Najave događanja

NASLOVNICA

Važni zadaci za razvitak kulture

19.06.2017 13:31
Budući da o znatnom broju zadataka navedenih u Strategiji ne odlučuje naša zajednica, njihovo ostvarivanje ovisit će o odlukama tijela državne uprave Srbije i Hrvatske

 
Na posljednjoj sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća usvojena je Strategija razvoja kulture Hrvata u Republici Srbiji. Među ostalim, Strategija sadrži i glavne značajke kulture hrvatske zajednice i glavne smjernice njezinoga razvitka za razdoblje od naredne četiri godine. Od kolikog značaja je Strategija za pripadnike hrvatske zajednice u Srbiji i kakve su mogućnosti da se njome unaprijedi razvoj kulture Hrvata u naredne četiri godine, razgovarali smo s članom Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća zaduženim za kulturu i predsjednikom tog tijela Zlatkom Načevim.
 
Od kolikog značaja je Strategija razvoja kulture važna za hrvatsku zajednicu u Srbiji?
 
Ovo je prvi strateški dokument kojeg je Hrvatsko nacionalno vijeće donijelo u području kulture i kao takav smatram da je od velikog značaja za hrvatsku zajednicu u Srbiji. Tijekom izrade Strategije precizno je utvrđeno trenutno stanje u kulturi, na temelju njega identificirane su potrebe zajednice, dok su u okviru Strategije navedeni zadaci za koje smatramo da su izuzetno bitni za našu zajednicu i da su ostvarivi u predstojećem razdoblju.
 
Koje biste najveće probleme mogli istaknuti kada je u pitanju kultura hrvatske zajednice u Srbiji danas?
 
Općenito govoreći, najveći problem s kojim se suočava naša zajednica, a samim tim i područje kulture jeste odlazak mladih uzrokovan teškom ekonomskom situacijom. Uslijed toga brojnost u našim udrugama opada i sve je teže raditi, napose u segmentima koji zahtijevaju masovnost. Nadalje, premalo je profesionalno angažiranih osoba u području kulture, a evidentan je i kadrovski deficit. U takvim okolnostima, gdje se najveći dio aktivnosti odvija volonterski zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca, a financijska sredstva za rad su nedovoljna, teško je osigurati kontinuitet u radu i zadržati postojeću kvalitetu programa. Budući da kultura predstavlja izuzetno složenu društvenu pojavu koja se odvija u međusobno vrlo različitim segmentima, Strategija je koncipirana tako da je za svako pojedino područje kulture detaljno opisano trenutno stanje i iz njega su definirani konkretni zadaci specifični za to područje. Zahvaljujući takvoj koncepciji Strategija je lako razumljiva i svatko može vidjeti koji su konkretni zadaci predviđeni u određenim segmentima kulturnoga života. 
 
Kakve su mogućnosti za rješenje barem nekih od problema u kulturi hrvatske zajednice? 
 
Svi mi koji se bavimo kulturom svjesni smo da problema ima dosta i da u velikoj mjeri njihovo rješavanje ne ovisi o nama. Nažalost, ova činjenica se ponekad zloupotrebljava i koristi  kao opravdanje u slučajevima kada to nije tako. Tijekom izrade Strategije uvidjeli smo da se nemali broj problema može riješiti i u sadašnjim okolnostima, ali potrebno je planski i oganizirano djelovati, a tome Strategija i služi.
 
Kolike su šanse u ostvarivanju zadataka navedenih u Strategiji, a koji se tiču podupiranja znanstvenih istraživanja u područjima koja tematiziraju život Hrvata u Srbiji, osnivanje katedre za kroatologiju i ostalih zadataka?
 
Riječ je o zadacima koji su strateški izuzetno bitni za daljnji kulturni razvitak naše zajednice i neophodno je da se nađu u Strategiji. Istovremeno, riječ je o vrlo zahtjevnim zadacima koje ne možemo sami ostvariti, već će nam u njihovom rješavanju biti potrebna snažna podrška, prije svega naše matične države.
 
Kao jedan od najvećih problema u kulturi najčešće se ističe problem financiranja hrvatskih udruga. Kako se taj problem može riješiti?
 
Kao što je poznato u cjelokupnom području kulture, jedino Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata  ima donekle siguran način financiranja, dok se ostali subjekti u kulturi, tu prije svega mislim na hrvatske udruge kulture, financiraju projektno. Osim što je općenito iznos tih sredstava nedostatan, takav način financiranja uvelike otežava rad subjekata u kulturi jer njihova dinamika priljeva nije stabilna. Da bi se osigurao nesmetani rad, neophodno je promijeniti  način financiranja, tj. osigurati više stalnih financijskih sredstava za namjene u kulturi, čime će se stvoriti povoljniji uvjeti za dugoročnije planiranje i realizaciju ozbiljnijih projekata. Svakako, ovo je pitanje o kojem izravno odlučuju tijela državne uprave naše domicilne i matične države, ali naš zadatak u rješavanju ovog problema je da im kontinuirano ukazujemo na njega, ali i da pokušamo pronaći nove izvore financiranja.  
 
U Strategiji se navode i zadaci u oblasti suradnje medija i zajednice. Kako biste danas ocijenili tu suradnju i na čemu bi se tu trebalo poraditi?
 
Mogu konstatirati da je sadašnja suradnja kulture i medija znatno bolja nego prije, ali prostora za unaprjeđenje ima još. Pri tome u prvom redu mislim na povećanje televizijskog programa na nacionalnom i pokrajinskom javnom servisu, u okviru kojega bi onda i kultura dobila značajnije mjesto. Naravno to pitanje povlači i više uposlenika u medijima, a što ne ovisi izravno o nama. S druge strane, potaknuo bih naše udruge da se aktivnije promoviraju u medijima, jer time stvaraju bolje uvjete za unaprjeđenje svog rada. U tom smislu trebalo bi uspostaviti bolju komunikaciju između kulturnih udruga i medija, kako manjinskih tako i većinskih.
 
Kako komentirate primjedbe nekoliko vijećnika oporbe na Strategiju? 
 
Hrvatsko nacionalno vijeće je demokratska institucija gdje svatko može iznijeti svoje mišljenje, pa je tako bilo i prilikom donošenja Strategije o kulturi. Ipak, ne mogu skriti žaljenje što Strategija nije usvojena konsenzusom, i što su usvajanje ovako bitnog dokumenta pojedini vijećnici koristili za vlastitu promociju i skupljanje jeftinih političkih bodova. U prilog tome govori i činjenica da nitko od ovih vijećnika nije precizirao što bi trebalo i na koji način promijeniti, već su u svojim raspravama pokušavali omalovažiti članove grupe koja je izradila prijedlog Strategije, kao i sam dokument.
 
Je li bilo dovoljno vremena da se tijekom javne rasprave vijećnici uključe u izradu Strategije i je li tada bilo nekih prigovora?
 
Prijedlog Strategije bio je dostupan na web stranici HNV-a više od mjesec i pol, i za to vrijeme pristigle su sugestije od strane desetak udruga i pojedinaca. Mogu reći da je većina sugestija bila dobronamjerna i da su ugrađene u Strategiju. Nažalost, u tom razdoblju nitko od oporbenih vijećnika, kao i od drugih osoba koje su vrlo aktivne u kritiziranju na društvenim mrežama nije uputio niti jednu primjedbu ili sugestiju. Stoga smatram napade na Strategiju po usvajanju čistim politikanstvom. 
 
I na kraju, od čega će najviše ovisiti ostvarivanje svih navedenih zadataka u Strategiji?
 
Primarni nositelj Strategije o kulturi jeste Hrvatsko nacionalno vijeće, ali da bi se ostvarili zacrtani ciljevi neophodna je podrška: hrvatskih udruga kulture, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Katoličke Crkve, drugih hrvatskih institucija, kao i kulturnih i znanstvenih institucija čiji su osnivači tijela državne uprave. Svakako, budući da o znatnom broju zadataka navedenih u Strategiji  izravno ne odlučuje naša zajednica, njihovo ostvarivanje ovisit će o odlukama tijela državne uprave Srbije i Hrvatske, a naš zadatak je da pronalazimo načine kojima ćemo ih potaknuti na to. 
 
Suzana Darabašić
 
 

Uvodnik

Tjedni komentar

Sjajna priča

U rezervatu biosfere nalaze i mjesta sa značajnom zastupljenošću hrvatske nacionalne manjine

Vijesti