagrebačke biskupije na kojoj su bili naseljeni predijalci čija su imanja potpala pod Vojnu krajinu. Civilna vlast nije priznavala vojnu, niti je ova priznavala plemićke privilegije. Tako su odlukom carskog Beča i zagrebačkih biskupa naši preci preseljeni na ovaj teritorij. Hrvata je tada u Srednjem Banatu bilo oko 3.000, bili su izolirani i malo se o njima zna. Malo se zna i o familiji Pozojević, koja je, prema riječima Gaje pl. Pozojevića, bila rizničar Zrinskih. Naime, njegovi su preci bili čuvari kovnice novca u starohrvatskoj utvrdi u Gvozdanskom koju su podigli hrvatski plemenitaši Zrinski. Također, jedan njegov predak – Đorđe Pozojević, skupa s Nikolom Šubićem Zrinskim, bio je jedan od kapetana na Sigetu i jedan od rijetkih koji je preživio bitku te proveo šest godina u turskom ropstvu.
 
Hrvati u srednjem Banatu gotovo nevidljivi
 
O Hrvatima koji su se doselili u banatska sela Radojevo (nekadašnju Klariju), Boku i Neuzinu, te u rumunjsko selo Keča, nažalost i danas se malo zna, istaknuo je Pozojević. Zbog toga, kako je rekao, namjera predavanja nije bila držanje sata povijesti, već želja za njihovim boljim upoznavanjem kao i poziv za pomoć.
Hrvatska zajednica u srednjem Banatu je praktično nevidljiva. Konkretno, u Radojevu, rodnom selu predavača, živi petnaestak Hrvata, a problemi postoje. Kao primjer, Pozojević je naveo podatak da su Hrvati, dolaskom u Radojevo, napravili sebi crkvu u gotskom stilu, posvećenu sv. Urbanu, koja je danas u veoma lošem stanju i zahtijeva adaptaciju, za što nedostaje sredstava. A želja mještana hrvatske nacionalnosti je da se ova crkva sačuva kao jedan spomenik kulture, kao trag postanka i opstanka Hrvata na ovim prostorima. To je potvrdio i župnik Tibor Király, koji, inače zadužen za četiri sela, drži službe i u radojevačkoj katoličkoj crkvi i to svega dva puta mjesečno. Urušavanje prijeti i nekolicini kuća ondašnjih hrvatskih mještana. 
U srednjem Banatu danas veći dio stanovništva čine Srbi i Mađari i iako su pripadnici hrvatske zajednice oduvijek živjeli u slozi s njima, čak su zahvaljujući predsjedniku Općine dobivena inicijalna sredstva za obnovu crkve, predstoji veliki posao, zbog čega se očekuje pomoć s više strana, poručio je Pozojević.
Da bi se pomoglo, potrebno je prvo čuti probleme, a ovaj kolokvij Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata bila je, među ostalim, prilika i za to. 
 
Antrfile
Prema posljednjem popisu stanovništva 2011. godine, u Srednjebanatskom okrugu živjelo je 796 pripadnika hrvatske nacionalne manjine, u Sjevernobanatskom 530, a u Južnobanatskom 1.512 Hrvata. Kada su u pitanju regije Vojvodine, u Bačkoj je tada popisano 35.437 Hrvata, u Srijemu 8.758, a u Banatu 2.838. 
I. P. S.
 

Uvodnik

Tjedni komentar

Tik – tak

Nema promjene političke paradigme bez aktivnih građana

Vijesti