Najave događanja

NASLOVNICA

Unaprijediti interkulturalni dijalog

08.01.2018 13:38
Ostvarivanje manjinskih prava Hrvata u Srbiji uzdignuto na višu razinu u bilateralnoj vanjskoj politici Hrvatske* Argumenti predstavnika manjina slabo uvažavani

U prvim danima nove godine uobičajeno se sumiraju ostvareni rezultati u protekloj godini, a mediji donose presjeke najvažnijih proteklih događa. Ova nova kalendarska godina tek što je počela, što je bio povod za razgovor s predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća Slavenom Bačićem o radu ove institucije u prošloj godini, od koje pripadnici hrvatske manjinske zajednice, kao najvišeg zastupničkog tijela Hrvata u Srbiji, uvijek imaju velika očekivanja. Slaven Bačić obnaša drugi mandat predsjednika HNV-a, a prema njegovim riječima, posla nije manjkalo ni u protekloj godini.

Koja biste postignuća rada HNV-a izdvojili u prošloj godini?

Prije svega, želio bih istaknuti rezultate u obrazovanju, u koje je uloženo najviše vremena i napora: glede udžbenika, u tijeku je završni proces kompletiranja udžbenika za osnovnu školu za nastavu na hrvatskom, koji smo započeli još 2012. godine. Tiskani su posljednjih 8 prijevoda udžbenika – likovna kultura od 1. do 8. razreda, 7 autorskih udžbenika za glazbenu kulturu, te je izašao iz tiska i prvi nacionalni dodatak Svijet oko nas za 1. i 2. razred. Omogućili smo da sada povećan broj udžbenika na hrvatskom jeziku učenici hrvatskih odjela i dalje dobivaju na dar, a prvi puta je otvoren odjel na hrvatskom jeziku u Monoštoru. Uz pomoć HNV-a i Zagrebačke županije proširen je objekt vrtića Marija Petković Biser u Aleksandrovu, te je skoro udvostručen broje djece koji polaze program na hrvatskom u ovom objektu Predškolske ustanove Naša radost. Istaknuo bih da je za jednu trećinu povećan broj upisanih u prve razrede u nastavi na hrvatskom jeziku u osnovnim i srednjim školama u odnosu na prošlu školsku godinu. Važno je što su izrađeni standardi za osnovnu i srednje škole za hrvatski jezik kao materinji, izrađeni su novi programi za 5. razred osnovne škole za predmete Hrvatski jezik kao materinji jezik i Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Proširen je broj izvannastavnih aktivnosti, primjerice ekskurzija za malu maturu za sve učenike 8. razreda, a osim svakogodišnjih stručnih skupova za određeni broj nastavnika i učitelja, od prošle godine održavat će se i stručni skupovi za sve nastavnike i učitelje u nastavi na hrvatskom. Odbor HNV-a za obrazovanje donio je Pravilnik o nagrađivanju i pohvaljivanju učenika i nastavnika u nastavi na hrvatskom jeziku, a posebice bih istaknuo i što je HNV usvojio kvalitetnu Strategiju obrazovanja na hrvatskom jeziku. Spomenuo bih i da smo uspješno posredovali u dodjeli smještaja u studentske domove u Zagrebu i Osijeku studentima iz Vojvodine, mimo natječajne kvote.

Što je urađeno u oblasti kulture?

U području kulture ne samo da smo održali nego i dali nove kvalitete regionalnim kulturnim manifestacijama Srijemci Srijemu, te Šokci i baština. Osim toga, HNV je usvojio Strategiju kulture Hrvata u Republici Srbiji, koja bi trebala biti strateški okvir djelovanja ne samo HNV-a i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, nego i svih naših kulturnih udruga u narednom razdoblju. Želio bih istaknuti i nastavak odlične suradnje sa ZKVH-om, nad kojim HNV skupa s Pokrajinskom Vladom ima osnivačka prava, dakle njihovu izvrsnu nakladničku produkciju monografskih i periodičnih publikacija, te praćenje i valoriziranje nakladništva na hrvatskom i kroz nagrade koje dodjeljuje. Značajno je i digitaliziranje i publiciranje starih i rijetkih knjiga na hrvatskom te starije i novije hrvatske periodike. ZKVH pruža logističku i stručnu potporu većini naših važnijih kulturnih manifestacija, a ostvaruje i prepoznatljivo djelovanje u području znanosti – kako (su)organizacijom više međunarodnih znanstvenih skupova i održavanjem znanstvenih kolokvija, tako i realiziranjem znanstvenih istraživanja i objavljivanjem njihovih rezultata, uz uključivanje mladih kadrova.Važno je istaknuti i da smo, skupa s tijelima NIU Hrvatska riječ, nad kojim osnivačka prava ima HNV, pokrenuli pred nadležnim pokrajinskim tijelima i tijelima Hrvatske pitanje trajnoga rješavanja prostora za rad Hrvatske riječi, čime bi se, među ostalim, ojačala sinergija hrvatskih institucija i ustanova u ostvarivanju manjinskih prava.

Što se događalo na bilateralnom političkom planu u svezi aktivnosti HNV-a?

Na bilateralnom političkom planu, kao rezultat intenzivnije suradnje sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, ustanovljen je kontinuirani dijalog s Vladom Hrvatske, pa smo u posljednjih 13 mjeseci imali tri susreta s premijerom Andrejom Plenkovićem i ministricom vanjskih poslova Marijom Pejčinović – Burić, u prosincu 2016. te lipnju i studenome 2017. U tom smislu imali smo i više radnih sastanaka s državnim tajnikom Zvonkom Milasom još od njegova imenovanja za čelnika Središnjeg državnog ureda 2016. godine, koji je za nešto manje od dvije godine svoga mandata više puta dolazio u posjet hrvatskoj zajednici u Vojvodini. Važnost uspostavljenog intenzivnog i kontinuiranog dijaloga jest što sada možemo izravno informirati hrvatske vlasti o stvarnom stanju manjinskih prava Hrvata u Srbiji, a ne kao što je to bilo u godinama prije toga, kada je hrvatska Vlada drugim kanalima dobivala podatke. No, još je važnije što je kao rezultat toga ostvarivanje manjinskih prava Hrvata u Srbiji uzdignuto na višu razinu u bilateralnoj vanjskoj politici Hrvatske. Rezultat intenzivnih kontakata sa Središnjim državnim uredom je i znatno povećani iznos koje on dodjeljuje za projekte hrvatske zajednice u Srbiji u odnosu na prijašnje godine.

S kojim institucijama i tijelima HNV ostvaruje suradnju i zajedničko djelovanje?

Kruna prošlogodišnjih napora bila je svakako proslava Dana zajednice 15. prosinca 2017., kada je u istom danu, prije velebne svečane akademije u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici, na našu inicijativu, održano više sastanaka: ministrica znanosti i obrazovanja Hrvatske Blaženka Divjak bila je u radnom posjetu HNV-u, u subotičkoj gimnaziji održala je bilateralni sastanak s ministrom prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja Srbije Mladenom Šarčevićem čija je tema isključivo bilo rješavanje otvorenih pitanja u obrazovanju na hrvatskom; istoga dana održan je sastanak sjednice Izvršnog odbora Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola u prostorijama ZKVH-a, uz prisustvo svih ravnatelja subotičkih osnovnih škola u kojima se odvija nastava na hrvatskom jeziku. Spomenuo bih i misu zahvalnicu u Franjevačkoj crkvi održanu prije akademije, na kojoj je koncelebrirao veliki broj svećenika hrvatske narodnosti. Ove i druge aktivnosti ostvareni su, među ostalim, i zahvaljujući sredstvima koja smo uspjeli dobiti na različitim natječajima, primjerice, Fondacija za otvoreno društvo ili donatorima, primjerice, Rotary Club Osijek. No, sve navedeno o radu HNV-a i drugo još nenabrojeno jest rezultat sinergijskoga djelovanja HNV-a s Demokratskim savezom Hrvata u Vojvodini, ZKVH-om, diplomatskim predstavnicima Hrvatske u Srbiji, Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske te hrvatskim udrugama kulture, ali, isto tako, i našega kadrovskog pomlađivanja.

Prilikom javnih konzultacija o Prednacrtu izmjena i dopuna Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina moglo se čuti da će predložene izmjene umanjiti manjinska prava. Zbog čega su iznošene takve primjedbe od pripadnika manjina?

Održano je više javnih konzultacija, među ostalim i u Novom Sadu i Subotici, na kojima su i predstavnici HNV-a iznijeli svoje viđenje predloženih zakonskih izmjena. Prije svega, kao i u ranijim slučajevima, izmjene Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina iz 2002., Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina iz 2016., te ne samo onih zakonskih odredbi koje se odnose na područje manjinskih prava, kao što je Akcijski plan za pregovaračko poglavlje 23, Strategija razvoja kulture Republike Srbije, donošenje novog Zakona o osnovama sustava obrazovanja i odgoja, rad na ustavnim promjenama koje se tiču pravosuđa itd., nije ostvarena inkluzivnost ili, preciznije, ona se uzima isključivo formalistički – predstavnici vlasti druge subjekte procesa drže statistima zbog čega nema partnerskoga dijaloga s vlastima. Kada je riječ o manjinskim pravima, to znači da učinkovitog sudjelovanja predstavnika manjina i civilnoga sektora u ovim procesima nije bilo, jer su argumenti predstavnika manjina veoma slabo uvažavani, a državna tijela i ovdje nameću svoja rješenja. Kao rezultat takvog tek formalno inkluzivnog procesa pred javnosti se pojavio tekst Prednacrta izmjena ovoga Zakona koji je praktično izrađen od strane vlasti. Pod izlikom usuglašavanja s odlukom Ustavnoga suda iz 2014., zatim s Akcijskim planom za poglavlje 23 i Akcijskim planom za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, te Trećim mišljenjem Savjetodavnog odbora Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina iz 2013. godine pojavila su se pojedina rješenja kojima bi se nesumnjivo umanjio stupanj stečenih prava. Primjerice, nacionalna vijeća više ne bi davala prijedloge za raspodjelu sredstava koja se dodjeljuju na natječajima iz informiranja već samo mišljenja. Zatim, u području upravljanja ustanovama kulture koje su više nacionalnih vijeća proglasile od posebne važnosti, umjesto ranijeg rješenja prema kojem svako nacionalno vijeće imenuje po jednoga člana upravnoga odbora, sada sva vijeća zajednički predlažu jednog kandidata, te isključivanje nacionalnih vijeća iz postupka raspodjele sredstava putem javnog natječaja iz Proračunskog fonda za nacionalne manjine, jer je predloženo da to bude u isključivoj nadležnosti Vlade. Općenito, pak, promatrano, umjesto da se, sukladno Akcijskom planu za nacionalne manjine koji predviđa »jačanje institucionalnog položaja nacionalnih vijeća«, poveća broj javnih ovlasti nacionalnih vijeća o kojima vijeća samostalno odlučuju, donose upravne akte, obavljaju upravne radnje, budući da postojeći tekst zakona nadležnosti vijeća ionako uglavnom svodi na sudjelovanje u odlučivanju državnih i drugih tijela, prije svega kroz davanje neobvezujućeg mišljenja, na djelu je obratan proces, tako da još deklarativnije postaje ustavno pravo nacionalnih manjina da preko nacionalnih vijeća ostvaruju »pravo na samoupravu u kulturi, obrazovanju, informiranju i službenoj uporabi jezika i pisma«. Naime, davanje mišljenja nije ovlast koja ima karakter samouprave, nego tek neobvezna konzultacija.

Državni tajnik Ivan Bošnjak ističe da će ovim izmjenama zakona doći do depolitizacije nacionalnih vijeća. Što znači ta tvrdnja

Ekstenzivno tumačeći odredbe Akcijskoga plana za nacionalne manjine koji predviđa »smanjenje prekomjerne politizacije nacionalnih vijeća, sukladno pravilima koja reguliraju sukob interesa«, vlasti pokušavaju nametnuti jedno rješenje u okviru nespojivosti funkcija i poslova s članstvom u vijećima, koje je protivno elementarnim postavkama o izbornome procesu, na način da članovi tijela političkih stranaka ne mogu biti članovi nacionalnih vijeća. Naime, manjinska vijeća se biraju na izborima, svaki izborni proces je nedvojbeno politički, a osnovni čimbenik izbornog procesa jesu političke stranke. Ovakva eksplicitna odredba o nespojivosti funkcija s članstvom u tijelima političke stranke ne postoji ni u jednom drugom izabranom tijelu, počev od predsjednika Republike pa do skupština lokalnih samouprava i čini besmislenim cijeli sustav manjinskih prava, osobito u smislu Zakona o političkim strankama, koji definira stranke nacionalnih manjina kao one čije je djelovanje posebno usmjereno na zaštitu i unapređenje prava pripadnika te nacionalne manjine. Ovome se prijedlogu usprotivio veliki broj predstavnika nacionalnih vijeća, pa su neki predlagali da se od ove odredbe izuzmu stranke nacionalnih manjina. S druge strane, inzistirati na depolitizaciji nacionalnih vijeća na način da članovi tijela političkih stranaka ne mogu biti članovi nacionalnih vijeća, u društvu u kojem je doslovce sve podčinjeno politici, svojevrstan je ne samo pravni nego i društveni apsurd. Ovo rješenje držimo neprihvatljivim, te, ukoliko se usvoji, sigurno je da će biti predmet ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom.

Član ste međuvladinog Mješovitog odbora koji prati provedbu bilateralnog sporazuma između Srbije i Hrvatske o zaštiti manjina. Kada se očekuje naredni sastanak?

U okviru gustoga programa koji se odvijao 15. prosinca 2017. u Subotici održan je i sastanak novih supredsjedatelja MMO-a, državnih tajnika Ivana Bošnjaka i Zvonka Milasa, kada je dogovoreno da se sedma sjednica MMO održi koncem siječnja. Na dnevnom redu bit će, kao i uvijek, razmatranje provedbe preporuka s posljednje sjednice MMO-a, te donošenje novih preporuka. Šesta sjednica održana je 2014. u Zagrebu i Vrhovinama.

Koje će biti ključno pitanje o kome će se razgovarati na sastanku?

Na konzultativnom sastanku kojega smo s državnim tajnicima Nemanjom Stevanovićem, nacionalnim koordinatorom za rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom, i Ivanom Bošnjakom održali u prostorijama Sjevernobačkog okruga i poslije u HNV-u 9. listopada 2017., i predstavnici hrvatske zajednice i diplomatski predstavnici Hrvatske, istaknuli smo kao ključno pitanje provedbu članka 9. sporazuma, kojim je Srbija preuzela obvezu osigurati hrvatskoj manjini zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima na lokalnoj razini te u predstavničkim tijelima na pokrajinskoj i republičkoj razini, što je Hrvatska davno provela u odnosu na srpsku zajednicu, te smo naglasili da od toga ni mi ni Hrvatska nećemo odustati. Dosadašnja slaba učinkovitost sjednica MMO-a rezultat je prije svega prirode odluka koje donosi, a to su preporuke vladama dviju država, koje poslije, kako izgleda, ostaju u nečijim ladicama u Beogradu, a vade se iz njih pred novi sastanak MMO-a. Nadam se da će odredba Akcijskoga plana za nacionalne manjine, kojom je kao jedna od aktivnosti predviđeno ne samo zaključivanje nego i provedba bilateralnih sporazuma od značaja za manjine te intenziviranje sastanaka, utjecati na povećanje učinkovitosti rada MMO-a.

Kada će početi obnova rodne kuće bana Jelačića i od kakvog je to značaja za ovdašnju hrvatsku zajednicu?

Jedna od preporuka MMO-a, još od prve sjednice, bila je i rješavanje pitanja obnove i namjene rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu. Nakon nekoliko javnih objava predsjednika Srbije, Vlada Srbije polovicom listopada prošle godine uplatila je na račun HNV-a sredstva za otkup dijela rodne kuće bana Jelačića i njezinu obnovu. O tome projektu ljetos je pisala i Hrvatska riječ, pa ću samo podsjetiti da je nositelj projekta HNV, uz mjesno društvo koje nosi Jelačićevo ime - HKPD Jelačić iz Petrovaradina. Još je uvijek u tijeku rješavanje tehničkih pitanja oko realizacije, a očekujemo da cijeli projekt bude završen tijekom ove godine. Značaj ovoga je nedvojbeno veliki za cijelu hrvatsku zajednicu, jer bi uređeni objekt bio u funkciji cjelokupne naše zajednice, a ne samo HKPD-a Jelačić, koji bi trebao omogućiti i njegovu samoodrživost. Prostor bi bio namijenjen predstavljanju hrvatskih kulturnih događaja u središtu Vojvodine; planira se da ima i konzularnu dimenziju, ali ništa manje nije važno i to što bi se na navedeni način osnažilo hrvatsku zajednicu u Petrovaradinu, ali i unaprijedio interkulturalni dijalog, jer bi se u njemu priređivali i kulturni događaji koji ne nose hrvatska obilježja.

Očekuje li se povećanje sredstva iz državnog proračuna za rad HNV-a?

Ni ove godine, u odnosu na prošlu, nije predviđeno smanjenje dotacija iz republičkog proračuna za rad nacionalnih vijeća. Slično je i glede pokrajinskog proračuna, dok su sredstva iz gradskog proračuna Subotice namijenjena za rad HNV-a ionako simbolična.

Hoće li HNV nastaviti pomagati udrugama putem natječaja i u 2018. godini?

Nakon što sam 2010. prvi put izabran za predsjednika HNV-a, od sljedeće proračunske godine pa do danas, dakle, punih 7 godina Vijeće po proračunskim stavkama izdvaja dva milijuna dinara, tj. oko 10 posto sredstava iz proračunskih dotacija za izravnu pomoć hrvatskim udrugama putem javnoga natječaja, a vjerujem da će isto tako Vijeće glasovati i kod usvajanja proračuna za 2018. godinu.

Zvonko Sarić

Uvodnik

Tjedni komentar

Blaćenje i odgovornost

Nije samo stvar Hrvata već stvar vladavine zakona u kojoj se ne tolerira tako olako kršenje zakona, etičkih i profesionalnih normi

Vijesti