Arhiv tekstova

Poslije višemjesečnih pregovora, zastoja, oštrih verbalnih duela, te kratkoročne potpore DSS-a radikalskom kandidatu za čelo Narodne skupštine, u posljednjih pola sata zakonom utvrđenog roka, 15. svibnja, formirana je nova Vlada Republike Srbije, deveta od ponovnog uvođenja višestranačja. Novi, stari, srbijanski premijer je predsjednik Demokratske stranke Srbije dr. Vojislav Koštunica, a temeljem Zakona o ministarstvima nova Vlada ima čak 22 ministarstva, pet više nego prethodna. 

DOGOVARANJA I NADIG-RAVANJA: Posljednjih desetak dana, u Srbiji je čak i pitanje više nego aktualnog statusa Kosova ostajalo po strani, ustupajući prvenstvo vijestima o događajima i izjavama sa skupštinskog zasjedanja, te finalnim pregovaranjima o formiranju Vlade. Oštro sukob-ljeni zastupnici imali su više nego sramotne istupe,  izrazito neprimjerenog rječnika, držeći se stare Ciceronove izreke: »Kad ostaneš bez argumenata, vrijeđaj protivnika«. Televizijski prijenos samo je omogućio nekontrolirano širenje te sramote, te neke zastupnike poticao na još teatralniji i prljaviji nastup. 

Izglasavanje zamjenika predsjednika Srpske radikalne stranke Tomislava Nikolića na mjesto predsjednika Skupštine Srbije, uz potporu koalicije DSS-NS, izazvalo je burne reakcije domaćeg javnog mnijenja, zatim stranaka koje su ostale dosljedne tzv. demokratskom bloku, te svjetske političke javnosti. Za pet dana svoje dužnosti Nikolić je najavljivao izvanredno stanje, prizivao da Srbija bude ruska provincija, te u završnoj riječi povodom ostavke poručio kako će u Srbiji izazvati nemire ako Kosovo postane neovisno. Poslije višesatne rasprave podnio je ostavku, a zbog ograničenog roka za formiranje Vlade, izbor novog predsjednika Skupštine Srbije je odgođen. Kandidat Demokratske stranke za tu dužnost je dr. Oliver Dulić.

Iskorak DSS-a, u vidu potpore Nikoliću, tumačen je kao konačno razotkrivanje pravoga lica i usmjerenja ove političke partije, o kojemu se  i ranije govorilo, no, bez ovako neprikrivenog dokaza. 

Koštunica je tom potporom na nekoliko dana potvrdio sumnju dijela javnosti u njegovu osobnu i stranačku demokratsku opredijeljenost, no, na kraju je ipak izigrao radikale, otkazao potporu njihovom kandidatu i opet se svrstao u prijašnji blok. I ne samo to. Već je dospio ravno na čelo nove Vlade. Činjenica je da taj novi, stari, tzv. demokratski blok  poslije svega ne karakterizira veliko međusobno povjerenje, ali je pronađen kompromis i Vlada je stvorena, bukvalno u posljednjem satu zakonskog roka. Ovaj kompromis se tumači na razne načine. 

Po mišljenju jednih, novi izbori bi najviše išli u korist radikalima, smanjio bi se broj glasača DSS-NS-a, povećao broj DS-ovih i LDP-ovih glasača, ali bi i poslije tih manjih ili većih promjena o konstituiranju Vlade pregovarale opet iste stranke. 

Po drugima, uz veliki pritisak svjetske javnosti i rukovođenje državnim interesima, »progutalo« se i ono što se dugo kritiziralo, te se su i nesložni složili. 

Ne baš isključeno, ali manje vjerojatno, spominjalo se i formiranje radikalske Vlade, uz potporu DSS-a, što bi moglo garantirati njezinu dugoročnost, svakako vrlo štetnu za daljnji razvoj europskih integracija. 

Uz sve to, ukazivalo se i na gotovo nevjerojatno inzistiranje DSS-a da ostane i u novoj vlasti, uz ključnu ulogu Koštunice koji se, uz sve što jest ili nije uradio, ipak domogao novoga premijerskoga mandata. Predsjednik Demokratske stranke i predsjednik Srbije Boris Tadić u više je navrata isticao u medijima kako je ono što garantira funkcionalnost i dugoročnost novoformirane Vlade to, što vladajuće stranke »imaju međusobnu kontrolu, podijeljene nadležnosti i podijeljenu odgovornost. I nitko više nema dominaciju«. Unatoč tome, broj skeptičnih u uspješno funkcioniranje Vlade, te razočaranih zbog kompromisa na koje nisu računali, nije beznačajan.

JOŠ VEĆI DRŽAVNI APARAT: Prema novome Zakonu o ministarstvima,  ministarstva vanjskih poslova i obrane usklađena su s položajem ostalih ministarstava Republike Srbije, jer je Srbija postala pravni sljedbenik državne zajednice Srbije i Crne Gore. Neki su resori preraspoređeni, a uvedeni su i novi  kao što je Ministarstvo za Kosovo i Metohiju. 

Predloženo je da Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja obavlja poslove dosadašnjih Ministarstava gospodarstva, za ekonomske odnose s inozemstvom i poslove državne uprave u oblasti turizma, kao i za poslove upošljavanja, koji su izdvojeni iz sadašnjeg Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike. 

Nova ministarstva u budućnoj Vladi su telekomunikacije i informatičko društvo, zaštita životnog okoliša i za omladinu i sport. Ministarstvo za telekomunikacije i informatičko društvo preuzima pojedine poslove iz djelokruga dosadašnjih ministarstava za kapitalne investicije i za znanost i zaštitu životnog okoliša.

U raspravi koja je otvorena nakon predstavljanja predloženog Zakona, oporbeni zastupnici SRS-a, SPS-a i LDP-a ocijenili su kako sastav nove Vlade nije uređen u skladu s potrebama državne uprave, već sa željama političkih stranaka, jer se stvara ogroman državni aparat.

Pojedini zastupnici, prije svega iz redova stranaka manjina, kritizirali su prijedlog sastava nove Vlade i zbog toga što u njemu neće biti posebnog ministarstva koje bi se bavilo ljudskim i manjinskim pravima građana Srbije. Zastupnici SVM-a su predložili amandman kojim je predviđeno da Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu, osim registra nacionalnih vijeća manjina, vodi računa i o njihovom izboru. Ovaj je amandman usvojen, uz još jedan amandman zastupnika G17 Plus, dok ostalih oko 90 mandata nije prihvaćeno. 

MANDATAROV EKSPOZE: Mandatar dr. Vojislav Koštunica u svojemu je ekspozeu odredio pet prioriteta: jasno definiranje državne politike prema Kosovu i Metohiji, nastavak europskih integracija s tim da ni u kojem slučaju ne može biti kompenzacija za ustupke kada je riječ o teritorijalnom integritetu Srbije, okončati suradnju s Tribunalom u Haagu, socijalna i ekonomska politika u okviru koje je istaknuo smanjenje nezaposlenosti i siromaštava, te žešća borba protiv kriminala i korupcije. U raspravi o izloženom ekspozeu zastupnici nove oporbe su izjavljivali kako je nemoguće očekivati funkcionalnu vladu budući da ju čine stranke koje imaju različite stavove o ključnim pitanjima, te su isticali kako nova Vlada neće biti ni reformska, niti demokratska i europska.

Samom glasovanju o izboru nove Vlade prethodila je višesatna rasprava zastupnika zbog informacije o potrazi za haškim optuženikom Ratkom Mladićem u središtu Beograda. Optuženik nije pronađen, a Vlada Republike Srbije je izabrana u posljednjih pola sata zakonskog roka.

Za izbor nove Vlade Republike Srbije, od prisutna 244 zastupnika, glasovala su 133, protiv je bilo 106, uzdržana su bila tri zastupnika (SVM-a), a dva nisu glasovala. Nakon izbora, članovi vlade su položili prisegu.

NOVI I NOVI-STARI MI-NISTRI: Sastav nove Vlade Srbije, na čijem je čelu ponovno dr. Vojislav Koštunica, izgleda ovako: potpredsjednik Vlade Srbije zadužen za europske integracije – Božidar Đelić (DS), Ministarstvo unutarnjih poslova – Dragan Jočić (DSS), Ministarstvo financija – Mirko Cvetković (DS), Ministarstvo obrane – Dragan Šutanovac (DS), Ministarstvo inozemnih poslova – Vuk Jeremić (DS), Ministarstvo pravde – Dušan Petrović (DS), Ministarstvo poljoprivrede – Slobodan Milosavljević (DS), Ministarstvo telekomunikacija i informatičkog društva – Aleksandra Smiljanić (DS), Ministarstvo za rad i socijalnu politiku – Rasim Ljajić (DS/SDP),  Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave – Milan Marković (DS), Ministarstvo vjera – Radomir Naumov (DSS), Ministarstvo ekologije – Saša Dragin (DS), Ministarstvo kulture – Vojislav Brajović (DS), Ministarstvo dijaspore – Milica Čubrilo (DS), Ministarstvo energetike – Aleksandar Popović (DSS),  Ministarstvo trgovine – Predrag Bubalo (DSS), Ministarstvo prosvjete – Zoran Lončar (DSS), Ministarstvo za Kosovo i Metohiju – Slobodan Samardžić (DSS), Ministarstvo za infrastrukturu – Velimir Ilić (NS), Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja – Mlađan Dinkić (G17 plus), Ministarstvo zdravstva – Tomica Milosavljević (G17 plus), Ministarstvo sporta – Snežana Marković Samardžić (G17 plus), Ministarstvo znanosti – Ana Pešikan (G17 plus) i ministar bez portfelja zadužen za koordinaciju NIP – Dragan Đilas (DS).