Najave događanja

NASLOVNICA

ograničeni dijalog o akcijskom planu

17.03.2017 00:00, Rubrika: Aktualno, Broj: 726
Pregovaračko poglavlje 23

Nedavno je u Beogradu Ured za ljudska i manjinska prava prikazao drugi izvještaj o provedbi Akcijskog plana, čiji je sadržaj dostupan na njihovom službenom sajtu. Izvještaj kaže da su načinjeni pomaci u ostvarivanju prava manjina zapisanih tim dokumentom, međutim, zamjerke na njegovu sadržinu i provedbu su brojne. 
»Informiranje na manjinskim jezicima u kontekstu EU integracija s akcentom na poglavlje 23« bila je tema konzultacija održanih 28. veljače u Medija centru Vojvodine. Cilj ovog skupa bio je napraviti presjek dosadašnjeg pregovaračkog procesa Srbije s Europskom unijom, odnosno upoznati se s dosadašnjom realizacijom Akcijskih planova vezanih za Poglavlje 23.
»Mnoge aktivnosti koje se nalaze u Akcijskom planu provode se već godinama, desetljećima, tako da njihov rezultat, po meni, nije toliko mjerljiv. Naravno da tu ima dobrih stvari, međutim u manjinskim redakcijama vlada mišljenje da oni nisu dobri, a ni precizni« – kazala je glavna i odgovorna urednica tjednika Hlas l’udu Vladimira Dorčova-Valtnerova.
Točka mimoilaženja predstavnika nacionalnih zajednica i predstavnika Vladinih ureda koji nastoje provoditi uredbe iz Akcijskog plana jeste samo sudjelovanje nacionalnih zajednica u tome općenito. Zajednice pozdravljaju postojanje ovog Plana, ali kada je riječ o njihovom monitoringu, one u većini slučajeva nemaju nadležnosti.
Od ukupno predviđenih 115 aktivnosti, nacionalna vijeća mogu komentirati i slati izvještaj na svega 20. To je, smatra predsjednica Slovačkog nacionalnog vijeća Ana Tomanova-Makanova, pogreška koja ne dozvoljava nacionalnim zajednicama da daju svoj uvid u provedbu nekih, za njih veoma važnih, aktivnosti. 
»Ako pogledate oblast informiranja i kulture, devet aktivnosti je propisano Akcijskim planom, a nacionalna vijeća smiju slati izvještaj o ispunjenju samo na dvije. Jedna je ona uvodna, koja se odnosi na unapređenje projektnog financiranja medija i programskog finaciranja medija čiji su osnivači nacionalna vijeća i izuzimanje medija čiji su oni vlasnici iz procesa privatizacije, što je već urađeno, a druga se odnosi na pružanje potpore za pripremu projektne dokumentacije za sudjelovanje na natječajima za sufinanciranje medijskih sadržaja na jezicima nacionalnih zajednica«, izložila je problem Tomanova-Makanova.
Ovu uredbu Ured za ljudska i manjinska prava nazvao je validnom. Kažu kako je to mjera koja je neophodna radi vjerodostojnosti čitavog izvješća, jer ukoliko bi dozvolili pisanje izvještaja na svih 115 aktivnosti, ne bi mogli precizno utvrditi čiji je kut sagledavanja pravilniji, te tu dijalog ipak izostaje.
»Samo nositelji pojedinih aktivnosti imaju pravo pisati izvještaj nakon ispunjenja iste. Ne postoji nijedna iznimka koja će dozvoliti da to netko drugi radi, međutim pošto prvi put čujemo za ovaj problem, koji je Tomanova-Makanova iznijela, voljni smo porazgovarati o njemu i naći sretnije rješenje«, rekao je savjetnik u Uredu za ljudska i manjinska prava Vlado Radulović.

Uvodnik

Tjedni komenatar

Umjereni optimizam

Nije to jedina nerealizirana preporuka s prethodnih sjednica MMO-a

Vijesti