Najave događanja

NASLOVNICA

Vijesti

17.03.2017 00:00, Rubrika: Aktualno vijesti, Broj: 726

Debata o Akcijskom planu za manjine
 
Šefica pregovaračkog tima Srbije u pregovorima o članstvu u EU Tanja Miščević rekla je u debati o Akcijskom planu za ostvarivanje prava nacionalnih manjina da nema novih uvjetovanja u vezi s pravima nacionalnih manjina u tim pregovorima, da je europsko pravo u toj oblasti jasno i da se otvorena pitanja mogu riješiti dijalogom. Ona je rekla da će Europska komisija u svibnju obavijestiti članice EU o napretku Srbije u poglavlju 23, u okviru koga je pripremljen i plan za manjine, i poglavlju 24. U debati o Akcijskom planu za manjine ocijenjeno je da je ostvaren najveći napredak u oblasti udžbenika i obrazovanja na manjinskim jezicima, a da izazov predstavlja informiranje na jezicima manjina. 
Ona je rekla da je pitanje nacionalnih manjina moguće iskoristiti i za bilateralna uvjetovanja, a da je »sreća Srbije ili zla kob« da ima »toliko susjeda koji su članice EU«. Ona je ocijenila da je u najboljem interesu Hrvatske, Bugarske, Mađarske i Rumunjske, pa i zemalja u širem okruženju poput Slovenije i Grčke, da Srbija napreduje u europskim integracijama.
Miščević je rekla i da se odmaklo u pripremi izmjena dva krovna zakona - o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina i pravima manjina i da se sada traži mišljenje Europske komisije. Predsjednik Odbora za ljudska i manjinska prava Skupštine Srbije Meho Omerović je rekao da se ti zakoni uskoro očekuju u parlamentu.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić je rekao da hrvatska nacionalna manjina iskreno podržava europski put Srbije.
On je ocijenio da Akcijski plan za prava nacionalnih manjina nije savršen, da je plod kompromisa, ali je dodao kako ne misli da nije dao rezultate, da je najveći napredak ostvaren u oblasti udžbenika i obrazovanju, te je ukazao na probleme u komunikaciji s vlastima oko izrade i provođenja plana.
 
 
 
Terensko istraživanje studenata  iz Zagreba o migracijama
 
 
Studenti etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta iz Zagreba, pod mentorstvom prof. dr. sc. Milane Černelić, boravili su prošlog tjedna na terenskom istraživanju u Beregu i Santovu. U ova dva mjesta istraživanje su radila četiri studenta, a Katija Crnčević, studentica pete godine, i njena kolegica Lucija Bukovčan, studentica četvrte godine tri dana provele su s mještanima Berega koji su im govorili o migracijama  iz tog sela. 
»Kazivači su nam bili različite uzrasne dobi, od onih rođenih početkom 90-tih godina, pa do ljudi od osamdesetak godina. Među kazivačima bilo je i onih koji su i sami migrirali u Njemačku i koji su govorili o tom svom iskustvu. S mladima smo govorili o migracijama mladih koji odlaze zbog školovanja i posla«, kaže Katija. Iz Berega se najviše migriralo 70-tih godina prošlog stoljeća kada su ljudi odlazili na rad u Njemačku. Ti odlasci bili su grupni. »U blizini Nürnberga postalo je mjesto koje su i zvali mali Bereg, jer je u njemu bilo puno ljudi iz ovog kraja. Za većinu njih taj odlazak bio je privemen, jer su se poslije određenog vremena vraćali kući«, kaže Katija. 
Poredeći  migracije u Plavnoj, Vajskoj i Bođanima, koje je istraživala prije Berega, s migracijama u Bregu Katija kaže da je migracija iz Berega bilo manje, a najveća razlika je u tome što u Beregu nije bilo migracija u vrijeme Domovinskog rata, odnosno zamjene kuća i odseljavanja u Hrvatsku.
Lucija je prije Berega terensko istraživanje radila u Baču i Sonti. 
»U Sonti i Baču bilo je migracija u vrijeme Domovinskog rata, a u Beregu ih nije bilo. Rekla bih da je zajednička karakteristika migracija iz ova tri mjesta migracija mladih. Odlaze radi školovanja, radi posla«, kazala je Lucija.
Tjekom trodnevnog boravka u Beregu Katija i Lucija su razgovarale sa sedam kazivača. Ističu susretljivost i pristupačnost ljudi. Domaćin studenticama u Beregu bilo je HKPD Silvije Strahimir Kranjčević i predsjednik ove udruge Milorad Stojnić.  
Z. V.
 
Predstavljanje udžbenika 
Glazbena škrinjica I.– IV.
 
 
Hrvatsko nacionalno vijeće organizira predstavljanje prvih autorskih udžbenika na hrvatskome, koje će biti održano u srijedu, 22. ožujka, s početkom u 19 sati u Gradskoj knjižnici u Subotici. Riječ je o udžbenicima za nastavni predmet glazbena kultura za prva četiri razreda osnovne škole. Oni su objavljeni početkom ove godine, a suautori su Mira Temunović, Tamara Štricki-Seg, Vojislav Temunović i Margareta Uršal. Osim autora, na predstavljanju će govoriti i Jasna Vojnić, u ime Hrvatskog nacionalnog vijeća, koordinatora svih aktivnosti, predstavnik Zavoda za izdavanje udžbenika i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov. 
 
 
Sudjelujte u izradi 
Strategije kulture
 
 
Hrvatsko nacionalno vijeće poziva sve zainteresirane da sudjeluju u izradi Strategije razvoja kulture Hrvata u Republici Srbiji za razdoblje od 2017. do 2021. godine i da svoje prijedloge, sugestije i dopune pošalju na e-mail ured@hnv.org.rs ili kultura@hnv.org.rs do 19. ožujka 2017. godine. 
Tekst nacrta Strategije dostupan je na internetskoj (www.hnv.org.rs) kao i na facebook stranici HNV-a. 
 
 
Školovanje na hrvatskom u Srbiji
 
 
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Aleksandra Prćić obranila je 9. ožujka doktorski rad na temu Hrvatska manjina u Srbiji i školovanje na hrvatskom jeziku pred povjerenstvom u sastavu izv. Prof. dr. sc. Petar Vuković, doc.dr.sc. Mario Bara i prof.dr.sc. Jadranka Grbić. Aleksandra Prćić je 2012. godine upisala doktorski studij Etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu kao stipendistica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Hrvatske. Na doktorskom radu radila je od 2013. godine pod mentorstvom prof. dr. sc. Milane Černelić, a istraživanje je provedeno u Subotici, te u Tavankutu i Đurđinu. 
D. P.
 
 

Uvodnik

Tjedni komentar

Blago nama

Ne možemo suodlučivati, pa samim time niti možemo biti »krivi« bilo kome za to.

Vijesti