Najave događanja

NASLOVNICA

I danas boli

10.11.2017 00:00, Rubrika: Tema, Broj: 760
Podsjećanje od 60 godina

Zemljoradnik, paor, seljak je volio, voli i uvijek će voljeti svoju zemlju pa kakvi god uvjeti bili u privređivanju ili otkupu (preuzimanju) domaćih proizvedenih viškova. Njemu je grijeh ostaviti zemlju, neobrađenu, u parlogu, jer će sljedeće godine biti teže je obraditi.
Od svih viškova koje je proizveo on je gledao da te viškove pretvori u novi hektar, lanac, jutro, kuću. Bio je štedljiv, čuvaran kada je bio u pitanju užitak ili osobne potrebe. Jedino nije žalio uložiti u zemlju, u novu kuću, novi lanac ili jutro, dva, tri... 
Bez obzira kako je uspio naplatiti predane viškove državi, najčešće je bio oštećen jer nije pokrio sve troškove koje je imao. Često je dugo čekao dok je saznao cijenu za proizvedene viškove, a time i financijski efekt za svoj uloženi trud. Mnogi su predavali državi viškove jer nisu imali smještajnih kapaciteta. Često je bio oštećen i zbog vlage, koja se nije uvijek odgovarajuće odredila, a isti je slučaj bio s prljavštinom (prirodicom).
Konfiskacija je oduzimanje imovine, najčešće bez naknade, odlukom suda, a provodi se kao kazna i zaštitna mjera. Pod oduzimanjem se podrazumijeva da se oduzima protuzakonito stečena imovina, ali ima razdoblja kada se oduzimala i pravilno – zakonito stečena imovina, koja ovim činom najčešće postaje državna imovina.
Konfiskacija je bila naročito »aktualna« u razdoblju poslije završetka II. svjetskog rata, koja je zavedena od strane Komunističke partije u razrušenoj zemlji uvođenjem obaveznog otkupa. Naime, 21. listopada 1944. je donijeta Uredba AVNOJ-a kojom se konfiscira sva imovina neprijatelja, koja je sekvestrirana od strane »okupatorskih vlasti«. Ovo se odnosilo i na imovinu ratnih zločinaca i pomagača neprijatelja. U ovu kategoriju su bili svrstani i imućni ljudi – kulaci, koji su smatrani protivnicima nove Federativne Narodne Republike Jugoslavije na putu u socijalizam i komunizam. Pod konfiskacijom – oduzimanjem imovine donošene su presude na temelju Zakona o suzbijanju nedopustive trgovine, nedopustive špekulacije i privredne sabotaže, najčešće temeljem članka 3, točka 1, te čl. 4, 5, 6 točka 15 ovog Zakona.
 
Nerealno »razrezane« količine
 
Pogotovo je agrar pored ostalih privrednih grana bio veoma zanimljiv za novu vlast. Naime, bile su »propisane – odrezane« količine koje je poljoprivredni proizvođač »morao« ostvariti na svom imanju. Ove količine žita, raži, ovsa, kukuruza, svinja, masti i dr. uvedene su zasebnim uredbama. Neispunjenje predajom ovih propisanih količina dovelo je seljaka u veoma neugodnu situaciju jer su razrezane količine često bile nerealno određivane i velike, koje seljak nije mogao bez naknade ispuniti i predati kao višak vlastima jer jednostavno nije dovoljno rodilo. 
Ove često nerealne procjene su izazivale kod seljaka nezadovoljstvo i otpor i seljak je pokušavao zaštiti sebe i svoju obitelj sakrivanjem viškova (eventualnih). Nove komunističke vlasti su rigorozno provodile upute, često prekoračujući svoje ovlasti uz uporabu sile. Nerijetko se postupalo samo na osnovu indicija ili potkazivanja, ne obazirući se na točnost ili animozitet, svađu »dobronamjernih« susjeda. 
Poznat mi je izuzetan slučaj kada je seljak izbacio iz javnog lokala službenika porezne službe, vrijeđajući ga »da neće piti u kafani u kojoj on pije«. Epilog je bio da mu je sljedeće godine »obaveza«  bila razrezana u tolikoj mjeri koju nikako nije mogao izvršiti te je osuđen na zatvorsku kaznu, imovina konfiscirana u tolikoj mjeri da obitelj – supruga i dvoje djece – često nisu imali što jesti.
Najčešće optužbe su bile: »…vlasnik poljoprivrednog imanja višestruki poziv MNO-a u… odbio da na ime obaveznih viškova žitarica isporuči državnom poduzeću Žitopromet… kg bijelih žita, dakle je učinio propuštanje koje je imalo za cilj da ometa, onemogućava i dovodi u opasnost izvršenje opće državnog privrednog plana u otkupu žitarica, pa je time počinio kazneno djelo privredne sabotaže iz čl. 5, toč. 15 Zakona o suzbijanju nedopuštene špekulacije i privredne sabotaže u vezi s čl. 18 Uredbe o otkupu žitarica, stoga ga sud temeljem čl. 6. istoga Zakona u vezi s čl. 1, 5, 15 Zakona o vrstama kazni osuđuje... na kaznu lišenja slobode s prinudnim radom u trajanju od… godina, na novčanu kaznu u iznosu... dinara u korist ishrane siromašnog stanovništva N. R. Srbije u roku od 3 dana pod prijetnjom prinudnog izvršenja. Vrijeme provedeno u istražnom zatvoru uračunava se u kaznu prinudnog rada i ista počinje teći od … 1947. g… U slučaju nenaplativosti novčana kazna pretvara se u kaznu prinudnog rada bez lišenja slobode u trajanju od 2 godine… Optuženi je dužan da snosi troškove kaznenog postupka kao i troškove izvršenja kazne… Optuženi je dužan da na ime paušalnog iznosa plati u roku od 3 dana pod prijetnjom prinudnog izvršenja svotu od … dinara.« 
Slijedi obrazloženje u kojem se decidirano navodi da je primio rješenje MNO-a, no svojoj obvezi i unatoč višestrukog pozivanja nadležnom mu MNO-a nije udovoljio, tako da je odbio udovoljiti »… kg bijelih žita«. 
Pisac ovih redova imao je uvid u rješenja o izvršenim kaznenim djelima »protiv opće narodne imovine i imovine zadružnih društvenih organizacija i sabotaže«, u jednom je rješenju radi neispunjenja obaveza predaje 7.300 kg kukuruza, osim dvije godine i šest mjeseci zatvora s prinudnim radom, i konfiscirana  cjelokupna imovina kao sporedna kazna a u drugom radi 4.123 kg pšenice je osuda na tri godine i šest mjeseci zatvora s prinudnim radom i 60.000 dinara kazne. 
Iz ovakvih izloženih činjenica i u svim ostalim rješnjima sud je »ustanovljavao« da se u radnjama optuženog stječu elementi kaznenog djela sabotaže u čl. 5, točke 15… »ometa, onemogućava i dovodi u opasnost izvršenje općeg državnog privrednog plana u otkupu žitarica pa je optuženi za ovo djelo i oglasio krivim.« 
 
Metenje tavana
 
Iz priča osuđenih, pa i priznanja nekih izvršitelja nakon 20-30 godina o svom djelovanju došlo se do zaključka da su detaljni pretresi, metenje tavana, podruma, čupanje brkova, primjena sile dovodili do toga da su seljaci iz straha priznavali gdje je sakrivena izvjesna količina žita, kukuruza ili masti ili su »izvršni organi« pronašli određene količine skrivenih proizvoda. Na temelju nekoliko presuda vidi se da su prilikom konfiskacije »izvršni organi« bili neumoljivi, da se išlo u krajnost. U rješenju br. I. 224/945. g. navodi se da je vlasnik imovine od 34 j. oranica s 1.200 kv. hv. salaša s dvije zgrade s ostalim nusprostorijama i popisuje se pokretan inventar:
Jedna kobila stara 7 g. ždrebna 7000 din
Jedna kobila vranica 7 g. ždrebna 7000 din
Jedan konj mrkov 6 g. 5000 din
Jedna krava žuto šarena st. oko 10 g. 3000 din
Jedna junica žuto šarena stara 2 g. 4000 din
Jedan par konjskih sersama polovni 3000 din
Jedan par konjskih sersama polovan 1000 din
4 kom prtena ćebeta polovna 1000 din
2 kom gvozdena bureta za benzin prazan 300 din
5 kom vrengija polovna 300 din
5 kom povodca polovna 100 din
3 kom konjska ulara polovna 120 din
Jedna samovezačica marke Puzemat 6000 din
Jedan jednobrazdni plug gvozden ispravan 500 din
Jedan dvobrazdni plug gvozden ispravan 700 din
Jedan kopački plug gvozden ispravan 400 din
Jedan drveni valjak od 3 dijela 200 din
Jedna mašina za sijanje kukuruza 5000 din
Jedna mašina za sijanje žita 4000 din
Jedna parača od struke 2000 din
Jedna seljačka kola ispravna br. 12 4000 din
Dvoje saonice polovne seljačke 1500 din
Jedan fijaker žute boje (Stajer Vogen) 5000 din
Jedna krmača bijela stara 3 g. 4000 din
8 kom prasica od 3 nedjelje 2000 din
24 kom vreća razne veličine 1000 din
500 snopova kukuruzovine 1500 din
2 hf žitne slame 2000 din
1 hf sijena od muharike 1000 din
Jedan valov od cementa dug 3 m 400 din
Jedan valov od cementa dug 2 m 200 din
20 kom pernate živine 2500 din
Jedna vaga koja mjeri do 500 kg 500 din
Jedna gvozdena brana polovna 800 din
I time je popis dovršen.
 
Na poseban upit sudskog izaslanika sin konfiskanta … izjavio je da se vlasnik, njegov otac, nalazi na izdržavanju kazne od 2 g. star 59 g. i posjeduje 34 kat jutara i 1200 kv. Hf oranica, u domaćinstvu je majka od 59 g. koja posjeduje ½ kuće i on koji nema imovine.
Nakon svih ostalih upoznavanja s postupkom ovog popisa zapisnik su potpisali sudski izaslanik, član MNO uz obračun troškova izlaska na lice mjesta 
Cijela dnevnica 240 din
Vozna karta do Pačira   44 din
Vozna karta brzi od B. Topole  94 din 
------------
378 din
Sudska ovjera originala – pečat i potpis.
Sudski izaslanik potpis nečitak.
 
Kopija ovog rješenja nije prikazana u cijelosti kao preslika kako se ne bi vidjela imena osoba o kojima je riječ. To se odnosi i na ostala rješenja koja posjedujem, jedina identifikacija su točni brojevi predmeta presuda iz razloga da ne bih obnavljao bolno sjećanje konfisciranih osoba i njihovih nasljednika na dane koji su se dogodili prije 60 godina. 
 
Rezime
 
U presudama su interesantni rasponi godine na koje su osuđivani i iznosi kazni. Suhoparne brojke su bile od najmanje 5, 6, 8 mjeseci do najviše 8 godina robije s prinudnim radom. Većina presuda je »donijela« osuđenima 1, 2, 3, 3 i pol godine. Osim toga, osuđeni su i na plaćanje novčane kazne u rasponu od najmanjih iznosa od 100 i 200 dinara pa preko 10 tisuća/3, 15 tisuća/5, 20 tisuća/13, 25 tisuća/7, 28 tisuća/1, 30 tisuća/12, 35 tisuća/4, 40 tisuća/8, 50 tisuća/10, 60 tisuća/6, 70 tisuća/4, 80 tisuća/4, 100 tisuća/9, 150 tisuća/1 i 200 tisuća/1. Sve ove novčane kazne, osim robije s prinudnim radom, su trebale biti isplaćene u roku od 3 dana odnosno 15 dana. Što je još itekako grozno i poražavajuće za ljudski postupak da ove novčane kazne, ako se ne uplate u tom roku od 3 odnosno 15 dana, zamjenjuju se zatvorom od 2 godine odnosno 200, 300, 400, 500 do 600 dana. S obzirom na to da su muške glave odvedeni u istražni zatvor i odatle odmah na odsluženje cijele dosuđene kazne zatvora s prinudnim radom, na suprugama, ili eventualno na djeci, je ostalo da uplate ove novčane kazne. To je najčešće bilo nemoguće ispuniti tako da su osuđenici izdržali i ove novčane kazne pretvorene u robiju i nastavili boravak u zatvoru. Osim ovih kazni s prinudnim radom i novčane kazne, trebalo je platiti i troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu koji se kretao od 100, 500, 800, do najviše 1.000, 2.000 do 5.000 dinara, koji se trebao također uplatiti u roku od 3 odnosno 15 dana. U nekim prilikima nije donijeta u presudi kazna o novčanom iznosu (namjerno ili omaškom, ne znam), dok su u dosta primjera oslobođeni plaćanja troškova paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka, odnosno novčane kazne radi subverzivnog djelovanja protiv države.     
Suci koji su donosili ova rješenja u obrađenom materijalu bili su (poznati autoru): 
LJ. M 1 rješenje
M. H 49 
K. S. 47
S. C. 14
A. M. 39
K. LJ. 3
T. I. 3
Svega  156 rješenja
 
Ne želim iznositi svoje mišljenje, osim jedne teške gorčine, koju sam osjećao radeći ovu analizu. Kolike li je bilo nadmenosti, neljudskosti, izražavanja premoći ili primjene sile, do osvetoljubivosti, da ne kažem ogromne licemjernosti! Nažalost, poznavao sam ih osobno petoricu!
Ljudevit Vujković Lamić 

Uvodnik

Tjedni komentar

Glasovanje nogama

Ono što nisu učinile ratne devedesete, učinit će, po svemu sudeći vrijeme produljene tranzicije

Vijesti