Najave događanja

NASLOVNICA

Žanrovska i stilska raznolikost

06.11.2017 14:22
Predstavljena recentna izdanja NIU Hrvatska riječ i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice te HKUPD-a Stanislav Preprek iz Novog Sada

Zahvaljujući potpori AP Vojvodine, na beogradskom Sajmu knjiga, najvećem toga tipa u ex-Yu regiji, godinama unatrag predstavljaju se i nakladnička ostvarenja Hrvata iz Vojvodine. Osim dostupnosti izdanja na štandu AP Vojvodine, od 2009. njihov nastup na ovom sajmu podrazumijeva i zasebne promocije knjiga i drugih publikacija. Tako je bilo i ove godine, gdje su svoja recentna izdanja (u dvorana Vasko Popa i Borislav Pekić) predstavila tri nakladnika iz hrvatske zajednice – Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice te Hrvatsko-kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo Stanislav Preprek iz Novog Sada, odnosno njihov Književni klub. Ova su predstavljanja održana u petak i subotu, 27. i 28. listopada, a cjelovito promatran, nastup vojvođanskih Hrvata odlikovala je žanrovska i stilska raznolikost.

Književnost za mlade

NIU Hrvatska riječ se ove godine predstavila samo jednom knjigom, ali naslovom iz područja dječje književnosti. Riječ je o knjizi Dnevnik jedne cure i jednog dečka autorice Vesne Huske. U knjizi su sabrane njezine priče pisane u formi dnevničkih bilježaka dvoje tinejdžera Kristine i Tina i koje su ranije objavljivanje u Hrcku, dječjem podlistku tjednika Hrvatska riječ.

Profesorica književnosti i književnica za djecu Katarina Čeliković je ukazala kako su se dječjom književnošću u vojvođanskih Hrvata ranije bavili Blaško Rajić, Ivan Kujundžić, Ante Jakšić, Ive Prćić… Od 2000. godine na ovom planu aktivni su nakladnici poput Hrvatske čitaonice i NIU Hrvatska riječ. Osim knjiga, Hrvatska čitaonica je dječju književnost ponudila i u drugim, suvremenijim medijima – audio CD-a, animiranom filmu i stripu.

»Ulomci dnevnika u knjizi Dnevnik jedne cure i jednog dečka su kao igrana serija, puna dinamike. Zanimljivosti svakako pridonosi jezik koji je pun žargona, anglicizana, emotikona. Autorica je bliska svijetu o kojem i za koji piše«, kazala je Čeliković.

Glas tinejdžera

Autorica knjige Vesna Huska je dobra poznavateljica djece i mladih: majka sedmero djece i predaje katolički vjeronauk u osnovnoj školi. Knjigu je pisala u formi dnevnika jer je željela da tekstovi budu u duhu te generacije, da se čuje njihov glas.

»To je velika odgovornost, govoriti u njihovo ime iako niste tinejdžer. Nisam se mogla odlučiti hoću li pisati iz kuta cure ili dečka, te sam se odlučila za oba. Nastojala sam razumjeti ih, prikazati što žele reći i kad ništa ne kažu ili što žele reći dok govore, a ne znaju to izreći. Mladima trebamo biti potpora, biti uz njih. To nastojim činiti i kroz svoje pisanje. Knjiga poziva na komunikaciju, na bolje međusobno upoznavanje malih i velikih«, rekla je Vesna Huska dodajući kako ima još tekstova u rukopisu, čije će objavljivanje ovisiti od nakladnika.

Ulomke iz Dnevnika jedne cure i jednog dečka čitali su tinejdžeri – Mila Kujundžić i Ivan Huska, a moderatorica predstavljanja bila je urednica lista Hrcko Ivana Petrekanić-Sič.

Mađer kao poveznica

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavio se s troknjižjem Izabrana djela Miroslava S. Mađera koje su objavili u sunakladi s Društvom hrvatskih književnika, Ogranak Slavonsko-baranjsko-srijemski. Troknjižje čine: Izabrane pjesme, Izabrana proza, Izabrane drame i dječja književnost.

U ime nakladnika o značaju ovog projekta govorili su dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić i ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov.

Miroslav S. Mađer (1929. 2015.) je jedan od najvećih hrvatskih književnika u drugoj polovici 20. stoljeća. Rođen u Hrtkovcima, Mađer je ujedno i iznimno važna osobnost u književnosti Hrvata u Vojvodini, posebice srijemskih. Njegov opus je iznimno velik: osim više od 2.500 pjesama, tu su i novele, kratke priče, drame, ogledi, eseji...

»Hrvati u Vojvodini su dio svehrvatske kulture koja nije omeđena državnim granicama i u tom smislu gradimo veze i ostvarujemo projekte s institucijama, ustanovama i programima iz Hrvatske. Mađerovo djelo je primjer da ono veliko i vrijedno nije uvijek izdanak matičnoga prostora, već da su prinosi nas s ruba također veliki«, kazao je Žigmanov

Nakon Alekse Kokića i Stanislava Prepreka, Mađer je treći književnik iz prostora kulture vojvođanskih Hrvata čije je djelo sada obrađeno na cjelovit način. Izabrana djela Balinta Vujkova su, kako je dodao Žigmanov, sljedeći korak na tome planu.

Pjesnik panonske dionice

Priređivačica troknjižja dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek je istaknula kako je Mađer najpoznatiji kao pjesnik, s 24 tiskane zbirke pjesama.

»On je posebno jak kao pjesnik panonske dionice. Njegova poezija ostavlja veliki i značajan trag po toj srašćenošću sa zavičajnim panonskim podnebljem. Njegova kasnija poezija ima i druge strukture, od ludističkog konstruktivizma do gravitacije k refleksivno-ontološkim temama«, kaže priređivačica.

Glede romana, specifičnost Mađera je da u svojim romanima nema samo tipičnu naraciju i fabulu. »On u svoje romane interpolira književnu kritiku, lirske reminiscencije, poeziju, memoarske zapise. Njegovi romani mene podsjećaju na Bosut, on djeluje razliveno ali je unutra duboko vrenje podvodnog života. Misao, onaj unutarnji, duhovni život, Mađeru je uvijek važniji«.

U trećoj knjizi objedinjenje su prvenstveno Mađerove radio drame, njegovi tzv. fičeri. Tu su i njegove dramske adaptacije, poput Kozarčevog Đuke Begovića, kao i njegovo dječje pjesništvo gdje ima, kako ističe Mihanović-Salopek, također zasluženu ulogu u pomicanju granica percepcije i izraza u odnosu na dječju publiku.

Ovom prigodom najavljena je i mogućnost četvrte knjige Izabranih djela koju bi činio izbor iz neobjavljenog opusa slavnoga književnika.

Književni klub iz Novog Sada

Članovi Književnog kluba HKUPD-a Stanislav Preprek iz Novog Sada imaju ukupno objavljeno preko pedeset knjiga, u izdanju samoga Društva te drugih nakladnika. Ove su se godine predstavili na Sajmu knjiga s pet knjiga tiskanih ove godine.

Uvodnu riječ dao je predsjednik HKUPD-a Stanislav Preprek Krešimir Tkalac koji je govorio o djelu Stanislava Prepreka, te o Društvu i njegovim aktivnostima.

O izdavaštvu i daljnjim planovima Književnog kluba udruge govorila je dr. Dragana V. Todoreskov, književna kritičarka, nositeljica projekata, naglasivši značaj trajnog očuvanja pisane hrvatske riječi te njezin doprinos multikulturalnosti na ovim prostorima.

Po njezinim riječima, Književni klub trenutačno radi na devetoj zbirci pjesama Preprekovo proljeće na kojoj uz članove kluba odnedavno gostuje i troje afirmiranih autora iz pojedinih dijelova Hrvatske. U ovogodišnjoj zbirci to su pjesnici Cvelferije. Dodala je i kako je natječaj udruge za zbirku kratkih priča Preprekova jesen 2017. imao dobar odziv te da je ta knjiga sada ponos Društva po svojoj kvaliteti i obimnosti.

Preprekovi pjesnici

Književni klub je ove godine pokrenunuo i Ediciju Preprekovi pjesnici, jer je u Klubu aktivno dvadesetak pjesnika, od kojih mnogi, osim skupnih zbirki Preprekovo proljeće, imaju i vlastite zbirke objavljenje u drugim izdavačkim kućama, gdje je većina na ekavici. Edicija ima zadatak objaviti zbirke odabranih pjesama ovih autora na materinskom jeziku i već ove godine tiskane su tri takve zbirke: Refleksija nutrine Ljerke Radović, Gdje je moj dom Branke Dačević i Pjesme koje treba spaliti Branimira Miroslava Tomlekina.

O zbirci pjesama Prepekovo proljeće 2016. govorio je njezin recezent, preč. Marko Kljajić, o zbirci kratkih priča Preprekova jesen 2017. njezin recezent mr. Pavel Domonji, o zbirci pjesama Ljerke Radović govorile su dr. Dragana V. Todoreskov i sama autorica, a o zbirci pjesama Branke Dačević, koja nije bila prisutna, govorila je također dr. Todoreskov. O zbirci pjesama Branimira Miroslava Tomlekina govorio je mr. Pavel Domonji. Predstavljanje Književnoga kluba bilo propraćeno slajdovima Ivana Dermanova.

Predstavljanju hrvatskih nakladnika iz Vojvodine, među ostalim, prisustvovali su i prestavnici Veleposlanstva Hrvatske u Srbiji – veleposlanik Gordan Bakota i opunomoćeni ministar Ivan Sabolić.

D. B. P. / B. M. C.


ANTRFILE1

Žigmanov: Biti intergralni dio

»Kultura Hrvata u Vojvodini nije getoizirana, mi želimo biti integralni dio onoga što se danas u Srbiji događa. Rezultat takvih nastojanja je i naše sudjelovanje na Sajmu knjiga u Beogradu, gdje se predstavljamo s onime što smatramo da su najvrjednija književna ostvarenja u proteklih godinu dana«, kaže ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov.


ANTRFILE2

Vojvodina – više od knjige

Predstavljanje hrvatskih nakladnika iz Vojvodine na Sajmu knjiga organizirali su Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice i Pokrajinsko tajništvo za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama. Uz promocije, najnovije knjige i publikacije vojvođanskih Hrvata bile su i izložene na štandu Vojvodina – više od knjige u organizaciji dvaju tajništava.


 




 


 

Uvodnik

Tjedni komentar

Glasovanje nogama

Ono što nisu učinile ratne devedesete, učinit će, po svemu sudeći vrijeme produljene tranzicije

Vijesti