Najave događanja

NASLOVNICA

Važni zadaci za razvitak kulture

19.06.2017 13:31
Budući da o znatnom broju zadataka navedenih u Strategiji ne odlučuje naša zajednica, njihovo ostvarivanje ovisit će o odlukama tijela državne uprave Srbije i Hrvatske

 
Na posljednjoj sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća usvojena je Strategija razvoja kulture Hrvata u Republici Srbiji. Među ostalim, Strategija sadrži i glavne značajke kulture hrvatske zajednice i glavne smjernice njezinoga razvitka za razdoblje od naredne četiri godine. Od kolikog značaja je Strategija za pripadnike hrvatske zajednice u Srbiji i kakve su mogućnosti da se njome unaprijedi razvoj kulture Hrvata u naredne četiri godine, razgovarali smo s članom Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća zaduženim za kulturu i predsjednikom tog tijela Zlatkom Načevim.
 
Od kolikog značaja je Strategija razvoja kulture važna za hrvatsku zajednicu u Srbiji?
 
Ovo je prvi strateški dokument kojeg je Hrvatsko nacionalno vijeće donijelo u području kulture i kao takav smatram da je od velikog značaja za hrvatsku zajednicu u Srbiji. Tijekom izrade Strategije precizno je utvrđeno trenutno stanje u kulturi, na temelju njega identificirane su potrebe zajednice, dok su u okviru Strategije navedeni zadaci za koje smatramo da su izuzetno bitni za našu zajednicu i da su ostvarivi u predstojećem razdoblju.
 
Koje biste najveće probleme mogli istaknuti kada je u pitanju kultura hrvatske zajednice u Srbiji danas?
 
Općenito govoreći, najveći problem s kojim se suočava naša zajednica, a samim tim i područje kulture jeste odlazak mladih uzrokovan teškom ekonomskom situacijom. Uslijed toga brojnost u našim udrugama opada i sve je teže raditi, napose u segmentima koji zahtijevaju masovnost. Nadalje, premalo je profesionalno angažiranih osoba u području kulture, a evidentan je i kadrovski deficit. U takvim okolnostima, gdje se najveći dio aktivnosti odvija volonterski zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca, a financijska sredstva za rad su nedovoljna, teško je osigurati kontinuitet u radu i zadržati postojeću kvalitetu programa. Budući da kultura predstavlja izuzetno složenu društvenu pojavu koja se odvija u međusobno vrlo različitim segmentima, Strategija je koncipirana tako da je za svako pojedino područje kulture detaljno opisano trenutno stanje i iz njega su definirani konkretni zadaci specifični za to područje. Zahvaljujući takvoj koncepciji Strategija je lako razumljiva i svatko može vidjeti koji su konkretni zadaci predviđeni u određenim segmentima kulturnoga života. 
 
Kakve su mogućnosti za rješenje barem nekih od problema u kulturi hrvatske zajednice? 
 
Svi mi koji se bavimo kulturom svjesni smo da problema ima dosta i da u velikoj mjeri njihovo rješavanje ne ovisi o nama. Nažalost, ova činjenica se ponekad zloupotrebljava i koristi  kao opravdanje u slučajevima kada to nije tako. Tijekom izrade Strategije uvidjeli smo da se nemali broj problema može riješiti i u sadašnjim okolnostima, ali potrebno je planski i oganizirano djelovati, a tome Strategija i služi.
 
Kolike su šanse u ostvarivanju zadataka navedenih u Strategiji, a koji se tiču podupiranja znanstvenih istraživanja u područjima koja tematiziraju život Hrvata u Srbiji, osnivanje katedre za kroatologiju i ostalih zadataka?
 
Riječ je o zadacima koji su strateški izuzetno bitni za daljnji kulturni razvitak naše zajednice i neophodno je da se nađu u Strategiji. Istovremeno, riječ je o vrlo zahtjevnim zadacima koje ne možemo sami ostvariti, već će nam u njihovom rješavanju biti potrebna snažna podrška, prije svega naše matične države.
 
Kao jedan od najvećih problema u kulturi najčešće se ističe problem financiranja hrvatskih udruga. Kako se taj problem može riješiti?
 
Kao što je poznato u cjelokupnom području kulture, jedino Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata  ima donekle siguran način financiranja, dok se ostali subjekti u kulturi, tu prije svega mislim na hrvatske udruge kulture, financiraju projektno. Osim što je općenito iznos tih sredstava nedostatan, takav način financiranja uvelike otežava rad subjekata u kulturi jer njihova dinamika priljeva nije stabilna. Da bi se osigurao nesmetani rad, neophodno je promijeniti  način financiranja, tj. osigurati više stalnih financijskih sredstava za namjene u kulturi, čime će se stvoriti povoljniji uvjeti za dugoročnije planiranje i realizaciju ozbiljnijih projekata. Svakako, ovo je pitanje o kojem izravno odlučuju tijela državne uprave naše domicilne i matične države, ali naš zadatak u rješavanju ovog problema je da im kontinuirano ukazujemo na njega, ali i da pokušamo pronaći nove izvore financiranja.  
 
U Strategiji se navode i zadaci u oblasti suradnje medija i zajednice. Kako biste danas ocijenili tu suradnju i na čemu bi se tu trebalo poraditi?
 
Mogu konstatirati da je sadašnja suradnja kulture i medija znatno bolja nego prije, ali prostora za unaprjeđenje ima još. Pri tome u prvom redu mislim na povećanje televizijskog programa na nacionalnom i pokrajinskom javnom servisu, u okviru kojega bi onda i kultura dobila značajnije mjesto. Naravno to pitanje povlači i više uposlenika u medijima, a što ne ovisi izravno o nama. S druge strane, potaknuo bih naše udruge da se aktivnije promoviraju u medijima, jer time stvaraju bolje uvjete za unaprjeđenje svog rada. U tom smislu trebalo bi uspostaviti bolju komunikaciju između kulturnih udruga i medija, kako manjinskih tako i većinskih.
 
Kako komentirate primjedbe nekoliko vijećnika oporbe na Strategiju? 
 
Hrvatsko nacionalno vijeće je demokratska institucija gdje svatko može iznijeti svoje mišljenje, pa je tako bilo i prilikom donošenja Strategije o kulturi. Ipak, ne mogu skriti žaljenje što Strategija nije usvojena konsenzusom, i što su usvajanje ovako bitnog dokumenta pojedini vijećnici koristili za vlastitu promociju i skupljanje jeftinih političkih bodova. U prilog tome govori i činjenica da nitko od ovih vijećnika nije precizirao što bi trebalo i na koji način promijeniti, već su u svojim raspravama pokušavali omalovažiti članove grupe koja je izradila prijedlog Strategije, kao i sam dokument.
 
Je li bilo dovoljno vremena da se tijekom javne rasprave vijećnici uključe u izradu Strategije i je li tada bilo nekih prigovora?
 
Prijedlog Strategije bio je dostupan na web stranici HNV-a više od mjesec i pol, i za to vrijeme pristigle su sugestije od strane desetak udruga i pojedinaca. Mogu reći da je većina sugestija bila dobronamjerna i da su ugrađene u Strategiju. Nažalost, u tom razdoblju nitko od oporbenih vijećnika, kao i od drugih osoba koje su vrlo aktivne u kritiziranju na društvenim mrežama nije uputio niti jednu primjedbu ili sugestiju. Stoga smatram napade na Strategiju po usvajanju čistim politikanstvom. 
 
I na kraju, od čega će najviše ovisiti ostvarivanje svih navedenih zadataka u Strategiji?
 
Primarni nositelj Strategije o kulturi jeste Hrvatsko nacionalno vijeće, ali da bi se ostvarili zacrtani ciljevi neophodna je podrška: hrvatskih udruga kulture, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Katoličke Crkve, drugih hrvatskih institucija, kao i kulturnih i znanstvenih institucija čiji su osnivači tijela državne uprave. Svakako, budući da o znatnom broju zadataka navedenih u Strategiji  izravno ne odlučuje naša zajednica, njihovo ostvarivanje ovisit će o odlukama tijela državne uprave Srbije i Hrvatske, a naš zadatak je da pronalazimo načine kojima ćemo ih potaknuti na to. 
 
Suzana Darabašić
 
 

Uvodnik

Tjedni komentar

Glasovanje nogama

Ono što nisu učinile ratne devedesete, učinit će, po svemu sudeći vrijeme produljene tranzicije

Vijesti