Najave događanja

NASLOVNICA

Kvaliteta kao vodilja i izazov

17.07.2017 11:30
U tijeku je rad na izradi nacionalnih dodataka za udžbenike iz više predmeta

Od travnja prošle godine intenzivnije se radi na izradi autorskih udžbenika i dodataka udžbenicima (tzv. nacionalnih dodataka) za potrebe nastave na hrvatskom jeziku u Srbiji. U pitanju je jedan od najkompleksnijih zadataka vezanih za obrazovanje Hrvata na svojem materinskom jeziku, koje je ponovno uspostavljeno 2002. godine. Na čelu tima za izradu udžbenika i nacionalnih dodataka, koji djeluje pri Hrvatskom nacionalnom vijeću, nalazi se diplomirana pedagoginja iz Subotice Margareta Uršal
Uršal u prosvjeti radi 20 godina, bila je predsjednica Aktiva stručnih suradnika Grada Subotice, jedna je od osnivačica Kluba roditelja i prosvjetnih radnika u Subotici... Članica je Nadzornog odbora Pedagoškog društva Srbije. Od kolovoza 2015. vanjska je suradnica HNV-a na poslovima i projektima vezanim za obrazovanje na hrvatskom jeziku u Srbiji. Osim o radu na izradi udžbenika, s njom smo razgovarali i o drugim poslovima vezanim za obrazovanje na hrvatskom jeziku, u koje je uključena. 
Vaš angažman vezan za obrazovanje na hrvatskom jeziku traje skoro dvije godine. U kojim ste sve projektima sudjelovali?
Prvi zajednički posao bio je u rujnu 2015. kada su se izrađivali ishodi (ono što učenik treba znati po završetku učenja određenog predmeta u određenom razredu, prim. a.) za srpski jezik kao nematerinji i predmete koji su za hrvatsku zajednicu od nacionalnog interesa – povijest, geografija, likovna kultura, glazbena kultura i narodna tradicija – u čemu je sudjelovalo 11-ero nastavnika iz osnovnih i srednjih škola. Nakon toga je novi tim od 12-ero ljudi izradio i plan udžbenika za osnovnu i srednju školu na hrvatskom jeziku. Ovaj smo posao uspješno okončali. Uslijedio je veliki projekt izrade Strategije obrazovanja na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji i pola godine nakon usvajanja tog ključnog dokumenta raduje nas da se dio zacrtanih ciljeva već realizira i provodi u praksi, poput, primjerice, stručnih ekskurzija za učenike i slično. U travnju 2016. je Zavod za unapređivanje obrazovanja i odgoja organizirao obuku i inicirao izradu dopune nastavnim programima za predmete od nacionalnog značaja za hrvatsku zajednicu u Srbiji što smo zajedno s timom stručnjaka koji su činili – Miroslav Stipić, Mira Temunović, Vojo Temunović, Tamara Štricki-Seg, Verica Farkaš, Sanja Dulić i Danijela Romić – i uspješno okončali. Nakon dopuna nastavnim programima, trebalo je koordinirati i izradom udžbenika koji su Memorandumom, trojnim sporazumom između Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja, Zavoda za udžbenike i Hrvatskog nacionalnog vijeća u ožujku 2016. potpisani. Rad na prvim autorskim udžbenicima započeo je u travnju iste godine, a podrazumijevao je 12 naslova: 8 autorskih udžbenika i 4 prijevoda udžbenika iz matematike. Imenovani su timovi – uz autore, u izradu udžbenika uključeni su i drugi stručnjaci: lektori, korektori, ilustratori, notograf...
Što je na spomenutom planu izrade udžbenika i nacionalnih dodataka urađeno?
Na izradu udžbenika gledam kao na najveći i najzahtjevniji posao. Svi dokumenti koji su izrađeni – kao što su obrazovni standardi, nastavni programi, plan udžbenika ili Strategija obrazovanja – mogu se revidirati, izmijeniti i dati na ponovno usvajanje, ali udžbenici danas napisani i tiskani će trajati. To je velika odgovornost prema generaciji koja sada uči iz tih knjiga, ali i prema budućim generacijama koje nam dolaze. Zato kvaliteta udžbenika, kao i informacije koje su iznijete u njima, moraju biti provjerene, suvremene, standardnim jezikom napisane, prilagođene dobi, ilustracije moraju biti najbolje moguće, kao i sam dizajn udžbenika i dodataka. Povjeren mi je veoma odgovoran zadatak koordinatorice tima za izradu udžbenika i nacionalnih dodataka. U izradu prvih autorskih udžbenika na hrvatskom jeziku pošli smo s udžbenicima za glazbenu kulturu, a autorski tim činili smo Mira Temunović, Vojislav Temunović, Tamara Štricki Seg i moja malenkost. Tako su nastale Glazbene škrinjice 1., 2., 3. i 4. koje su tiskane, a u ožujku ove godine i promovirane. Trenutno su u procesu tiskanja još tri Škrinjice za 5., 6. i 7. razred osnovne škole, a Škrinjica za 8. razred je u Pedagoškom zavodu Vojvodine (PZV) na odobrenju. Nakon potpisivanja aneksa Memoranduma u siječnju 2017., formiran je tim od 20 stručnjaka različitih profila, visokoobrazovanih ljudi iz sustava obrazovanja koji rade na ukupno 18 naslova, od čega su 8 prijevodi, 4 autorska udžbenika i 6 nacionalnih dodataka. Koordiniram ovim timom i svaki rukopis prolazi kroz moje ruke, konzultiramo i druge ljude iz prakse kako bi rukopisi bili što kvalitetniji, a nacionalni dodaci funkcionalni i zaista dobro predstavili našu baštinu, tradiciju i povijest.
Konkretno, na kojim se nacionalnim dodacima sada radi i u kojoj su fazi izrade?
Izrađen je Svijet oko nas za 1. i 2. razred, čiji smo autori Verica Farkaš i ja, a taj je rukopis u Pedagoškom zavodu Vojvodine na odobrenju. Zatim, Priroda i društvo za 3. i 4. razred, čiji smo autori Sanja Dulić, Danijela Romić i ja i taj je rukopis u Zavodu za udžbenike u Novom Sadu na grafičkoj pripremi i dizajniranju. Tu su i dodaci za Povijest za 5., 6., 7. i 8. razred, čiji su autori Kalman Kuntić i Dario Španović. Ovi dodaci su lektorirani, ali su još na doradi. Dodatak za Geografiju 8. napisao je Stipan Stantić, a ona je u Zavodu u Novom Sadu također na grafičkoj pripremi. Izrađuju se i nacionalni dodaci za likovnu kulturu za 5., 6., 7. i 8. razred, autorica je Ljubica Vuković-Dulić, a ti su rukopisu također u procesu grafičke pripreme. Dodala bih i to da su za lekturu i korekturu angažirane Željka Zelić, Katarina Čeliković, Ana Gaković i Jelena Dulić Bako. Ilustratorica je Adrijana Vukmanov Šimokov. Inače, voljeli bismo da ovi naslovi budu spremi do početka školske godine, ali to najviše ovisi od nadležnih državnih tijela i institucija.
Što je s udžbenicima za srednje škole? 
Taj nam projekt predstoji nakon što završimo s izradom osnovnoškolskih udžbenika i nacionalnih dodataka.
Paralelno s izradom udžbenika radi se i na izmjeni nastavnih programa. Kažite nam više o tome, dokle se stiglo u tom procesu...
Radi se i na izmjeni nastavnih programa na zahtjev Zavoda za unapređivanje obrazovanja i odgoja. Tim koji činimo Katarina Čeliković, Ana Gaković i ja, uz stručne konzultacije s nastavnicima hrvatskog jezika uposlenih od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Hrvatske, radimo na osuvremenjavanju i izradi novog nastavnog programa za hrvatski jezik za 5. razred, kao i izradi nastavnog programa za hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture za 5. razred koji su ishodovno okrenuti, sukladno zahtjevima reforme obrazovanog sustava. Također, u timu, skupa s profesorima hrvatskog jezika – Ivanom Matić, Martom Vargek i Sanjinom Ivašićem – a u suradnji sa Zavodom za vrednovanje kvalitete obrazovanja i odgoja revidirali smo Obrazovne standarde za kraj obveznog obrazovanja za predmet hrvatski jezik i u tijeku je izrada Općih standarda postignuća za kraj općeg srednjeg obrazovanja i srednjeg strukovnog obrazovanja u dijelu općeobrazovnih predmeta čija izrada mora biti gotova koncem rujna. Potom slijedi empirijska provjera standarda, usuglašavanje finalne verzije i usvajanje od Nacionalnog prosvjetnog savjeta.
Postoje li povratne informacije od državnih tijela i institucija s kojima surađujete o kvaliteti onoga što tim HNV-a radi?
Hrvatsko nacionalno vijeće je od strane državnih tijela s kojima trenutno surađujemo, od Pedagoškog zavoda Vojvodine do Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja prepoznato kao tijelo koje proaktivno, kvalitetno i na vrijeme odgovara na postavljene zahtjeve. Često se događa da iz drugih nacionalnomanjinskih vijeća od nas traže pomoć, a nerijetko državna tijela naša dokumenta daju drugima kao dobre primjere koje treba slijediti.  Kako ocjenjujete kvalitetu nastave na hrvatskom jeziku i kakva su Vam očekivanja od projekata u kojima sudjelujete?
Znanja stečena na studiju pedagogije, stalno stručno usavršavanje u Srbiji te nekoliko posjećenih stručnih seminara u Hrvatskoj, kao i praćenje obrazovnih politika koje se provode u obje države, osigurali su mi određena znanja na polju obrazovanja, kao dobru osnovu koju nadalje treba nadograđivati. Nakon 20 godina iskustva rada u prosvjeti, mogu reći da obrazovanje na hrvatskom jeziku, njegova kvaliteta ide zaista k izvrsnosti koja je zacrtana u Strategiji obrazovanja. Nacionalne manjine imaju tu prednost da u nastavne programe mogu unijeti ono najbolje iz srpskog obrazovnog sustava, ali i nadopuniti ga onim što je dobro u hrvatskom obrazovnom sustavu. Tako je, primjerice, u nastavni program hrvatskog jezika ubačena medijska kultura. Raduje me što se u HNV-u pripremaju i sastanci Aktiva učitelja i nastavnika koji realiziraju nastavu na hrvatskom jeziku, izrada elaborata za školski centar, usklađivanje nastavnih planova, kvalitetno planiranje, stručno usavršavanje. Kontinuirano rješavamo izazove, a u timu vlada pozitivna energija i osjeća se napredak na važnom cilju postizanja kvalitetnog i pozitivno percipiranog obrazovanja na hrvatskom jeziku. 
 
Davor Bašić Palković
 
ANTRFILE
Nacionalni dodatak 
Nacionalni dodatak je dodatak udžbeniku koji je sa srpskog jezika preveden na hrvatski. U tom dodatku nalaze se sadržaji koji su značajni za nacionalnu manjinu iz područja glazbe, povijesti, tradicije, baštine, blagdana, geografije…
 

Uvodnik

Tjedni komentar

Glasovanje nogama

Ono što nisu učinile ratne devedesete, učinit će, po svemu sudeći vrijeme produljene tranzicije

Vijesti