Najave događanja

NASLOVNICA

Slamarka i kulturna djelatnica

14.07.2017 00:00, Rubrika: Kultura, Broj: 743

Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame i mjesni HKPD Matija Gubec organizirali su samostalnu izložbu Anice Balažević koja se još nekoliko dana, do 16. srpnja, može pogledati u Galeriji u Tavankutu. Među ostalim, i prigodom otvorenja XXXII. saziva Prve kolonije naive u tehnici slame, nakon čega će ustupiti mjesto u galerijskom prostoru novonastalim radovima. 
Izložba je priređena povodom 25 godina od smrti te tavankutske slamarke. Prikazano je njezinih šesnaest radova koji se nalaze u privatnome vlasništvu, te u zbirci HKPD-a Matija Gubec.  
»Zašto je ova izložba važna za tavankutsko slamarstvo? Zato što je važno sagledati vlastite temelje i početke, upoznati stvaralaštvo protagonista ovog likovnog izraza, među kojima je i Anica Balažević. Njezine su slike svjedočanstvo jednog prošlog vremena, kako spram tematike tako i spram tehnike izvedbe, a predstavljaju jedan od stupnjeva u razvitku slamarstva u Tavankutu općenito«, kaže povjesničarka umjetnosti i predsjednica Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame Ljubica Vuković-Dulić.
 
Djelovanje u kulturi
 
Kao slamarka, ali i svestrana kulturna djelatnica, Anica Balažević dala je veliki doprinos kulturnom životu Tavankuta. Do Drugog svjetskog rata bila je članica križarske organizacije, aktivna članica Hrvatskog seljačkog prosvjetnog doma u Tavankutu, sudjelovala je u organizaciji Dužijance, koja se u Tavankutu počinje organizirati 1928. godine, a animirala je djecu i mlade za sudjelovanje u dramskim predstavama i igrokazima koji su često tematizirali i elemente tradicije, kao što su npr. Betlemari. Bila je uključena u rad Katoličkog divojačkog društva u Subotici, godine 1946. bila je među osnivačima HKPD-a Matija Gubec u Tavankutu, a zatim i njegova predsjednica. Od 1967. godine bila je aktivna u likovnom odjelu ovog Društva. Pojavom prvih »slika rađenih od slame« 1962. odjel Društva postao je jedinstvenim stjecištem pletilja, te je iz 1986. organizirana i Prva kolonija naive u tehnici slame.  Uključivši se u rad odjela, a zatim i kolonije, dotad aktivistica postaje i slamarkom. Osim što se bavila žitnim oblikovanjem u slami, pisala je i pjesme te skupljala predmete vezane za folklornu baštinu.  Pjesme zavičajne tematike objavljivala je u Bačkom klasju i Subotičkoj Danici.  
 
Obilježja salašarskog života
 
Nadahnuće u stvaranju nalazila je u svakodnevnom okruženju paorskog života. Njezini prizori  »izvedeni u slami« protkani su elementima narodnih običaja i prepoznatljivim obilježjima  »salašarskog života«. Prvi je puta izlagala na izložbi Naivna umjetnost žena Bačkog Brijega, Uzdina i Tavankuta 1970. u Tavankutu. Nakon toga sudjelovala je na šezdesetak kolektivnih izložbi u Tavankutu, Apatinu, Subotici, Kostajnici na Krki, Krapinskim Toplicama, Zagrebu, Somboru, Senti, Sarajevu, Kovačici, Županji, Baji, Budimpešti, Szolnoku i dr.  Slamarski odjel Matice hrvatske  u Subotici nosio je njezino ime. 
O društvenom angažmanu Anice Balažević Branko Horvat, nekadašnji predsjednik hrvatske udruge u Tavankutu, kaže: 
»Bila su to vremena velikog naboja entuzijazma, volje, želje, hrabrosti i povrh svega velikog htijenja dati doprinos, dati sebe, za očuvanje, razvoj i prosvjećivanje bunjevačkog roda, mladih naraštaja, u ne baš često lakim vremenima. U tim i takvim uvjetima naša teta Anica je živjela, radila, davala sebe, ne pitajući za cijenu, ali vjerujući da to što radi, radi dobro, jer tako treba, i da će to vrijeme potvrditi, što se je i dogodilo, a za to smo dokaz mi, koji smo i danas ovdje i čime se potvrđuje ispravnost njenog činjenja«. 
 

Uvodnik

Tjedni uvodnik – Tjedni uvodnik

Smjer

O tome kako su mjerodavna tijela reagirala na zahtjeve manjinskih predstavnika pisati u sljedećim brojevima

Vijesti