Najave događanja

NASLOVNICA

Bugari ne upisuju djecu u školu na materinskom jeziku

04.08.2017 00:00, Rubrika: Tema, Broj: 746
Predstavnici bugarske nacionalne manjine posjetili Suboticu:

Tri predstavnika bugarske nacionalne manjine u Srbiji prošloga tjedna posjetili su Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatsku riječ u cilju uspostavljanja bolje suradnje ovih dviju zajednica ali i razmjene iskustava u području obrazovanja na materinskom jeziku. Iz Bosilegrada u Suboticu su došli predsjednik Udruge GLAS Aleksandar Dimitrov, predsjednik Matice Bugara u Srbiji i profesor bugarskog jezika u Bosilegradu Pene Dimitrov, te profesor bugarskog jezika u Dimitrovgradu Dejan Milenov. Fond za otvoreno društvo prepoznao je potrebu bugarske zajednice za izradom projekta Analiza obrazovanja Bugara u Republici Srbiji, kao što je podupro prošle godine i izradu Strategije obrazovanja na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji. Prvi korak u izradi projekta Bugarima je bio dolazak u Suboticu, jer, kako kaže koordinator projekta Aleksandar Dimitrov, Hrvati su veoma uspješno izradili Strategiju te stoga žele čuti njihovo iskustvo. Prema riječima Dimitrova, u narednih nekoliko mjeseci planiraju, po uzoru na Strategiju hrvatske zajednice, napraviti procjenu i prepoznati probleme obrazovanja na bugarskom jeziku. 
 
Udžbenici krivci
 
Obrazovanje na materinskom jeziku koristi sedam posto Bugara, i to u općinama Bosilegradu i Dimitrovgradu. U Bosilegradu se nastava odvija na bugarskom u osnovnoj školi, dok u Dimitrovgradu u srednjoj školi, gimnaziji. Iako u spomenutim općinama Bugari čine većinsko stanovništvo, mali je broj onih koji svoju djecu šalju u bugarske odjele. Pene Dimitrov smatra da je nedostatak udžbenika najveći problem i uzrok malog broja djece koja nastavu pohađaju na bugarskom jeziku, a iza svega toga vidi političku manipulaciju nacionalnim manjinama.
»Sve do 1987. godine imali smo školski sistem u kojemu se nastava u potpunosti odvijala na bugarskome jeziku i gdje su se koristili udžbenici na bugarskome. Tada je iz političkih razloga uveden ’dvojezični model’ nastave kojim je bugarski jezik malo po malo izbačen iz upotrebe u školi, prvenstveno zbog korištenja udžbenika i nastavnih sredstava na srpskom jeziku. Prije 11 godina ponovno je uvedena nastava na bugarskom, ali država nije osigurala udžbenike što je znatno otežavalo učenje i smanjilo broj zainteresirane djece za upis u ove odjele«, kaže Dimitrov. 
Iako su prije dvije godine pod pokroviteljstvom Srbije tiskani udžbenici za osnovnu školu, kao i za prvi razred gimnazije, Dimitrov smatra da je sada možda kasno jer su se, kako kaže, Bugari posljednjih desetljeća asimilirali u Srbe pohađanjem nastave na srpskom jeziku. 
Za sljedeću školsku godinu u osnovnoj školi u Bosilegradu upisan je vrlo mali broj prvaša na bugarskom jeziku, tako da je formiranje novog odjela još uvijek upitno, dok se u Dimitrovgradu u prvi razred gimnazije upisalo 30 učenika. Profesor bugraskog jezika u gimnaziji Dejan Milenov navodi da Bugarska financijski ne pomaže obrazovanje na materinjem jeziku u Srbiji, ali da učenici koji upišu studij u matičnoj državi imaju izvjesne pogodnosti poput osigurane stipendije, doma i lakšeg prijamnog ispita. 
Predmet bugarski jezik s elementima nacionalne kulture uči se u pet općina i pohađa ga neusporedivo veći broj učenika. Bugarski jezik se izučava i na Katedri za srpski jezik s južnoslavenskim jezicima, u okviru studijske grupe bugarski jezik i književnost Filološkog fakulteta u Beogradu. 
 

Dodatak

Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u Srbiji živi 18.543 Bugara. Najviše ih živi u Bosilegradu i Dimitrovgradu. Od ostalih općina značajnija zastupljenost Bugara zabilježena je u Babušnici i Surdulici. Bugarski jezik kao materinji navodi 74,4 posto Bugara, a skoro svaki četvrti Bugarin srpski jezik smatra materinjim.

Uvodnik

Tjedni komenatar

Umjereni optimizam

Nije to jedina nerealizirana preporuka s prethodnih sjednica MMO-a

Vijesti