Najave događanja

NASLOVNICA

Novi zakon restriktivniji od važećeg

18.09.2017 13:47
Na sastanku Koordinacije dogovoreno da se do konca ovoga tjedna uputi dopis mjerodavnom ministru i zatraži hitan sastanak

Prednacrt novoga zakona o nacionalnim vijećima bio je temom rasprave na posljednjoj sjednici Koordinacije nacionalnih vijeća, na kojoj je sudjelovao i predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Darko Sarić Lukendić. U najkraćem, prvi dojam je šokantan, kako kaže, s obzirom na to da su uočena brojna ograničenja, koja u velikoj mjeri svode rad nacionalnih vijeća na simboliku. Veći je problem, kako navodi sugovornik, to što su novim rješenjima otvorena vrata za umanjivanje stečenih nacionalno-manjinskih prava. 
Do predstavnika nacionalnih vijeća je tijekom šestoga mjeseca došla radna verzija Nacrta novoga zakona o nacionalnim vijećima. 
»Moram reći da smo šokirani rješenjima koja su u njega već ugrađena. Zatražio sam od radne skupine informaciju je li taj nacrt koji smo mogli vidjeti zapravo konsenzualni prijedlog svih njezinih članova, što bi značilo da su se oni s time složili do mjere do koje je Nacrt sada izrađen, kao i pet članova Koordinacije, ili je to samo nulti prijedlog nekog državnog ministarstva koji bismo mogli nazvati revijom želja, iz perspektive državne uprave. Nažalost, na dva puta ponovljeno pitanje nisam dobio odgovor. Ipak, ne možemo ma koga silom natjerati na iskaz«, kaže Darko Sarić Lukendić.
Bez političkih partija u vijećima
Članak 9.4 Akcijskog plana za manjine pregovaračkog poglavlja 23 eksplicitno predviđa jačanje institucionalnog položaja nacionalnih vijeća. Naš sugovornik navodi ipak primjere iz Nacrta novoga zakona na kojima se vidi ograničavanje, tj. umanjenje dosadašnje mogućnosti zastupanja nacionalnih vijeća. 
Kako doznajemo, u jednom segmentu predloženi zakon pokušava osporiti pravo predstavnicima političkih organizacija nacionalnih manjina kandidirati se za vijećnike u nacionalnim vijećima. 
»To je posve neshvatljivo i upravo to se može smatrati umanjenjem stečenih prava. Naime, u svim državnim strukturama, po uspravnoj hijerarhiji, od Narodne skupštine, preko Skupštine AP Vojvodine, pa do lokalnih samouprava, nalaze se stranački prvaci. I nigdje nije preduvjet da oni koji se žele kandidirati za narodne zastupnike ili vijećnike u parlamentima ne smiju biti politički angažirani. Dapače, to se pretpostavlja i očekuje, jer je to način da oni legitimno artikuliraju određene političke interese i na taj način nastupe u ime onih koji su ih kandidirali«, ukazuje Sarić Lukendić.
On ističe da je bit problema u članku gdje se predviđaju nacionalna vijeća kao tijela manjinske samouprave i ako se ide u tome smjeru, a legitimitet nacionalna vijeća crpe i iz izbornoga procesa koji je neposredan i demokratski kao što je to i izborni proces za (primjerice) republička predstavnička tijela, onda je ova odredba posve neshvatljiva. 
»Ali ona nije jedina ovakva i nije jedina koja ide u smjeru ograničenja. Primjerice, prema važećem Zakonu o nacionalnim vijećima za institucije koje su proglašene za one od važnosti za pojedine nacionalne zajednice, svako nacionalno vijeće koje je to učinilo ima pravo u tijelo uprave delegirati jednoga člana. Po novome prijedlogu, a što je osobito značajno za Suboticu gdje postoji više nacionalnih manjina i čija je kultura utkana u temelje toga grada, kao i u sve ustanove i institucije koje ovdje djeluju, ukoliko više nacionalnih vijeća proglase određenu ustanovu za onu od značaja za tu nacionalnu manjinu, onda bi se međusobno trebali dogovoriti o zajedničkom predstavniku«, kaže Sarić Lukendić i obrazlaže: »Naime, iz sebi znanih razloga je svaka manjina tu instituciju proglasila za onu od značaja i želi osigurati interes u obliku prisustva i vidljivosti vlastita kulturnog naslijeđa. Zajednički predstavnik neće voditi računa o interesima drugih nacionalnih zajednica koje bi trebao zastupati, već samo o interesima one koja ga je tamo delegirala. Što mu je svrha, smisao i cilj«. 
Ovo predstavnici HNV-a također vide kao umanjenje stečenih prava. 
Potraga za boljitkom
Jedna, po ocjeni predstavnika HNV-a, veoma loša i restriktivna odredba koja je ugrađena u prethodnoj iteraciji aktualnog zakona, a to je obveza da članovi izvršnog odbora moraju biti vijećnici, ovoga puta nije uklonjena, unatoč tomu što je u proteklih nekoliko godina pokazala iznimno loše učinke. Naime, niti u jednom predstavničkom tijelu nije premisa da članovi izvršnog tijela koje to predstavničko tijelo bira moraju biti i njegovi članovi. Dapače, upravo je obrnuto. Ministri u vladi ne mogu biti zastupnici u Skupštini i tako je sve do lokalne samouprave. U važećem zakonu o nacionalnim vijećima stoji da članovi izvršnog odbora upravo moraju biti vijećnici. Ovakvoj se odredbi ne vidi niti svrha niti cilj, kaže sugovornik. 
Postoje ustanove i institucije nad kojima su pojedina nacionalna vijeća preuzela osnivačka prava i u potpunosti obavljaju upravljačku ulogu, a financiraju se neposredno iz proračuna lokalnih samouprava, Pokrajine ili Republike. Prije svega, riječ je o kulturnim i obrazovnim institucijama. 
»Nisu sve nacionalne manjine imale mogućnost preuzeti osnivačka prava, prije svega jer odgovarajućih ustanova nije niti bilo. Raniji, sadašnji, a nadam se i budući zakon ostavlja mogućnost nacionalnim vijećima osnivati ustanove iz područja obrazovanja, kulture, informiranja i uporabe jezika i pisma. Istodobno, pak, ne predviđa mehanizam obveznog redovitog proračunskog financiranja rada tih ustanova. To praktički znači da hrvatska nacionalna manjina može osnovati primjerice kazalište, ali ne postoji garancija da će se ono financirati iz proračuna grada, Pokrajine ili Republike«, kaže sugovornik. 
Manjine koje su iz prethodnog razdoblja imale tu sreću naslijediti opet primjerice kazalište, ono se nastavlja redovito financirati iz navedenih proračuna. 
»Znači li to da su neke manjine više jednake od drugih u Srbiji? Zašto se to pravo ne ustanovi novim zakonom?«, postavlja pitanje predstavnik HNV-a.
Obrazloženje koje su dobili je da se ovo pravo treba ustanoviti kao mehanizam u resornim zakonima. Kada su se mijenjali ti resorni zakoni, Sarić Lukendić kaže kako je iz mjerodavnih ministarstava listom odgovarano da će ta specifična prava biti regulirana zakonom o nacionalnim vijećima, što je i logično. »Ali se to sada ne događa i to nam je veliki problem«, zaključuje predsjednik IO HNV. 
Resorni zakoni odnose se na određena područja u općem smislu, za sve. A nacionalne manjine su specifikum, izuzetak u odnosu na pravilo. Zakon o nacionalnim vijećima bi upravo trebao predvidjeti načine i mehanizme ostvarivanja i implementiranja tih specifičnih kolektivnih prava i dati im pravni temelj. Sada se novim zakonom, naprotiv, preuzimaju restriktivna rješenja iz resornih zakona, što je posve protivno praksi i u susjednim državama, zdravoj logici i zdravom razumu, ocjenjuje sugovornik.
Centralizirani pristup
Prema informacijama o radnom ozračju u skupini za izradu nacrta ovoga zakona, dâ se zaključiti da dijaloga nema među članovima, već nalikuje tome da se daju prijedlozi, a potom državni tajnici iz raznih područja odlučuju što može, a što ne. 
»To, iz našeg kuta, nije dijalog već monolog državnih struktura«, kaže Sarić Lukendić. 
S time u vezi, upravo u vrijeme izrade Nacrta zakona o pravima i slobodama nacionalnih manjina, član radne skupine dr. Slaven Bačić je uvidjevši da dijaloga uopće nema, napustio radnu skupinu. Takva se praksa nastavlja i u ovoj radnoj skupini. 
»Poučeni takvim iskustvima, sada nastojimo reagirati prije nego konačna verzija nacrta bude gotova i upućena na javnu raspravu. U tome je trenutku zapravo moguće uvesti samo kozmetičke i tehničke ispravke, ali se suština zapravo ne može izmijeniti. Sada je stoga trenutak kada treba reagirati«, upozorava Sarić Lukendić.
Do konca tjedna bit će artikulirane sve primjedbe na radnu verziju Nacrta, s ciljem ilustriranja opsega problema i pokušaja otvaranja procesa dijaloga za koji se tvrdi da nije oličenje ozračja u radnoj skupini za izradu nacrta spomenutog zakona, tvrde u HNV-u. Također je na sastanku Koordinacije dogovoreno da se do konca ovoga tjedna uputi dopis mjerodavnom ministru i zatraži hitan sastanak, kada će se ukazati da proces izrade Nacrta zakona o nacionalnim vijećima ne ide u dobrome smjeru, da su predložena rješenja iznimno rigidna, te da idu u smjeru umanjenja stečenih prava nacionalnih manjina. U tome smislu aktualna verzija prednacrta je protivna, kako zakonodavstvu i Ustavu Srbije tako i preporukama iz Akcijskog plana za manjine pregovaračkog poglavlja 23.
Siniša Jurić
 

Uvodnik

Tjedni komenatar

Umjereni optimizam

Nije to jedina nerealizirana preporuka s prethodnih sjednica MMO-a

Vijesti