Najave događanja

NASLOVNICA

Cijena – diktat svjetskog tržišta

21.04.2017 00:00, Rubrika: Tema, Broj: 731
Globalni trendovi u proizvodnji kukuruza

Ovog proljeća poljoprivrednici u Srbiji zasijat će oko milijun hektara kukuruza. To je nešto manje u odnosu na sjetvu 2016. godine, ali ipak kukuruz nema konkurenciju, i dalje je najdominantnija ratarska kultura. Poljoprivrednici ga siju iz dva važna razloga. Prvi je što ga koriste kao silažu, ili kao zrno u ishrani stoke, a drugi što ga svako obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo može skladištiti i prodati onda kada je cijena dobra ili kada je potreban novac. Koliko će taj kukuruz iz čardaka poljoprivrednika, recimo s nekog salaša u okolici Sombora, biti plaćen ovisi o tome je li u Brazilu bilo suše, o političkim odlukama u Argentini, o tome hoće li Kina uvoziti kukuruz, ali i od proizvodnje etanola u SAD-u. Tako je, jer je i Srbija, kao i druge zemlje, dio jednog globalnog tržišta na kome cijena ovisi od ponude i tražnje. O tome su u Poljoprivrednoj stručnoj službi Sombor govorili stručnjaci iz Francuske. 
 
U Europi 27, 5 milijuna hektara
 
Kukuruz se u Europi sije na više od 27,5 milijuna hektara, a to tržište može se podijeliti na tri cjeline. Takozvane stare članice Europske unije kukuruz siju na 8,5 milijuna hektara, zemlje centralne Europe na  6,5 milijuna, a dio Europe koji je izvan EU na 12, 5 milijuna hektara. Među ovim trećim zemljama Europe izdvajaju se  Rusija, Ukrajina, Moldavija i Srbija koje kukuruz gaje na 11,5 milijun hektara. 
»Kada govorimo o zapadnom djelu EU, 58 posto njihove proizvodnje odlazi na silažu, a 20 procenata na proizvodnju etanola. Centralna Europa sije oko 6,5 miljuna hektara i najveći dio te proizvodnje je merkantilni kukuruz. U svim ovim zemljama na oko 80 posto površina zasijano je sjeme visoke kvalitete, ali s druge strane u Rumunjskoj je 2014. godine zasijano čak 1,3 milijuna hektara sjemena koje nije hibridnog podrijetla«, kazao je Thibaud Deschamps iz francuskog instituta Du Vegetal.
 
Udruge proizvođača kukuruza i sirka.
 
Kao značajni europski proizvođači kukuruza izdvajaju se Rusija i Ukrajina, koje svake godine povećavaju površine pod kukuruzom koje sada dostižu 10 milijuna hektara. Stručnjaci iz Francuske procjenjuju da će se u godinama koje dolaze sve više upotrebljavati sjeme novijih generacija, što će pridonijeti i povećanju prinosa. No, nove članice EU u uporabi sjemena visoke genetike još zaostaju za takozvanim starim članicama EU. U tim zemljema udio visoke genetike je 94 posto, u Rusiji 40, dok je u Srbiji 55 posto. Za ovu sjetvenu kampanju svjetska proizvodnja kukuruza bit će veća od milijardu tona, ali i potrošnja će premašti milijardu tona. 
»Od 2005. godine raste i svjetska proizvodnja i potrošnja. Naravno, tu su i svjetske zalihe koje iznose 200 milijuna tona, a polovina tih količina je u Kini. Isto tako, ove godine velike su i zalihe pšenice, koja se koristi kao zamjenu za kukuruz, što sve utječe na cijenu kukuruza«, kazao je Deschamps. 
U svim zemljama velikim proizvođačima kukuruza raste proizvodnja ukoliko se 2015/16. poredi s proizvodnom 2016/17. godinom, a prije svega u Rusiji, Ukrajini i SAD-u. Samo u SAD-u proizvodnja kukuruza za godinu dana povećana je za skoro 400 milijuna tona. 
Od Brazila, preko Kine do Srbije
 
Ali na trendove u svjetskoj proizvodnji kukuruza značajan utjecaj ima i proizvodnja na južnoj hemisferi, prije svega u Brazilu. O bilancama te proizvodnje ne može se još sa sigurnoću govoriti, jer će berba početi u srpnju, a u Argentini je berba na samom početku. 
»Iako kukuruz u Južnoj Americi još nije skinut s njiva, već se sada može reći da će ove godine ta regija dati značajni dio svjetske proizvodnje kukuruza. Prije svega, površine u Argentini povećane su zahvaljujući Vladinim mjerama za 30 procenata. Kada kažem Vladinim mjerama, mislim na skidanje takse na izvoz kukuruza, koja je iznosila oko 20 posto cijene kukuruza. To je potaknulo poljoprivrednike da povećaju sjetvene površine. Proizvodnja u Brazilu ove godine bit će veća, jer su klimatski uvjeti ove sezone povoljni za proizvodnju kukuruza. U ove dvije zemlje očekuje se  proizvodnja od 129 milijuna tona kukuruza, što je za 30 posto više nego sezonu prije, a rast proizvodnje premašio je svaka očekivanja onih koji se bave tržištem kukuruza«, kaže Deschamps. Sva ta kretanja, kako na sjevernoj tako i na južnoj hemisferi utječu na svjetsku cijenu kukuruza. Ali cijena ovisi ne samo od proizvodnje već i od tražnje za kukuruzom na tržištu, a jedan od faktora te tražnje je proizvodnja etanola u SAD-u. 
»Ali rezerve etanola u USA su povećane, jer je smanjen izvoz u Kinu, što će biti ograničavajući faktor u daljem rastu svjetske proizvodnje kukuruza, a odrazit će se i na cijenu. Kina je uvoz etanola smanjila, jer su za pet do 30 posto povećane takse za uvoz etanola. Koliko je svjetsko tržište povezano ilustrira i primjer Irana koji je kukuruz uvozio iz Brazila. Zbog loših klimatskih uvjeta Brazil prošle godine nije imao dovoljno kukuruza, pa se Iran okrenuo uvozu iz Ukrajine. Hoće li se oni vratiti Brazilu ili će kukuruz i dalje kupovati u Ukrajini? To je primjer kako događanja u proizvodnji na južnoj hemisferi utječu na proizvodnju u Europi«, kazala je Céline Vidal iz francuske Udruge proizvođača kukuruza i sirka.
Trenutačna cijena kukuruza na svjetskim burzama je od 150 do 160 eura po toni i s obzirom na očekivani rast proizvodnje ne očekuje se porast cijene kukuruza, pa se većim cijenama ne mogu nadati ni domaći poljoprivrednici. Cijena kukuruza opet povlači za sobom cijenu stoke, te tako u konačnici događanja na poljima Brazila ili Argentine utječu i na to koliko će u našim oborima biti tovljenika.  

Dodatak

Francuska lider Sjemenski kukuruz u svijetu se gaji na 262.000 hektara, a u Europi je to 174.000 hektara. Svjetski lider je Francuska koja sjemenski kukuruz gaji na 80.000 hektara, s trendom daljeg rasta. Francuska je i prvi svjetski izvoznik sjemenskog kukuruza. U toj zemlji proizvodi se oko 1.800 hibrida, a stručnjaci su postigli da klijavost tog sjemena bude usporedbe radi, u Mađarskoj, u kojoj se sjemenski kukuruz gaji na 42.000 hektara prizvodi se 200 hibrida. Proizvodnja u Srbiji Srbija je prošle godine proizvela šest milijuna tona kukuruza. Procjene su da će ove godine to biti 7,5 milijuna tona i da će 2,5 milijuna tona biti namijenjeno izvozu. Izvoz iz Srbije prošle godine činio je 3,5 posto izvoza na europsko tržište, a ove godine taj postotak bit će oko pet. Dvije žetve U Južnoj Americi obavljaju se dvije žetve kukuruza u sezoni. Kukuruz iz prve žetve koristi se za domaće potrebe, a proizvodnja iz druge žetve ide u izvoz.

Uvodnik

Tjedni komentar

Glasovanje nogama

Ono što nisu učinile ratne devedesete, učinit će, po svemu sudeći vrijeme produljene tranzicije

Vijesti