Najave događanja

NASLOVNICA

Šokaštvo se živi

04.12.2017 13:09
Udruga građana Urbani Šokci organizirala je 17. studenog u okviru svog redovitog programa Dani hrvatske kulture u Somboru Međunarodni okrugli stol O Šokcima je rič i glazbenuvečer.

Dani hrvatske kulture u Somboru
 
Šokaštvo se živi
Udruga građana Urbani Šokci organizirala je 17. studenog u okviru svog redovitog programa Dani hrvatske kulture u Somboru Međunarodni okrugli stol O Šokcima je rič i glazbenuvečer. U radu okruglog stola sudjelovali su znanstvenici iz Hrvatske koji se bave izučavanjem jezika i običaja.
 
Značajan doprinos Međunarodnom okruglom stolu O šokcima je rič dali su znanstvenici s osječkog Filozofskog fakulteta, prije svega s katedre za hrvatsku jezičnupovijest i hrvatsku dijalektologiju, odsjeka za hrvatski jezik i književnost. 
 
»Rado dolazimo u Sombor, jer smo ovdje uvijek lijepo primljeni. Ali,takvi pozivinas raduju i zbog naše struke. Mi proučavamo šokačke govore s hrvatske, srpske, mađarske i bosanske strane i vrijedno je što možemo čuti živu riječ Hrvata na ovim prostorima. Posve je različito proučavati govor oko Slavonskog Broda ili Vinkovaca, a nešto drugo je prijeći Dunav i vidjeti autohtono hrvatsko stanovništvo koje još uvijek govori šokački«, kazala je prof. dr. sc.Ljiljana Kolenić.
 
»Među ciljevima naše udruge je i promoviranje šokačkog govora, a jedan od načina tog promoviranja su okrugli stolovi i zbornici koji se tiskaju nakon njih. Držim da je to važno jer mi pisane literature o nama samima skoro i da nemamo. Ostali su sačuvani pisani tragovi običaja, ali o šokačkoj ikavici nema tragova u literaturi i našim knjižnicama i zato želimo ostavitinešto, kako bi mladi ljudi kroz čitanje naše zaostavštine saznali nešto o svojoj prošlosti, jer znamo da je govor jedan dio identiteta«, kazalaje predsjednica UG-aUrbani Šokci Marija Šeremešić.
 
 
Narodna mudrost i dosjetljivost
 
Dr. Ljiljana Kolenić govorila je o santovačkoj (selo u Mađarsko u blizini Berega) frazeologoji. Ona je istaknula kako suu tom mjestu još sačuvane mnoge riječi i frazemi tipični za šokačke govore. Većina riječi koje se rabe u santovačkom govoru također su sastavnicama frazema. Među ostalim,profesoricaKolenić kazala je da se životinje često pominju u frazemima a primjeri su »ćorav ko matora kobila«,  »ko da me konj udario«i »mršav ko ciganski konj«.Česti su frazemi, poslovice i izreke koje sadrže rimu – »nema zime bez sniga ni čovika brez briga« ili »misli ćosa da je gosa«(da je važniji nego što jest). U santovačkom govoru također ima poredbenih frazema za koje se s hvatskestrane Dunava i Drave malo zna. Jedan od takvih primjera jefrazem »najerio se ko na Madžarice šokačka suknja«, navela je prof. Kolenić.
 
Na njeno izlaganje nadovezala se  prof. dr. sc. MilicaLukićkoja je govorila o izrekama i poslovicama  kod Šokaca, što su frazemi u proširenom značenju.
 
»Ljepota šokačkoga govora do izražaja dolazi u velikom broju izreka i poslovica u kojima se provlači mudrost i dosjetljivost Šokaca kroz vrijeme i njihovo neposredno životno iskustvo. Frazemi ili izreke u okviru nekog dijalekta nisu izrasle iz intelekta uzgajanog u školskom sustavu već iz onoga izvornog što je čovjeku Bog dao«, kazala je prof. Lukić.
 
O jeziku je govorila i njena kolegica, docentica dr. sc. Silvija Ćurak, koja je slavonski dijalekt stavila u kontekst kulinarske leksike.
 
»Osim domaćih riječi veliki je broj tuđica, prij svega  njemačkih«, kazala je docentica Ćurak i s nekoliko zanimljivih primjera ilustrirala stare nazive jela i recepte. Zanimljiv način da prikaže šokački govor jednog kraja u XIX. i prvoj polovici XX. stoljeća odabrala je dr. sc. Vera Blažević Krezić. Ona je analizirala stare spomenare iz vrbanjsko-vinkovačkogkraja. Ljubav, prijatelstvo, đačke muke, te ljubav prema rodnom kraju i hrvatskoj domovini teme su u kojim se piše, a jezik je u duhu mladenačke subkulture.
 
 
Šokci raritet u povijesti
 
Na međunarodnom okruglom stolu nije se govorilo samo o jeziku već i o povijesti Šokaca, koja je već po pravcu njihovih migracija jedinstvena.
 
»Šokci su raritet u povijesti. Svi su se selili prema zapadu, a oni su otišli na sjever. I nisu dijaspora, jer su se selili unutar jedne države u kojoj su tada živjeli, tadašnjem austrijskom carstvu. Granice su ih razdvojile kada su nastale nove države. Teško im je bilo stoljećima očuvati svoj hrvatski šokački identitet u okolnostima i zbivanjima koje su imbile veoma nesklone. Unatoč tome, većina sela sačuvala je narodne običaje, pjesme i govorni dijalekt onih krajeva Hrvatske iz kojih su se doselili. Ipak, broj Hrvata na ovim prostorima je vremenom opadao, što je potvrđeno tadašnjim austrijskim i mađarskim službenim statistikama, te jugoslavenskim, srpskim i hrvatskim statističkim podacima«, istaknuo je u svom izlaganju prof. dr. sc Ivan Balta, također s Filozofskog fakulteta osječkog sveučilišta i svoje izlaganje potkrijepio podatkom od prije 90 godina. Tada je u Somboru bilo 8.900 Hrvata, a u tadašnjem subotičkom kotaru 45.000.
 
O ukopnim obučajima Baranjskog Petrovog Sela govorio je etnolog iz Zagreba Krunoslav Šokac, o Šokcima i bećarcima Marita Topić iz Sombora, a bilo je riječi i o tome koliko su šokačke udruge zastupljene u medijima.
 
U drugom dijelupriređen je koncert na kome su sudjelovali MPS Bodroški bećari iz Monoštora, solistica Martina Čeliković iz Suboticei klapa Certisa iz Đakova.
 
Danima hrvatske kulture prisustvovalosu dužnosnici konzulata HNV-a, ZKVH-ai Grada Sombora. Manifestacija je održana uz potporu Ministarstva kulture i informiranja RS, Državnog ureda za Hrvate izvan RH, Grada Sombora i Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, upravu, propise i nacionalne zajednice.
 
Z. V.
 
 
 

Uvodnik

Tjedni komentar

Glasovanje nogama

Ono što nisu učinile ratne devedesete, učinit će, po svemu sudeći vrijeme produljene tranzicije

Vijesti