Najave događanja

NASLOVNICA

Očuvanje hrvatskog identiteta

14.07.2017 00:00, Rubrika: Tema, Broj: 743
Hrvatska dopunska škola u Salzburgu

Hrvatska  nastava u inozemstvu posebni je vid obrazovnog programa kojemu je temeljni cilj očuvanje i razvoj hrvatskog identiteta kod djece iseljenika u drugim zemljama. Iz različitih razloga, prije svega gospodarskih i političkih, mnogi su bili prinuđeni napustiti matičnu zemlju, a život u drugoj kulturnoj i jezičnoj sredini sasvim sigurno asimilacijski utječe na iseljenike i njihovu djecu, pri čemu veze s domovinom postaju sve slabije. Jedan od načina odupiranja asimilaciji je uključivanje djece u hrvatsku nastavu koja djeluje pri redovitim školama ili katoličkim misijama u zemlji boravka. 
Postoje tri temeljna oblika organizacije hrvatske nastave izvan Hrvatske, a to su nastava u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, nastava integrirana u obrazovni sustav zemlje primateljice, te nastava koju organiziraju hrvatske zajednice i katoličke misije u inozemstvu. Postoje česta preklapanja drugog i trećeg oblika, gdje roditelji, ukoliko nisu zadovoljni ponudom nastave materinskog jezika u zemlji primateljici, samostalno pokušaju organizirati poučavanje hrvatskoga jezika svojoj djeci i mladeži. Takav je slučaj u Austriji gdje postoji preklapanje svih triju modela. U obrazovnom sustavu Austrije postoji sustav nastave materinskog jezika, gdje se hrvatski jezik uči u okviru BKS-a (Bosnich/Kroatish/Serbisch). 
Nezadovoljni ovakvim vidom organiziranog školovanja, Hrvati u Salzburgu su prije dvadeset godina samoinicijativno organizirali hrvatsku školu u kojoj djeca uče hrvatski jezik i povijest. O načinu funkcioniranja škole govorile su profesorice hrvatskog jezika Kata Jelušić i Mirjana Kukavica, koje od osnutka rade u hrvatskoj nastavi. 
 
Hrvatska dopunska škola u Salzburgu
 
U organizaciji Hrvatskog kulturnog centra i Hrvatske katoličke misije u čijim se prostorijama škola nalazi, formirana je Hrvatska dopunska škola u Salzburgu koja postoji već dvadesetak godina. Nastava se odvija subotom od 10 do 12 sati, a cilj je da djeca naših iseljenika ne zaborave hrvatski jezik, te da nastave čuvati svoj hrvatski identitet kroz učenje o kulturi i povijesti svoje domovine.
»U školi trenutno radi troje profesora«, pojašnjava nam Kata Jelušić.
»Osim nas dvije koje predajemo hrvatski jezik, u školi radi i profesor povijesti Ivica Vincetić. Moram naglasiti da mi već dvadeset godina, pored naših poslova tijekom tjedna, u hrvatskoj školi svake subote radimo volonterski. Udžbenike biramo sami u Hrvatskoj i iz njih prilagođavamo sadržaj dobi i znanju djece. Moram reći da smo mi kao nastavnici sretni da svoja znanja i iskustvo možemo prenijeti na mlađe generacije ovdje u inozemstvu. Kada vidimo kolika je potreba naših ljudi za ovim vidom školovanja djece,  nije nam teško već nam je to velika čast i zadovoljstvo.« 
Osim toga što nastavnici u školi rade volonterski, ovaj vid nastave nije obvezan niti za djecu. Na roditeljima je procjena i odluka hoće li dijete vikendom slati u dopunsku školu. Iako je tomu tako, odziv djece je dobar. Školu pohađa stotinjak učenika od prvog do osmog razreda osnovne škole. Podijeljeni su u tri grupe, ovisno o razredu, ali i brojnosti. »Rad u ovim odjelima je specifičan, jer djeca dolaze s različitim predznanjem hrvatskog jezika, ovisno o tome na kojem jeziku se doma više služe. Nas troje nastavnika tijekom godine radimo u svim odjelima, tako da na kraju godine imamo jasnu sliku o napredovanju svakog učenika«, kaže Kata Jelušić. 
Učiteljica Mirjana Kukavica ističe valjanost učeničke svjedodžbe koju svaki učenik na koncu godine dobiva:
»Pohađanje dopunske škole se verificira na način da svaki učenik na kraju školske godine dobije đačku knjižicu koja se ovjerava u Veleposlanstvu Hrvatske u Beču i ocjena se priznaje u Hrvatskoj. Za naše učenike je to posebno važno, jer mnogi planiraju nastaviti studije u Hrvatskoj. Osim toga što djeca u školi uče jezik, oni sudjeluju i na nedjeljnim čitanjima u vrijeme mise, a mnogi imaju dara za glumu i recitiranje tako da redovito priređujemo igrokaze i prigodne predstave povodom većih blagdana, primjerice na svetog Nikolu, Majčin dan, Božić i na Dan državnosti. Jasno je da je dva sata tjedno za učenje jezika malo. Radi toga se trudimo svake godine organizirati putovanje u Hrvatsku kako bi djeca mogla bolje upoznati i vidjeti ono o čemu su učila. Do sada smo posjetili Vukovar, Zagreb, Pulu, Rovinj, Knin, Plitvička jezera, Zadar i dr.« 
 
Kontakt s matičnom državom
 
Škola, osim što pruža znanje, mjesto je okupljanja, druženja i prigoda da se u stranoj sredini održi kontakt s matičnom domovinom. U razgovoru profesori posebno naglašavaju uzajamu solidarnost i potrebu ljudi za okupljanjem i druženjem.
»Hrvatska dopunska škola ne bi ovako dugo opstala bez izvrsne suradnje s roditeljima koji nas podupiru u svim našim aktivnostima. Boravak djece u školi, osim toga što djeca stječu znanja o jeziku i kulturi, je i prigoda da se ljudi međusobno upoznaju i druže. Smatramo da je zajedništvo ono što motivira roditelje na upis djece u dopunsku školu«, zaključuje Mirjana Kukavica.
Prema podacima Hrvatske katoličke misije u Salzburgu s okolicom danas živi oko 13 000 Hrvata. Uglavnom su to mlađi ljudi s obiteljima, čija su djeca rođena u Austriji. Iako dobro integrirani u društvo, još uvijek održavaju veze s Hrvatskom i trude se djecu poučiti o hrvatskim korijenima. Neki u tome više uspijevaju od drugih, ali bez sumnje hrvatska dopunska škola igra ključnu ulogu u očuvanju hrvatskog jezika, tradicije i kulture u inozemstvu.

Uvodnik

Tjedni komentar

Glasovanje nogama

Ono što nisu učinile ratne devedesete, učinit će, po svemu sudeći vrijeme produljene tranzicije

Vijesti