Najave događanja

NASLOVNICA

Vrijedan dio identiteta grada

06.10.2017 00:00, Rubrika: Tema, Broj: 755
Središnja proslava 300. obljetnice franjevačke rezidencije u Subotici

Franjevačka rezidencija sv. Mihovila u Subotici ove godine obilježava 300 godina od osnivanja. Tijekom proslave obljetnice organizirano je nekoliko događaja u vidu znanstvenih skupova, predavanja i umjetničkih večeri, a središnji dio programa bio je znanstveni skup održan u utorak, 3. listopada, na temu 300. obljetnica franjevačke rezidencije sv. Mihovila u Subotici. Istoga dana, kao kruna obilježavanja obljetnice, priređena je velika liturgijska proslava uoči blagdana sv. Franje, a prikazan je i obred preminuća ovoga sveca.
 
Os razvoja
 
Prema riječima gvardijana franjevačkog samostana fra Zdenka Grubera obilježavanje ovoga događaja važno je za cijeli grad, jer su franjevci u XVIII. stoljeću bili promotori i središte obnove u graditeljstvu, umjetnosti, obrazovanju, administraciji i dušobrižništvu. 
»Ovdje je bila prva crkva u gradu, prva župa, prva škola; ovdje je nastala subotička gimnazija i održana prva kazališna predstava u našem gradu«, rekao je gvardijan i dodao da franjevci u Subotici imaju što predstaviti javnosti zbog svoje bogate povijesti, ali i kulturnog blaga u vidu knjižnice i umjetničke zbirke. 
Danas u franjevačkom samostanu djeluju tri franjevca. Iako ih je toliko bilo i prije tri stoljeća, kada je rezidencija osnovana i kada je prostor na kojemu su djelovali imao značajno manje stanovnika, oni danas pastoral vrše na dva jezika: hrvatskome i mađarskome, a pored svakodnevnih služenja misa, ispovijedi i molitvenih susreta za djecu, mlade i odrasle, surađuju i s drugim vjerskim zajednicama. 
Franjevački samostan u Subotici od 1923. godine pripada Hrvatskoj franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu, a njezin provincijal o. Ilija Vrdoljak napominje da samostan u povijesnom pogledu ne pripada samo spomenutoj provinciji s obzirom na to da je bio dio i Ugarske franjevačke provincije Presvetog Spasitelja (Salvatorijanska provincija). 
 
Znanstveni skup
 
U okviru međunarodnog znanstvenoga skupa održanog u Pastoralnom centru Subotičke biskupije Agustinianum desetak predavača iz Srbije, Hrvatske i Mađarske govorilo je o povijesnim prilikama u kojima su franjevci djelovali na prostoru Subotice (prvenstveno do 1759. kada je rezidencija postala samostan), ali i o rezultatima njihova rada te što se od njih dalje očekuje. 
Jedan od organizatora obilježavanja obljetnice, predsjednik Hrvatskog dokumentacijsko-istraživačkog centra mr. Bela Tonković govorio je o razvitku franjevačke redovničke obitelji u tzv. Rezidencijalnom razdoblju (1717. – 1759.), te njihovom značaju u razvitku školstva u Subotici. 
»Na kapitularnoj skupštini u Segedinu osnovana je 4. srpnja rezidencija franjevaca u Subotici, što znači da od tada franjevci stalno borave u gradu. Za prvoga poglavara imenovan je Jeronim Guganović rodom iz Ludoša, a pri osnutku rezidencije u njoj je živjelo tri svećenika redovnika. Njihov broj se vremenom povećavao, a zbog veličine prostora na kojemu su djelovali nisu svi ni živjeli u samostanu, već po novoosnovanim župama«, rekao je mr. Tonković. 
Što se tiče školstva, istaknuo je da je na inicijativu franjevaca u Subotici otvorena prva srednja škola, pretječa gimnazije 1747. godine, te da su Građansku školu za žensku mladež vodile trećoredice sve do 1945. godine. Osim školstva, franjevci su dali veliki doprinos i razvitku glazbene kulture u Subotici u XVIII. stoljeću, što je predstavio glazbenik Miroslav Stantić. Franjevci su grad zadužili i s najstarijom subotičkom maticom krštenih koja se čuva u katedralnoj župi sv. Terezije Avilske, a još uvijek nije dostupna javnosti. O detaljima u svezi Matice govorio je katedralni župnik mons. Stjepan Beretić.  
Povjesničar dr. Robert Skenderović predstavio je društveno-političke i crkvene prilike u prvoj polovici XVIII. stoljeća u Subotici, dr. Géza Czékus epidemiju kuge u istome razdoblju, a arhitektica Kristina Miljački Matak nastanak franjevačkog kompleksa od turske utvrde. Restauratorica iz Gradskog muzeja i jedna od organizatora obljetnice dr. Zsuzsanna Korhecz Papp govorila je o nekadašnjem trokatnom baroknom oltaru franjevačke crkve, prof. dr. Marina Vinaj usporedila je baštinske riznice franjevačkih knjižnica u Subotici i Osijeku, a dr. Károly Orcsik je predstavio filijale subotičke župe sv. Mihovila i pastoralni rad franjevaca u novonaseljenim mjestima u prvoj polovici XVIII. stoljeća. Predavanje na temu Segedinski franjevački samostan – majka subotičkog samostana segedinski gvardijan o. Mátyas Wertheim otkazao je zbog bolesti, a prof. dr. o. Danijel Patafta govorio je kako povijesna perspektiva može biti poticaj za budućnost franjevcima u Bačkoj i Srijemu. »Franjevci su uvijek uspijevali pomiriti i uskladiti različite narode te pastoralno i kulturno djelovati u takvim sredinama. Uvijek su bili fleksibilni i otvoreni izazovima novoga vremena«, rekao je o. Patafta, aludirajući na povijesne prilike Bačke i Srijema kao, kako ih je etiketirao, vječito rubnih dijelova različitih carstava, te ulogu franjevaca na tim prostorima. 
Rekao je da franjevci djeluju u kontinuitetu u jugoistočnoj Europi već 800 godina upravo iz razloga jer su uvijek znali prepoznati potrebe novoga vremena. On je upozorio i da je trenutačno u svijetu zastupljeno stajalište pravca postmoderne, te da se franjevci trebaju okrenuti prema prošlosti, »prisjetiti se identiteta i oblikovati ga u suvremenosti na tradicijama i značajkama prošlosti«. 
»Mi na ovim prostorima, gdje smo prisutni osam stoljeća, moramo dati odgovor na pitanja tko smo, što ovdje značimo i zbog čega smo ovdje. Radi toga trebamo zaviriti u svoju prošlost i vidjeti što smo značili u jednoj ovakvoj pluralnoj sredini i u etničkom i u vjerskom pogledu«, poručio je o. Patafta.
Svi radovi predstavljeni na skupu bit će objavljeni u Zborniku radova čije izdavanje je najavljeno do kraja godine. 
 
Konstantno prisutni
 
U večernjim satima u franjevačkoj crkvi služena je svečana sveta misa, koju je uz koncelebraciju brojnih svećenika i predstavnika Srpske Pravoslavne Crkve predvodio subotički biskup Ivan Pénzes. Biskup je propovijedao na mađarskom jeziku, dok je na hrvatskome propovijed držao o. Ilija Vrdoljak. Provincijal Vrdoljak govorio je o 300 godina koje su franjevci proveli u Subotici – rekao je da je za to vrijeme grad bio podvrgnut mnogim društvenim i povijesnim promjenama, ali da su franjevci sve to vrijeme opstali i činili konstantu  i stvarnost ovih prostora. 
»Ne možemo, a da za te godine ne kažemo hvala i Bogu koji nas je vodio i zagovoru sv. Franje kojemu se uvijek iznova utječemo i onim vrijednim trudbenicima koji su svoj život, znanje, sposobnosti i darove koje im je Bog podijelio ugradili u ove prostore«, rekao je o. Vrdoljak i istaknuo što je poslanje franjevaca: »To je ono što franjevac u sebi nosi, ono poslanje, gdje ga Bog šalje da odlazi svakome čovjeku i da znade gdje god došao kako ne postoji tuđa zemlja i tuđi ljudi, već da je sve to jedna velika Gospodinova zemlja i svi su ti ljudi njegova braća i sestre.« 
Na kraju euharistijskoga slavlja prikazan je obred preminuća sv. Franje prilikom kojega su svećenici i braća s upaljenim svijećama prišli oltaru sv. Franje te mu molitvom i pjesmom ukazali počast. 
Organizatori projekta obilježavanja 300 godina franjevačke rezidencije u Subotici su Franjevački samostan Subotica, Gradski muzej Subotica, Hrvatsko dokumentacijsko-istraživački centar Subotica, te Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.
J. Dulić Bako

Uvodnik

Tjedni komentar

Glasovanje nogama

Ono što nisu učinile ratne devedesete, učinit će, po svemu sudeći vrijeme produljene tranzicije

Vijesti