Najave događanja

NASLOVNICA

Sluga dvaju gospodara

21.04.2017 00:00, Rubrika: Feljton, Broj: 731

  Poznato, rado i često izvođeno djelo Sluga dvaju gospodara Carla Goldonia (1707. – 1793.), članovi Hrvatske drame premijerno su prikazali (20. svibnja 1953.) prema redateljskoj zamisli Lajče Lendvaiia, koji je, među ostalim, zabilježio: »… Našoj je publici Goldoni poznat s komedijom Mirandolina  (igranom ovdje 1948.), a naročito s Ribarskim svađama, koje se već dvije godine (od 1952.) održavaju na repertoaru. U vrijeme kada je talijanski komediograf i dramatičar i Moliereov učenik Carlo Goldoni počeo stvarati u Italiji je vladala takozvana improvizirana komedija, poznatija pod imenom Commedia dell‘ Arte. Karakteristično je bilo za ovu vrstu komedije to, da ona nije imala napisan tekst, nego samo upute, što da glumci rade, a tekst govora su tokom igre sami izmišljali. Isto tako komedija je imala određene tipove: zaljubljene starce, muževe nevjernih žena, ćudljive očeve, nadriučene doktore, hvalisave, ali kukavičke časnike, zaljubljene mladiće i djevojke, poluozbiljne služavke i naročito omiljene duhovite i proždrljive sluge. Najpoznatija imena koja susrećemo u ovakvoj komediji jesu: Pantalone, Brigella, Capetano Frakaso, Doctore, Pulccinela, Pasquarello, Trufaldino, Florindo, Arlekino, Silvio, Beatrice, Clarice, Colombina, Smeraldina i dr.

 
Tipični karakteri i maske
 
Svi ovi tipovi imali su manje-više, određene karaktere, određene maske i kao takovi pojavljivali su se u raznim komadima. Tri elementa stradanja su karakteristična u Commedia dell‘ Arte: Ili je netko bio pokraden, ili je dobio batina, ili su mu zaveli ženu. Isto tako omiljena tema bila je preoblačenje djevojaka u muškarce i čitav niz zapleta oko toga. Ova vrsta komedije bila je vrlo omiljena i neobično zabavna, jer je igra bila laka i skoro lakrdijaška kakvu danas možemo sresti jedino u varijeteima ili sličnim lokalima. 
Goldoni se smatra reformatorom talijanske komedije, jer je poveo borbu protiv zastarjeloga načina igranja i dao je ovakvoj vrsti komedije napisan tekst, dok je tipove i karaktere, a naročito način igre manje-više zadržao; pogotovo u njegovim prvim komedijama među koje spada i Sluga dvaju gospodara. Komedija Il servitore di due padroni puna je slikovitih tipova; kao što je proždrljiv, ali snalažljiv sluga, dva zaljubljena para, ćudljivi očevi, vjetrenjasta služavka, dobroćudni gostioničar i drugi. Mnogo zapleta i zabune oko preobučene djevojke, mnogo trke i dogodovštine sa živom i slikovitom ima u ovoj komediji koju je režija i izvedba uzela u obzir s namjerom, da gledateljima pruži dva sata razonode i smijeha«, napisao je redatelj ovoga djela Lajčo Lendvai [Naša pozornica, 9-10, 1952./53.]. 
 
Tragom vijesti iz stvaralačkih radionica
 
U vrijeme kada se u Subotici postavlja Slugu dvaju gospodara, u Hrvatskoj se obilježava obljetnica plodnog i značajnog hrvatskog skladatelja i glazbenog pisca Antuna Dobronića (Jelsa, 2. travnja 1878. – Zagreb, 12. prosinca 1955.), koji je upravo tada navršio 75. godinu života. Dobronić, inače profesor na Muzičkoj akademiji, oslanjajući se na obilježja narodne glazbe skladao je mnoga orkestralna, komorna i vokalna djela sa svih glazbenih područja, a među ostalim trinaest opera i pet baleta. Tom prigodom jedna od njegovih opera, Pokladna noć, izvođena je na sceni Opere Narodnog kazališta u Rijeci. Ova je opera neobična po tome što u njoj kroz sva tri čina nastupa jedan jedini pjevač, bez sudjelovanja zbora, ali uz pratnju orkestra, razumije se. 
Čitatelji Naše pozornice (u travanjskom svesku za 1953.), osim ove vijesti mogli su saznati također, da je skladatelj i glazbeni pedagog Ivo Brkanović (Škaljari, kraj Kotora 27. prosinca 1906.– Zagreb, 20. veljače 1987.), čiji je orkestralni Preludij u siječnju izvela Subotička filharmonija na svom trećem simfonijskom koncertu te sezone, koji je inače do tada postigao posebno zapažen uspjeh s operom Ekvinocij, upravo dovršio svoju novu operu Škrinja sv. Šimuna, koju će iduće sezone premijerno izvesti zagrebačka Opera. 
Nadalje, i to da je skladatelj i glazbeni pedagog Krsto Odak (Siverić, 20. ožujka 1888. – Zagreb, 4. studenog 1965.) čija se opera Dorica pleše na međimurske melodije s kojom je postigao veliki uspjeh, sada zauzet komponiranjem opere Zlatarevo zlato, prema romanu Augusta Šenoe, odnosno libretu Vojmila Rabadana (Split, 31. srpnja 1909. – Zagreb, 5. siječnja 1988.), kojega je subotička kazališna i operna publika imala prilike upoznati kao redatelja i dramaturga, a glumci novostvorenog kazališta i kao vrsnog pedagoga. Vojmil Rabadan bio je također hrvatski književnik i prevoditelj. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te studirao u Parizu i Rimu, a doktorirao iz teatrologije. Pokrenuo je 1942. stalnu radio-dramu u Zagrebu, te obnovio Zagrebačko kazalište lutaka 1948. i bio njegov upravitelj. Pisao je dramska djela i libreta, te obnovio više djela hrvatskih klasika i napisao više od 50 igrokaza za djecu i mladež. Režirao je preko 200 opera i drama. 
 
I danas – aktualan
 
Dodajmo ovome: Tragom i Goldonijeve komedije na repertoaru osječkog HNK 17. lipnja 2016. upriličena je praizvedba djela – Kako danas s dva šefa? Zacijelo nikomu nije bilo dosadno.

Dodatak

Goldonijeva komedija Sluga dvaju gospodara igrana je prema prijevodu Dubravka Dujšina, scenograf je bio Pál Petrik, koreograf Radomir Milošević, korepetitor János Buzás, a uloge su tumačili: Lajčo Lendvai, Mira Miladinović, Antun Stipić, Vaso Zorkić, Ankica Devčić, Dragan Petrović, Saša Vojtov, Eržika Kovačević, Geza Kopunović, Ljubomir Teodorović i Nikola Jovanović. Pjevali su: Ana Ivanišević i István Horváth, a pantomimu izveli Eržika Kovačević, Nikola Jovanović, Saša Vojtov. Pokladne maske: Klara Peić, Ana Skenderović, Giza Katančić, Kaća Bačlija, Olga Mandić, Mihajlo Jančikin, Žarko Velicki, Josip Bajić, Marko Tasić i Pero Novaković.

Uvodnik

Tjedni komentar

Tik – tak

Nema promjene političke paradigme bez aktivnih građana

Vijesti