Najave događanja

NASLOVNICA

Predstavnici manjina nezadovoljni prijedlozima

26.12.2017 13:16
Poseban apsurd je što su kaznene odredbe za nepoštovanje zakona u Nacrtu predviđene samo za nacionalna vijeća, ali ne i državna tijela, koja ne poštuju manjinska prava koja su predviđena zakonom, kaže Bačić

Predstavnici manjinskih nacionalnih vijeća i manjinskih političkih stranaka negativno su ocijenili pojedine odredbe Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina prilikom javne rasprave u Subotici, jer smatraju da predložene izmjene, ukoliko budu usvojene, narušavaju već stečena prava manjina, a nacionalna vijeća će svesti na savjetodavna tijela. S druge strane, državni tajnik u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave Ivan Bošnjak je ocijenio kako se predloženim izmjenama zakona poštuje Ustav i osigurava veća transparentnost i depolitizacija nacionalnih vijeća.

Javna rasprava je održana 15. prosinca, a domaćin je bio predsjednik Nacionalnog vijeća mađarske nacionalne manjine i predsjednik Koordinacije nacionalnih vijeća nacionalnih manjina u Srbiji Jenő Hajnal. Javnoj raspravi je prisustvovala i savjetnica za nacionalne manjine u Misiji OESS-a u Srbiji Milica Rodić, a radni tekst Nacrta zakona predstavio je dr. Vladimir Đurić. Osim u Subotici, više javnih rasprava je organizirano od strane Ministarstva državne i lokalne samouprave uz potporu Misije OESS-a u Republici Srbiji.

»Korak unazad«

»Proces izrade radnog Nacrta nije bio dovoljno inkluzivan i nije bilo dovoljno dijaloga između onih koji su sastavljali Nacrt i predstavnika nacionalnih manjina. Nacrt se svodi na usklađivanje s odlukom Ustavnog suda i preciziranje pravnih praznina. Ukoliko bismo pokušali govoriti o nekom proširenju stupnja manjinskih prava, o tome teško može biti riječi, jer u nekim segmentima imamo čak i smanjenje stečenih prava«, ističe predsjednik Hrvatskog ncionalnog vijeća Slaven Bačić i navodi dva primjera. »Nacionalna vijeća su do sada davali svoje prijedloge prilikom raspodjele sredstava na natječajima za projekte iz oblasti informiranja, a prema Nacrtu će davati samo mišljenje. To je rješenje, ustvari, predviđeno Zakonom o javnim medijima i umjesto da se taj zakon prilagodi Zakonu o nacionalnim vijećima, imamo obrnutu situaciju. Drugi primjer je u svezi ustanova kulture koje su nacionalna vijeća proglasila od posebnog značaja za manjine. Ranije je bila praksa da svako nacionalno vijeće predlaže svog člana u Upravni odbor, a sada će sve manjine predlagati tek jednog zajedničkog člana«, kaže Bačić i naglašava kako je za njega poseban apsurd što su kaznene odredbe za nepoštovanje zakona u Nacrtu predviđene samo za nacionalna vijeća, ali ne i državna tijela, koja ne poštuju manjinska prava koja su predviđena zakonom.

Predsjednik Demokratske zajednice vojvođanskih Mađara Áron Csonka smatra da je radni Nacrt korak unazad.

»Kulturna autonomija nacionalnih manjina ovim prijedlozima je urušena. Ako se Nacrt prihvati, nacionalna vijeća će jedino moći odlučivati u onim oblastima koje su određene statutom, znači unutarnjim uređenjem vijeća ili o tome kome će se dati stipendija ili neće. U svim ostalim slučajevima imat će pravo samo davanja mišljenja ili preporuka. Sužene su i mogućnosti suradnje s institucijama matične države, a rješenja nisu ponuđena ni za konstantno ažuriranje posebnog biračkog popisa«, kaže Csonka, koji je nezadovoljan i zbog toga što je predloženo da se zapisnici sa sjednica vijeća i drugi materijali, osim manjinskog, moraju voditi i na srpskom jeziku. »Strankama s manjinskim predznakom dozvoljava se da idu na izbore za nacionalna vijeća, ali se ograničava koga mogu delegirati za vijećnike, jer se dužnosnici stranaka ne mogu delegirati, što nije odgovarajuće rješenje«, kaže Csonka.

Bajić: »Besmislene odredbe«

Posebna zamjerka predsjednika Saveza bačkih Bunjevaca Mirka Bajića i člana Bunjevačkog nacionalnog savjeta odnosi se na odredbu Nacrta po kojoj članovi rukovodstva političkih stranaka nacionalnih manjina ne mogu biti članovi nacionalnih vijeća.

»Političke stranke nacionalnih manjina su Zakonom uređen, i ukoliko su registrirane postoje u skladu sa Zakonom. Ta odredba da članovi rukovodstva političkih stranaka ne mogu biti čak ni članovi nacionalnog vijeća je, po meni, potpuno besmislena. Mislim da je čak suprotna i ustavnim pravima na slobodan izbor i biranje«, naglašava Bajić.

Prema riječima državnog tajnika Bošnjaka, pri izradi Nacrta izmjene zakona vodilo se računa o odlukama Ustavnog suda, koji je još 2014. osporio pojedine odredbe Zakona o nacionalnim vijećima.

»Naša je želja da nacionalna vijeća budu autentični predstavnici manjina i da se odluke donose s maksimalnim konsenzusom, a ne da vijeća budu nekakva politička predstavnička tijela kako je to u praksi do sada bilo. Nacionalna vijeća su dobila svoju konačnu definiciju, punu pravnu formulaciju, a kao takvi entiteti u našem sustavu imaju mogućnost predlagati, ali nemaju mogućnost odlučivati u drugim mjerama osim da provode vlastita ovlaštenja«, rekao je Bošnjak.

Konzultacije se nastavljaju, a očekuje se da će se prijedlog izmjena zakona naći pred zastupnicima u Skupštini Srbije u prvom kvartalu sljedeće godine.

Z. Sarić

 

 

Uvodnik

Tjedni komentar

Blaćenje i odgovornost

Nije samo stvar Hrvata već stvar vladavine zakona u kojoj se ne tolerira tako olako kršenje zakona, etičkih i profesionalnih normi

Vijesti