Najave događanja

NASLOVNICA

Česi Zagrebu – Zagreb Česima

25.10.2017 15:03
Republika Hrvatska i Grad Zagreb omogućavaju nacionalnim manjinama integraciju u hrvatsko društvo s vlastitim identitetom, ne samo deklarativno nego i u svakodnevnom kulturnom i javnom životu

Znao sam da Česi žive i u Hrvatskoj, ali o njihovoj organiziranosti kao nacionalne manjine i o njihovom sudjelovanju u javnom životu nisam znao skoro ništa. Pretpostavljam, kao i većina naših čitatelja. To je bio povod za razgovor s predsjednikom Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba Jurajem Bahnikom. Tako smo razgovarali o dugoj tradiciji organiziranog djelovanja zagrebačkih Čeha, osnivanju Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba, to o aktualnim projektima češke nacionalne manjine u području kulture, odgoja, obrazovanja, izdavaštva i drugih djelatnosti.
Kada je osnovano Vijeće češke nacionalne manjine Grada Zagreba i što propisuju zakonske odredbe kojima je omogućeno osnivanje manjinskih nacionalnih vijeća Grada Zagreba?
Prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, usvojenom 2002. godine, u jedinicama samouprave na čijem području pripadnici pojedine nacionalne manjine sudjeluju s najmanje 1,5 posto u ukupnom stanovništvu jedinice samouprave, u jedinicama lokalne samouprave na čijem području živi više od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine, te u jedinicama područne, regionalne samouprave na čijem području živi više od 500 pripadnika nacionalne manjine, pripadnici svake takve nacionalne manjine mogu izabrati vijeće nacionalnih manjina. S obzirom na to da Grad Zagreb ima status jedinice regionalne samouprave, te da je u njemu, prema popisu stanovništva iz 2001. godine, živjelo 813 Čeha, Česká beseda Zagreb sastavila je listu od 25 kandidata za Vijeće češke nacionalne manjine Grada Zagreba i ponudila je biračima u Zagrebu koji su se u biračkom popisu, njih tada 697, izjasnili kao Česi. Nakon uspješno provedenih izbora, gradonačelnik Grada Zagreba sazvao je prvu konstituirajuću sjednicu Vijeća za 11. srpnja 2003. godine, a Ministarstvo uprave je 24. listopada iste godine upisalo Vijeće u Registar vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina. Svake četvrte godine na izborima koje raspisuje Vlada Hrvatske bira se novi saziv Vijeća. Nakon provedenih izbora vijećnici iz svojih redova biraju predsjednika i zamjenika predsjednika.
Je li Vaša funkcija predsjednika profesionalna, dakle, plaćena? Koje su nadležnosti Vijeća, kako se financira i koliko ima članova?
Vijeće ima profesionalnog tajnika. Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Vijeća svoje dužnosti obavljaju na dragovoljnoj osnovi, a za svoj rad primaju naknadu troškova koje su imali u obavljanju poslova za Vijeće i naknadu za rad predstavničkih tijela. Plaća tajnika i navedene naknade financiraju se iz proračuna Grada Zagreba. Vijeće je institucija manjinske samouprave izabrana s ciljem unapređivanja, očuvanja i zaštite položaja pripadnika češke nacionalne manjine na području Grada Zagreba, te radi sudjelovanja u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima u jedinici regionalne samouprave, dok češku i slovačku nacionalnu manjinu u Hrvatskom saboru zastupa jedan zastupnik. U aktualnom sazivu Sabora to je Vladimir Bilek. Sadašnji saziv ima 25 članova Vijeća, a izabran je 2015. godine. Predstavlja 835 Čeha, koliko ih živi u Zagrebu, prema popisu stanovništva iz 2011. godine. Posebnu pozornost Vijeće posvećuje podupiranju kulturne i prosvjetne djelatnosti Česke besede Zagreb, te brine o očuvanju češkog jezika, kulture i tradicije i kroz druge oblike svoga rada i brojne kontakte s nadležnim tijelima i institucijama u Zagrebu, Hrvatskoj i Češkoj. Primjerice, u nakladi Vijeća do sada je izdano 6 naslova u devet knjiga, od toga 3 na hrvatskom i češkom jeziku, te 76 minutni film pod naslovom Česi Zagrebu – Zagreb Česima, produciran u češkoj i hrvatskoj verziji.
Koliko češka nacionalna manjina sudjeluje u javnom životu?
Češka nacionalna manjina u Hrvatskoj ima 31 kulturno-prosvjetnu udrugu, koje se sve nazivaju českim besedama i prema mjestu i gradu gdje djeluju, osim u Bjelovaru gdje udruga nosi naziv Česká obec Bjelovar. U gradu Daruvaru djeluju češka osnovna škola i dječji vrtić te Novinsko izdavačka ustanova Jednota. U općini Končanica također imamo češku osnovnu školu i vrtić. Svi su oni udruženi u krovnu udrugu pod nazivom Savez Čeha u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Daruvaru. Ove udruge i ustanove značajno su prisutne u javnom i kulturnom životu svojih sredina. U nizu sredina to su jedine kulturno-prosvjetne udruge, pa u njihovom radu sudjeluju svi stanovnici zainteresirani za obogaćivanje kulturnog života u svojim mjestima. Sukladno odredbama izbornih zakona u Hrvatskoj je osigurana zastupljenost pripadnika češke nacionalne manjine od lokalne, preko regionalne do državne razine što također jamči sudjelovanje u javnom životu. Za češku manjinu u Hrvatskoj kažu da je ponajbolje organizirana češka manjinska zajednica u svijetu. Uz dobru organiziranost i blagodati koje kroz legislativu, ali i u praksi, pruža prijateljska životna sredina u Hrvatskoj, češka nacionalna manjina uspijeva održati svoj jezik, tradiciju i kulturu. Hrvatska i Grad Zagreb omogućavaju nacionalnim manjinama integraciju u hrvatsko društvo s vlastitim identitetom, ne samo deklarativno nego i u svakodnevnom kulturnom i javnom životu.
Ima li češkog jezika na programima radijskih i televizijskih postaja na lokalnoj i državnoj televiziji?
Češki jezik pojavljuje se u prilozima informativnih radio i televizijskih emisija i emisijama namijenjenim nacionalnim manjinama. Državna televizija jednom tjedno emitira multinacionalni magazin Prizma a periodično emisiju pod nazivom Manjinski mozaik. Neke lokalne radijske i televizijske postaje također imaju emisije o nacionalnim manjinama s prilozima o Česima. Najdugovječnija je emisija na češkom jeziku Radio Daruvara koja se emitira od svibnja 1968. godine kada je ta lokalna radijska postaja i osnovana. Emitira se svakodnevno, kroz tjedan po pola sata, a nedjeljom sat vremena. Vijeće češke nacionalne manjine Grada Zagreba ima svoju web stranicu koja se financira, kao i cjelokupno djelovanje Vijeća, iz proračuna Grada Zagreba.
Postoji li i sada u tiskanom obliku mjesečnik Spolkové zprávy, koji izdaje Česká beseda Zagreb. Kako ide distribucija ovog mjesnička?
Česká beseda Zagreb već 60 godina u kontinuitetu izdaje svoje interno informativno glasilo na češkom jeziku pod nazivom Spolkové zprávy kojim svoje članstvo informira o proteklim aktivnostima i najavljuje predstojeće događaje. Svakom članu šalje se primjerak na njegovu kućnu adresu.
Imate članstvo u koordinaciji nacionalnih manjina Grada Zagreba. Što to znači u praksi?
Na području Grada Zagreba žive pripadnici 22 nacionalne manjine. Njih 19 imaju izabrana vijeća ili predstavnike koji su potpisivanjem sporazuma, na temelju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, osnovali Koordinaciju vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba. To u praksi znači da vijeća i predstavnici manjina Grada Zagreba, koji inače djeluju kao samostalne pravne osobe, imaju jedno tijelo koje objedinjuje njihove zajedničke interese i ovlašteno je predlagati tijelima Grada Zagreba mjere za unapređenje položaja nacionalnih manjina. Vijeće češke nacionalne manjine Grada Zagreba član je i Koordinacije vijeća i predstavnika češke nacionalne manjine u Hrvatskoj koja na sličan način objedinjuje rad vijeća i predstavnika češke manjine iz cijele Hrvatske.
Kada je započelo organizirano djelovanje Čeha u Zagrebu?
Česi u povijesti Zagreba imaju dugu tradiciji, kada se uzme u obzir da je prvi zagrebački biskup u 11. st. bio Čeh po imenu Duh. Brojnost i osjećaj nacionalne pripadnosti zagrebačkih Čeha već u 19. stoljeću bili su temelj osnutka Česke besede, koju je 14. listopada 1874. godine utemeljio Josef Václav Frič, češki domoljub, publicist, političar i pjesnik, u to vrijeme urednik zagrebačkih novina Agramer Zeitung. Od tada Česká beseda Zagreb djeluje u kontinuitetu. Najstarija je udruga Čeha u Hrvatskoj i jedna od najstarijih u Europi. Česká beseda Zagreb bila je među inicijatorima stvaranja Čehoslovačkog saveza, koji je osnovan 1921. godine u Osijeku, a danas je članica Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Daruvaru. Glavno poslanje Besede je briga za češki jezik, kulturu i tradiciju češke manjine te briga za Češki narodni dom, izgrađen 1937. godine, kao središte kulturne i prosvjetne djelatnosti zagrebačkih Čeha. Prva kazališna predstava na češkom jeziku u Besedi je odigrana već godinu dana nakon njenog osnutka (1875), predstave se igraju i danas. Knjižnica, koja danas ima više od 9.000 naslova, utemeljena je 1882. Češka dopunska škola pokrenula je učenje češkog jezika u Zagrebu godine 1922. Na očuvanju češkog jezika, kulture i tradicije predano rade i vrijedni članovi folklornih sekcija, mješovitog pjevačkog zbora i drugih sekcija. Djelovanje zajednice zagrebačkih Čeha novu je snagu dobilo izborom prvog sastava Vijeća Češke nacionalne manjine Grada Zagreba 2003. godine. Od tada do danas ostvaren je velik napredak kroz realizaciju zajedničkih kulturnih, prosvjetnih, izdavačkih i drugih projekata.
Kakva je situaciju u svezi učenja češkog jezika u Zagrebu?
Organizirano učenje češkog jezika u Zagrebu započelo je 1922. godine u okviru Češke dopunske škole Česke besede Zagreb. Kroz Češku dopunsku školu od tada su prošle generacije učenika i učitelja, svjedočila je mnogim povijesnim događajima u glavnom gradu Hrvatske, mijenjala status, mjesta i načine rada, ali je opstala. Tako je dočekala i uspostavu demokratske i samostalne Hrvatske koja se svojim Ustavom, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i drugim odgovarajućim zakonima obvezala na poštivanje prava nacionalnih manjina i drugih temeljnih prava i sloboda čovjeka i građanina. Prema članku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, nacionalne manjine u Hrvatskoj ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu. Pri tome se nisu mijenjala niti ukidala prava nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje stečena prema ranijim propisima, odnosno na temelju međunarodnih ugovora u kojima je Hrvatska ugovorna strana. Znači, pripadnici manjina mogu nadograđivati svoje ranije izgrađene oblike odgoja i obrazovanja i uživati novine i blagodati koje donose novi propisi. Od školske godine 2006./07. učenje češkog jezika i kulture u Zagrebu odvija se po modelu C i integrirano je u hrvatski školski sustav. Iz razloga poštivanja tradicije u našim je krugovima zadržan kolokvijalni naziv Češka dopunska škola. Škola ima u programu učenje i očuvanje češkog jezika i pisma, kulture te poznavanje zemljopisa i povijesti Češke kao zemlje naših predaka. Nastava se održava jedanput tjedno. Važan dio programa učenja češkog jezika i kulture je višednevno edukativno putovanje (školska ekskurzija) učenika osnovne i srednje škole, kao i polaznika češkog dječjeg vrtića-igraonice u Češku. Vijeće češke nacionalne manjine Grada Zagreba uključeno je u organiziranje i potporu nastavi češkog jezika i kulture. Aktivno je uključeno u praćenje i provođenje Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina i zajedno s nadležnim tijelima Česke besede Zagreb nastupa prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Gradskom uredu za obrazovanje i sport i drugim tijelima kada treba riješiti pitanja vezana uz funkcioniranje Češke dopunske škole.
Što se događa u kulturnom životu češke manjine? Koji se projekti tu sprovode?
Kao ilustraciju kulturnog života češke manjine u Hrvatskoj iznosim pregled kulturnih događaja i priredbi koje Savez Čeha u RH organizira tijekom ove godine: Smotra amaterskih kazališnih skupina, Festival dječjih pjesama, Smotra dječjeg folklora, kazališta, lutkarskih i literarnih skupina Naše jaro, Proljetni tonovi Jana Vlašimskog, Smotra puhačkih orkestara, Etno dan, Smotra pjevačkih zborova i skupina, Simpozij o češkom jeziku, Smotra glazbenih skupina, Vonička. Žetvene svečanosti, najveća kulturna manifestacija hrvatskih Čeha, održavaju se svake druge godine, prethodne su bile 2016. a nove će se održati 2018. godine. Pripadnici češke manjine sudjelovali su i na Lipovljanskim susretima, Večeri nacionalnih manjina u Bjelovaru, Smotri kazališnih amatera Hrvatske, Folklornom festivalu u Bautzenu/Budyšinu,(Njemačka), Danima slavenske kulture u Uherském Hradištu, Festivalu češke dijaspore u Pragu te folklornim, jezičnim i drugim edukativnim seminarima i kampovima u Češkoj. Također, nekoliko folklornih i kazališnih skupina iz Češke gostovalo je kod naših manjinskih udruga u Hrvatskoj. Osim toga, svaka naša česká beseda ima i bogatu produkciju vlastitih kulturnih programa. Primjerice, Česká beseda Zagreb bilježi više od 50 raznih kulturnih akcija i događaja kroz godinu dana. Novinsko-izdavačka ustanova Jednota izdaje istoimeni tjednik na češkom jeziku, mjesečni dječji časopis Dětský koutek, periodični časopis Přehled i godišnjak Český lidový kalendář. Osim toga, tiska i knjige i udžbenike na češkom jeziku za potrebe čeških osnovnih škola u Hrvatskoj. 
Što biste istaknuli, govoreći o povijesnoj vezi Čeha i Hrvata?
Poveznica između dva naroda, Hrvata i Čeha, je zaista mnogo i teško ih je sve nabrojati. Zato bih ovdje spomenuo neke koje možda nisu najvažnije ali su zanimljive. Mnoge istaknute osobe iz hrvatske povijesti, politike, znanosti, umjetnosti, gospodarstva i drugih djelatnosti su češkog porijekla, mnogi iz Hrvatske su studirali ili djelovali u Češkoj, a neki su, primjerice, bili oženjeni Čehinjama. Hrvatski sabor je početkom 20. stoljeća projektirao Čeh Lav Kalda, Banske dvore, današnje sjedište Vlade Hrvatske, početkom 19. st sagradio je graditelj iz Moravske Ivan Eihter, ulice zagrebačkog Donjeg grada i poznato groblje Mirogoj projektirao je Čeh Rupert Melkus, a među zagrebačkim arhitektima poznati su Vjekoslav Bastl i Bartolomej Felbinger također Česi. Kuću koja pleše, nakon Karlovog mosta i Hradčana treću znamenitost u Pragu koju turisti najviše fotografiraju, projektirao je Hrvat Vlado Milunić. U Pragu su se školovali skladatelj Vatroslav Lisinski, Nikola Tesla, književnik August Šenoa, koji je također češkog porijekla i mnogi drugi. U Pragu je kao profesor na Akademiji likovne umjetnosti djelovao slikar Vlaho Bukovac, a kao znanstvenik Vladimir Prelog. Drugi naš nobelovac, Lavoslav Ružika, po ocu je također češkog porijekla. Josip Juraj Strossmayer izabran je 1888. za počasnog građanina Praga, a 1925 dobio je i svoj trg. Prvi predsjednik Čehoslovačke Tomáš Masaryk od svih stranaca ima najviše ulica u Hrvatskoj, u čak osam gradova i naselja. Skupina splitskih studenata u Pragu je skovala plan koji je izrodio HNK Hajduk. Od 17 predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti samo dvojica nisu rođena u Hrvatskoj i oba su Česi, kemičar Gustav Janeček i filozof Albert Bazala. Svoje su žene u Češkoj pronašli i Nikola Šubić Zrinski, Josip Jelačić i Stjepan Radić. Radić je, kroz svoj politički rad promicao i hrvatsko-češke veze, a češki jezik je znao toliko dobro da je na njemu pisao i književna djela. O međusobnoj bliskosti Hrvata i Čeha govori, između ostalog, i činjenica da su se bohemizmi u hrvatskom jeziku, kao što su riječi časopis, mladež, obzor, pokus, skromnost, stroj, tlak, ustroj, vlak, vodopad, zaklada udomaćili toliko da se i ne smatraju posuđenicama ili tuđicama. Hrvati su od Čeha preuzeli pjesmu Ja se konja bojim i melodiju za najpopularniju crkvenu pjesmu Zdravo, Djevo, kraljice Hrvata.
Jesu li Česi bili među pionirima turizma u Hrvatskoj?
Česi jesu bili među pionirima turizma u Hrvatskoj. Zahvaljujući njima razvili su se turistički centri Baška, Crikvenica, Kaštela, Kupari i mnogi drugi. Promatrajući ponašanje čeških turista na Jadranu, stanovnici naših mjesta na obali počeli su priželjkivati tzv. češki život, jer su mislili da Česi sve dane svog života provode uživajući na plaži i u hotelima i odmaralištima. Znamo da nije baš tako, jer inače ne bi razvili tako respektabilno gospodarstvo kakvo je Češka imala i danas ima. Kad govorimo o uzajamnim odnosima Čeha i Hrvata, mislim da je posrijedi i nešto više od tradicionalno dobrih odnosa između dvije zemlje. Radi se o otvorenom prijateljstvu i simpatijama između hrvatskih i čeških ljudi. To se odnosi i na Čehe iz Češke, ali i na nas koji kao potomci čeških doseljenika već više od dva stoljeća, živimo u Hrvatskoj. I to je najbolja formula za suživot koju bih želio u zaključku istaknuti. Ako domicilna sredina prijateljskim odnosom omogući manjini integraciju u društvo s vlastitim identitetom, tada dobiva dvostruko. Dobiva ljude koji, zajedno s njima, u svakodnevnom životu, doprinose, grade i stvaraju bolje danas i sutra i kvalitetniju i bogatiji kulturnu baštinu.
Zvonko Sarić
 

 

Uvodnik

Tjedni komentar

Glasovanje nogama

Ono što nisu učinile ratne devedesete, učinit će, po svemu sudeći vrijeme produljene tranzicije

Vijesti