Najave događanja

NASLOVNICA

Srijem se mora istraživati kao cjelina

10.11.2017 00:00, Rubrika: Širom Vojvodine, Broj: 760
Arheološka baština

Na lijevoj obali rijeke Bosut u ataru sela Vašica kod Šida nalazi se Gradina, višeslojni prapovijesni arheološki lokalitet, na kome su prva iskopavanja vršena 1964. i 1965. godine. Otkriveni nalazi datiraju iz razdoblja neolita, eneolita do brončanog doba. Prema pisanim izvorima u ovom dijelu Srijema su tijekom starijeg željeznog doba živjeli  Breuci, a vjeruje se da je Gradina na Bosutu bila njihov administrativni centar. Predmeti pronađeni na ovom lokalitetu danas se čuvaju u Arheološkoj zavičajnoj zbirci u Šidu. Kolika je važnost tog arheološkog lokaliteta u Srijemu, pronađenih predmeta, kao i suradnje arheologa i povjesničara iz cijele regije koji se bave istraživanjima  kako bi se dobila potpuna slika o povijesti Srijema, govorio nam je arheolog iz Šida Radovan Sremac.
 
Lokalitet europskog značaja
 
Arheološka zbirka u Šidu je formirana 1989. godine u vrijeme kada su obustavljena istraživanja Gradine na Bosutu. S obzirom na to da je tada bio na snazi zakon, po kojem predmeti nisu smjeli napustiti teritorij na kojem su pronađeni, a Šid nije imao Muzej, arheološki nalazi pripali su Galeriji slika Sava Šumanović. Po nalogu Ministarstva kulture 2013. godine su svi arheološki nalazi morali biti izmješteni iz galerije. Kako Šid ne bi tada ostao bez arheološke zbirke, osnovana je Zavičajna zbirka kao odjel Narodne knjižnice Simeon Piščević. Zbirka sadrži oko 6.200 predmeta. Najveći dio tih predmeta potječe s lokaliteta Gradina iz prapovijesnog razdoblja. Neki od njih su s lokaliteta u Erdeviku, groblja u Batrovcima, a u zbirci se nalaze i slučajni nalazi koje su donijeli mještani. 
Arheološki lokalitet Gradina je od europskog značaja, tvrdi arheolog Radovan Sremac. 
»Nitko u jugoistočnom dijelu Europe ne može se baviti prapoviješću a da se ne dotakne Gradine, posebno kada je u pitanju željezno doba. Gradina je dala ime velikoj Bosutskoj kulturi koja se prostirala od Jadranskog mora do rumunjskog Banata«, kaže on. »Arheološka zbirka u Šidu ima najbogatije nalaze iz tog razdoblja. Jer baviti se ne Srijemom, ne Srbijom, ne Balkanom nego nečim mnogo širim, prapoviješću, a ne dotaknuti se Gradine je nezamislivo. Sama činjenica da imamo najveći broj predmeta s tog lokaliteta nesumnjivo govori da je naša zbirka od iznimno velikog značaja. Kada bi se formirao muzej kompletnog tipa da predstavi arheološki dio povijesti, zatim povijesni, dokumentarni, umjetnički odjel koji bi pokrio povijest ovog kraja, to bi bilo savršeno«, smatra Sremac.
No, nije samo Šid poznat po arheološkim nalazištima. Čitav Srijem je prebogat kada je u pitanju arheologija. 
»Srijem je prebogat arheologijom od prapovijesti, preko antike, srednjeg vijeka i budući da je kroz cijelu povijest bio političko, administrativno, kulturno, jedna cjelina, ne može se proučavati povijest jednog dijela Srijema, bez njene cijeline, od Vinkovaca do Zemuna. Bez suradnje svih ustanova gdje rade arheolozi u cijelom Srijemu, i u Srbiji i u Hrvatskoj, bio bi nepotpun rad i on ne bi zadovoljio norme koje suvremena znanost traži. Mi moramo istražiti sve, kako bismo imali potpunu sliku. Što se tiče srednjeg vijeka, imamo Morović koji je bio središte obitelji Maroti koja je držala veći dio Srijema. I zato se Srijem mora geografski gledati kao cjelina. Zbog toga je ta suradnja svih ustanova ne samo arheologije nego i povijesti uopće izuzetno bitna i nezaobilazna«, tvrdi Sremac.
 
Zajednička istraživanja
 
Radi uspostavljanja čvršće suradnje arheologa, Zavičajnu arheološku zbirku u Šidu nedavno je posjetila grupa mladih arheologa iz Srijemske Mitrovice i Rume, kao i iz gradova u Hrvatskoj – Vinkovaca i Iloka. 
»S obzirom na to da se Srbija nalazi u procesu pristupanja Europskoj uniji, nama su otvoreni veliki bitni i brojni fondovi prekogranične suradnje koje možemo koristiti, i to nam je idealna prilika da mi kao granična općina to koristimo i pravimo zajedničke projekte sa susjedima. Dogovor je da se sastajemo dva puta godišnje, svaki put u drugom gradu i da na taj način upoznajemo arheološku baštinu Srijema«, navodi Sremac. 
U pograničnom pojasu Šida, Tovarnika i Iloka nalazi se preko stotinu značajnih lokaliteta. Već duži niz godina postoji ideja da se pokrenu zajednička istraživanja: 
»Šid je vrlo zanimljiv i kao područje za koje je nadležan Muzej grada Iloka u zapadnom Srijemu u Hrvatskoj. Mi neke lokalitete dijelimo na pola, onako kako granica prolazi. Zanimljivo je da je sva arheološka građa uz dunavsku i savsku trasu praktički identična. Što više, u Iloku je 500 godina bila prisutna i bosutska kultura, tako da je zanimljivo doći ovdje i vidjeti deponimni lokalitet bosutske građe. Mi kolege arheolozi na ovaj način možemo ostvariti i potencijalnu suradnju i vidjeti ostatke jedne velebne srednjovjekovne tvrđave u Moroviću, kao i ostale povijesne građevine«, kaže Andrea Rimpf, arheologinja iz Iloka.
S. Darabašić
 

Uvodnik

Tjedni komentar

Glasovanje nogama

Ono što nisu učinile ratne devedesete, učinit će, po svemu sudeći vrijeme produljene tranzicije

Vijesti