Najave događanja

NASLOVNICA

Dug put do unaprjeđivanja prava

11.08.2017 00:00, Rubrika: Tema, Broj: 747
Koji su načini da se osobe s invaliditetom izbore sa životnim preprekama?

Statistički podaci govore da u Srbiji trenutno živi više od 800.000 osoba s invaliditetom. Problemi invalidnih osoba uglavnom se ogledaju u tome što su njihovi problemi i dalje nevidljivi za zajednicu u kojoj žive. Problemi s kojima se oni najčešće suočavaju ogledaju se u fizičkim i socijalnim preprekama, a predrasude i stereotipi prema osobama s invaliditetom najčešće ih dovode do diskriminacije, posebno žene. 
Najčešće primjedbe koje stižu do povjerenice za zaštitu ravnopravnosti Brankice Janković uglavnom se odnose na opću nepristupačnost i na diskriminaciju invalidnih osoba prilikom zapošljavanja, što i jeste jedan od osnovnih uvjeta za njihovo puno uključivanje u društvo. Jedno od rješenja vidi se u nastavaku procesa inkluzivnog obrazovanja, s obzirom na to da je vrlo teško naći posao bez dovoljno kvalifikacija. Među glavnim problemima osoba s invaliditetom posebno se ističu i neodgovarajući uvjeti života, visoka stopa nezaposlenosti, siromaštvo, socijalna nevidljivost i izolacija, nepristupačnost, kako tijelima državne uprave tako i kulturnim i zdravstvenim institucijama socijalne zaštite, javnom prijevozu, informacijama i informacijskim tehnologijama.
 
Predrasude ili nedostatak sredstava?
 
Branislava Petrović iz Gibarca već 34 godine je invalid. Do sada  joj je ustanovljeno 8 kroničnih dijagnoza, a njezina invalidnost danas je stopostotna: 
»Kao bolesnik sa 100 posto ustanovljenim invaliditetom, nemam pravo na 80 posto potrebnih lijekova bez kojih ne mogu živjeti. Osim toga, većina ih se ne može nabaviti na recept, nego ih moram kupiti o svom trošku, a socijalna davanja su mizernog iznosa. Također, nemam pravo na kontrole i preglede na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu, na uput o trošku RFZO. Sve to također moram platiti iz svog džepa. Istaknula bih da ni ja, kao ni druge invalidne osobe u Srbiji, ne mogu preko RFZO dobiti odgovarajuća ortopedska pomagala, a postoje i arhitektonske barijere u našoj zajednici i državi koje mi invalidi teško možemo prevladati«, ističe Branislava.
Kao jedan od također velikih problema našeg društva s kojim se ona svakodnevno suočava navodi nisku razinu svijesti kod ljudi o osobama s invaliditetom: 
»Osim toga, za nas su jako loši uvjeti svakodnevnog života, istaknula bih prvenstveno gradski prijevoz, ali i druge uvjete, neophodne za bolji standard svakog građanina, s invaliditetom ili bez njega.«
Kako navodi, do sada se u više navrata obraćala za pomoć državnim institucijama: 
»Dug je popis onih kojima sam se tijekom 34 godine, od kada sam bolesna, obraćala za pomoć. Kako bih renovirala sobu za kućnu dijalizu da bih si produžila život, posljednji put sam se obratila Općini Šid za pomoć. Nisam još uvijek dobila odgovor. Crveni križ u Šidu mi uvijek pruži pomoć kada mi je potrebna i ovom prilikom bih im se zahvalila na tome«, kaže Branislava.
Prema njenom mišljenju, država je posljednjih godina napredovala u smislu provođenja odredbi Zakona o sprječavanju diskriminacije osoba s invaliditetom i pravilnika koji se odnose na te osobe, međutim ona kaže: 
»Mislim da su ministarstva i institucije koji su nadležni za realiziranje odredbi tog zakona zakazale u svom radu. Njihov sistem ne funkcionira. Veću krivicu pripisujem lokalnim samoupravama koje ne realiziraju taj pravilnik na djelu u svojim zajednicama. Pisala sam pritužbu povjerenici za zaštitu ravnopravnosti i dobila sam odgovor da za namjene zbog kojih sam se obraćala nema dovoljno novca u proračunu. Smatram da ta institucija treba otklanjati diskriminaciju. Zato mislim da su ugrožena ljudska prava u svakom smislu, posebno osoba s invaliditetom. U velikoj mjeri su prisutne predrasude i stereotipi o nama, kako na razini državnih institucija tako i kod ljudi, što nam prilično otežava i ovako težak život«, ističe Branislava.
 
Pristup ljudi prema ljudima
                                  
Prekogranični projekti jedna su od mogućnosti za dobijanje sredstava namijenjenih olakšavanju života osoba s invaliditetom. Jedan od takvih nedavno je realiziran u šidskoj općini. Preko projekta Granice bez ograničenja, poboljšanje kvalitete marginaliziranih grupa kroz pristup ljudi-ljudima, Centar za socijalni rad u Šidu posredstvom prekogranične suradnje s Hrvatskom dobio je sredstva u visini od 29.780 eura. Ovaj projekt podržava Europska unija, a sufinancira Vlada Vojvodine. U projekt su uključeni, osim Centra za socijalni rad Šid, Crveni križ Srijemska Mitrovica i udruga osoba s invaliditetom Bubamara iz Vinkovaca: 
»U vrijeme dok je naša općina bila pogođena katastrofalnim poplavama, uvidjeli smo da je najveći problem bio s invalidnim osobama koje se u tim trenucima ni na trenutak nisu mogle odvojiti od svojih invalidnih kolica. Ovim prekograničnim projektom postignuto je to da će Centar za socijalni rad u Šidu u narednom razdoblju dobiti specijalizirano kombi vozilo s rampom, kako bi se oni u takvim i sličnim situacijama mogli smjestiti na sigurno. Također, realiziranjem projekta naša općina će dobiti jedan poseban čamac s rampom, kojim ćemo mi u svakoj situaciji moći reagirati i pomoći im«, ističe direktor Centra za socijalni rad Šid Dejan Logarušić. 
Prema njegovim riječima, u narednom razdoblju bit će sačinjena evidencija osoba s invaliditetom s teritorija šidske općine, kako bi im se pružila pomoć i odvijala redovna komunikacija. Jedan od planova je i licenciranje personalnih asistenata koji bi im pomagali: 
»Planiramo pozvati sve osobe s invaliditetom s područja šidske općine, kako bismo razgovarali s njima i saznali koje su njihove najveće potrebe. U planu nam je da sudjelujemo na još nekim natječajima za sredstva, jer želimo pomoći tim ljudima i omogućiti im lakši život«, kaže Logarušić. 
Projekt u koji je uključen Centar za socijalni rad Šid bit će realiziran do veljače 2018. godine.
Srbija je potpisala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom i Opcijski protokol 17. prosinca 2007. a ratificirala ga je 31. srpnja 2009. godine. Konvencijom je predviđeno puno i efikasno uključivanje osoba s invaliditetom u društvo, na jednakoj osnovi sa svim ostalim članovima društva.

Dodatak

U Hrvatskoj prema stanju iz 2016. godine živi 511.094 osoba s invaliditetom, od čega 60 posto muškaraca, a 40 posto žena, što čini 11,9 posto od ukupnog broja stanovništva. Njihov pravni položaj reguliran je Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, te Zakonom o pravobranitelju za osobe s invaliditetom, dok je mogućnost zapošljavanja takvih osoba regulirana Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i njihovom zapošljavanju. Najviše kršenja prava zajamčenih Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom bilo je u području obrazovanja, dok su prava prema drugim međunarodnim dokumentima najčešće kršena u području mirovinskog osiguranja. Kvota osoba s invaliditetom, ovisno o broju zaposlenih radnika, mora biti između 2 i 6 posto od ukupnog broja zaposlenih. Takva je obveza dovela do porasta broja zaposlenih, kojih je prema očevidniku zaposlenih i samozaposlenih osoba s invaliditetom koji vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u 2015. godini bilo ukupno 11.822.

Uvodnik

Tjedni komenatar

Umjereni optimizam

Nije to jedina nerealizirana preporuka s prethodnih sjednica MMO-a

Vijesti