Najave događanja

NASLOVNICA

Ukalupljivanje etničkih identiteta u arhaizme i tradicionalizme

26.09.2017 13:49
Isključivanje nacionalnih manjina iz političkog života predstavlja izazov demokraciji i ne pridonosi društvenoj stabilnosti

U Srbiji su javnim politikama spram manjina jasno izdvojene tradicionalne, »folklorne« nacionalno-manjinske značajke, po čijim se crtama mogu učinkovito voditi škare, ako što treba preoblikovati ili skratiti. Drugim riječima, nije prihvaćena integrativna politika multikulturnosti u pravnim okvirima naše zemlje, a koja je utemeljena na multietničnosti Srbije. Ovo potonje jedan je od zaključaka iznesenih na tribini koju je u povodu predstavljanja zbornika radova »Stanje i perspektive multikulturalizma u Srbiji i državama regije: zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 10-11. rujna 2015.« organizirala Srpska akademija nauka i umetnosti. 
Zbornik se sastoji iz tri glavna dijela. Prvi dio se odnosi na pravni okvir za nacionalno-manjinska pitanja, drugi na političko zastupanje manjina u tijelima javne vlasti, a treći dio sadrži priloge o multikulturalizmu u zemljama regije.
Na tribini u prostoru Biblioteke Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu, u srijedu, 12. rujna izdanje su predstavili akademik Tibor Várady, dr. sc. Goran Bašić i prof. emeritus dr. sc. Vukašin Pavlović.
Manjinska prava iz pravnog kuta
Kada je riječ o pravnoj relevantnosti kulturne različitosti, akademik Tibor Várady ukazao je da je pravna relevantnost etničke pripadnosti često bila oružje diskriminacije, čega je primjer odnos spram Židova sredinom protekloga stoljeća. Međutim, i za stvarnu jednakost je potrebna pravna relevantnost, objašnjava. Da bi jedna manjina mogla imati vlastitu kulturu, treba biti priznata kao subjekt koji se može pravno tretirati. Zato i postoje posebni propisi aktivne afirmacije i pozitivne diskriminacije, podsjeća akademik Várady.
»Primjerice, kada je riječ o školstvu, postoje racionalne granice s koliko se najmanje učenika može otvoriti odjel. Najmanje petnaest učenika je stvar racionalnosti. Ali, ako u jednom gradiću u Vojvodini ima šest Slovaka, onda za njih granica od najmanje petnaest učenika nije stvar racionalnosti nego stvar postojanja ili nepostojanja škole na slovačkom jeziku. Isto se to može reći i za djecu iz hrvatskih obitelji«. 
Stoga pravna relevantnost može imati i cilj ostvarivanja stvarne jednakosti, ukazuje Varadi.
Stvarna jednakost podrazumijeva i pravo na različitost. Jednakost Srba u Hrvatskoj ne postoji ako primjerice, nemaju pravo na uporabu ćirilice. Isto se odnosi i na Hrvate u Srbiji, vezano uz uporabu jezika i pisma. Stoga, pravna jednakost podrazumijeva priznanje i pravno prihvaćanje različitosti i davanje prilika tu različitost iskazati, smatra Varady. 
U Srbiji postoji, i u europskim razmjerima mjereno, »normalan sustav«, kako ga je Várady nazvao, ali koji ima i nedostataka,. 
»Nadam se da će Akcijski plan za manjine poboljšati situaciju i da se neće svesti samo na fraze, kao i niz drugih akcijskih programa, nego da se učine pravi koraci«, kaže Várady.
Nacionalne manjine u zastupničkim tijelima
Ustav Srbiju definira kao nacionalnu državu utemeljenu na nacionalnim i manjinskim pravima i europskim vrijednostima. Ali multikulturalizam i univerzalne vrijednosti ne spominju se kao dio ustavnog i državnog identiteta. Vladavina prava utemeljena je na neotuđivim ljudskim pravima, ali ne i na manjinskim, koji se često spominju u pravnoj debati.
Pravima nacionalnih manjina Ustav i propisi bave se kroz institute manjinske samouprave i kulturne autonomije. Taman koliko to zahtijevaju europski standardi zaštite prava nacionalnih manjina. 
»Priroda multietničnosti Srbije ipak je drugačija i zahtijeva njoj prilagođenu multikulturnu politiku. Njezin nedostatak rezultira ukalupljivanjem etničkih identiteta u arhaizme i tradicionalizme, što uvjetuje društvenu segregaciju i slabi građansku i političku zajednicu«, ukazao je tijekom tribine dr. Goran Bašić, predstavljajući drugi dio Zbornika.
U radu dr. sc. Slavena Bačića koji se nalazi u drugom dijelu Zbornika može se pročitati o političkom organiziranju i djelotvornoj zastupljenosti nacionalnih manjina u tijelima javne vlasti. Tezu da je politika multikulturalizma nekonzistentna i nedorečena u Srbiji potvrđuju i mišljenja u drugim radovima koji se odnose na ovu temu. Protivno Ljubljanskim smjernicama OESS-a gdje se inzistira na političkom predstavljanju manjina, koncept političkog predstavljanja nacionalnih manjina u Srbiji onemogućuje njihovo učinkovito sudjelovanje u političkom životu i otežava uspostavljanje integrativnih društvenih odnosa, navodi se.
Parlamentarno zastupništvo nacionalnih manjina i njihova zastupljenost u tijelima državne vlasti, kao oblik djelotvornog sudjelovanja nacionalnih manjina u javnom životu, segment je manjinskih prava koji još uvijek nije zadovoljavajuće riješen u Srbiji, podsjeća dr. Bačić. U pogledu parlamentarnog zastupništva, nakon početne opredijeljenosti za princip zajamčenih mjesta za pripadnike manjina, što je danas gotovo postalo standardom u regiji, krenulo se u smjeru principa ukidanja izbornog cenzusa za stranke i koalicije nacionalnih manjina. Iako je ovaj oblik olakšanog predstavljanja manjina u parlamentu legitiman sa stanovišta načela afirmativne akcije, u uvjetima u kojima se primjenjuje u Srbiji, gdje je na nacionalnoj razini cijela država jedna izborna jedinica, a treba uzeti u obzir disperziranost manjina, pokazao se kao neprikladan, jer je na državnoj razini primjenjiv samo kod dvije najbrojnije manjine – Mađara i Bošnjaka. Zbog toga se u nizu međunarodnih dokumenata u posljednjih desetak godina inzistira i na predstavništvu brojčano manjih nacionalnih manjina, što apostrofiraju i akcijski planovi za poglavlje 23, odnosno za ostvarivanje prava nacionalnih manjina.
Međutim, evidentna je nevoljnost vlasti osigurati, umjesto omogućiti, predstavljanje većeg broja nacionalnih manjina u nacionalnom parlamentu. Zato pravi izazov srpskoj političkoj eliti jest osigurati sudjelovanje malobrojnijih nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima na svim razinama vlasti, a naročito na nacionalnoj. Ovo stoga jer je politička participacija nacionalnih manjina ključan preduvjet za održivu integraciju nacionalnih manjina u društvo i njihovu konstruktivnu ulogu u društvenom razvoju. Bez demokratske političke participacije na svim razinama vlasti manjine će i dalje imati dojam da su na društvenoj margini bez mogućnosti učinkovitog sudjelovanja u političkom odlučivanju, decidan je dr. Slaven Bačić.
Problem političke nereprezentativnosti nacionalnih manjina trebalo bi sagledati i na način da isključivanje manjina iz političkog života predstavlja izazov demokraciji i ne pridonosi društvenoj stabilnosti. S obzirom na to da većinski princip u suvremenoj liberalnoj demokraciji ne osigurava nužno društvenu stabilnost, kako bi se ona postigla, a društvo homogeniziralo oko minimuma političkih interesa, pribjegava se mjerama afirmativne akcije, prilagođavanju izbornih sustava, izbornih formula, što u našem političkom životu, prema većini autora u Zborniku, nije omogućeno, ukazao je Bašić.
Primjer iz susjedstva
U Hrvatskoj u proteklih dvadesetak godina ustavno i zakonodavno reguliranje položaja i prava nacionalnih manjina uz uspone i padove na ovom polju pokušavalo je uspostaviti ravnotežu između principa integracije na jednoj strani i očuvanja identiteta nacionalnih manjina na drugoj. Po ocjeni jednog od autora, prof. dr. Siniše Tatalovića, rezultati su samo djelomični. Kvote zastupničkih mjesta u Saboru osigurane su na sljedeći način: za srpsku nacionalnu manjinu tri zastupnika i po jedno za različito grupirane ostale nacionalne manjine. Usprkos činjenici da je Hrvatska ušla u sastav Europske unije, neka pitanja vezana uz položaj nacionalnih manjina su i dalje otvorena, poput službene uporabe jezika i pisma, te društvenog i ekonomskog položaja manjina. Niti medijska percepcija pitanja nacionalnih manjina u javnosti nije na očekivanoj razini, kaže u svom radu profesor Tatalović. 
Zbornik sadrži 26 radova, na više jezika, što također pokazuje koliko je kultura važna i kao osobina i kao spona među različitim narodima, rečeno je ovom prigodom.
Siniša Jurić
 

Uvodnik

Tjedni komentar

Glasovanje nogama

Ono što nisu učinile ratne devedesete, učinit će, po svemu sudeći vrijeme produljene tranzicije

Vijesti