Arhiv tekstova

Konferencija na temu »Uloga teritorijalnih jedinica, nacionalnih vijeća i civilnih organizacija u postizanju stabilnosti u naselju tj. zajednici«, održana je 12. i 13. svibnja na Paliću, uz nazočnost svih predstavnika manjinskih nacionalnih vijeća, osim hrvatskog. U radu su sudjelovali i predstavnici ureda Vijeća Europe i Odjela za demokraciju, Misije OESS-a u Srbiji, te mnogobrojnih predsjednika općina, okruga, nevladinih udruga, ravnatelja gimnazija i predstavnika medija. Inicijativa za održavanje ovakve konferencije potekla je od Pokrajinskog tajništva za propise, upravu i nacionalne manjine, a održana je uz financijsku potporu javnog fonda Šansa za stabilnost iz Segedina, u organizaciji nevladine organizacije Vojvođanskog centra za ljudska prava.

Na samom početku skup je u ime Javnog fonda »Šansa za stabilnost« iz Segedina pozdravio dr. Jozsef Kozma, koji je naglasio kako mu je osobito drago što je stigao u Srbiju na dan kada, nakon neizvjesnosti, stižu dobre vijesti o formiranju demokratske vlasti. U svom viđenju situacije dr. Kozma je rekao kako za njega demokracija ne podrazumijeva harmoničan svijet, pogotovu što se vremenom sužava prostor djelovanja nacionalnih vijeća i parlamenata, te se veoma mijenjaju uloge. Konferenciju je službeno otvorio pokrajinski tajnik za propise, upravu i nacionalne manjine dr. Tamás Korhecz, koji je kao jedan od ključeva razvitka našega sustava i institucija izdvojio stabilnost regije i dosljedno izvršavanje svih prava i propisa koji su bitni za očuvanje različitosti i interkulturalnosti.

DECENTRALIZACIJA: U Republici Srbiji postoji bogata praksa propisa, pravnih sustava zaštite identiteta, ali problem dolazi kod provedbe tih prava. Cilj same konferencije je što bolje upoznavanje sudionika s radom postojećih institucija, kako bi se mogao pronaći prijedlog za njihovu harmonizaciju u djelovanju. Poantu decentraliziranog djelovanja i uloge lokalne samouprave kao dobrog primjera u ostvarivanju prava na različitosti, s pojašnjenjem Europske povelje o lokalnoj samoupravi, obrazložila je predstavnica Palgo centra za javnu i lokalnu samoupravu, prof. dr. Snežana Đorđević, dok je o iskustvima u radu lokalnih samouprava u Mađarskoj pričao profesor politički znanosti segedinskog Sveučilišta dr. Jozsef Geci Aranjos. Naime, u Mađarskoj postoji velika borba za samostalnost lokalne samouprave. Savjetnica pokrajinskog tajnika za lokalnu samoupravu i međuopćinsku suradnju Dušanka Zeljković, istaknula je kako je u jačanju lokalne samouprave potrebna aktivna potpora civilnog sektora i građana koji bi pridonosili rješavanju problema. Savjetnica je istodobno izrazila negodovanje zbog rada i djelovanja Savjeta za nacionalne manjine Vlade Republike Srbije, jer nije aktivan, ali se nada kako će uskoro otpočeti obavljati svoju ulogu. Iskustva i perspektive, te samu ulogu nevladinog sektora u ostvarivanju prava na različitosti i suradnju s lokalnom samoupravom i teritorijalnom autonomijom, prezentirao je, ispred Centra za regionalizam, Saša Popov, koji je pojasnio kako neriješeno manjinsko pitanje u Srbiji uzrokuje mnogo nedostataka, poput političke reprezentacije manjina na svim razinama vlasti, uloge nacionalnih vijeća u procesu odlučivanja, nedorečenost novih institucionalnih aranžmana. U ovom dijelu konferencije predstavile su se najdemokratičnije općine, koje su se odazvale na konferenciju, te su svoju praksu prikazali: ombudsman Općine Sombor Irina Burka Parčetić, predsjednik Općine Subotica Géza Kucsera, predsjednik Općine Senta Attila Juhás i predsjednik Općine Kovačica Miroslav Krišan. 

NACIONALNA VIJEĆA: Koordinator nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, László Józsa, istaknuo je kako utjecaj asimilacije daje alarmant-ne podatke u našem društvenom razvitku i da je posljednji moment za manjinsku političku elitu da se zapita kako dalje u održavanju egzistencije manjinskih nacionalnih zajednica. 

»Mandati nacionalnih vijeća su validni i oni traju do donošenja novog zakona koji bi ta pitanja regulirao. Tu se ne smije zaboraviti kako nacionalna vijeća obavljaju dio javnih ovlaštenja, među kojima se pojavljuju i kao vlasnici jedne ili više medijskih kuća, pa se ne trebamo baviti problemima mandata, i poput neodgovorne Vlade dopustiti da i nacionalna vijeća dignu ruke od svojih obveza«, komentar je László Józse. Predstavnica organizatora konferencije, Vojvođanskog centra za ljudska prava, mr. Aleksandra Vujić rekla je kako je problem u nedostatku  općenite strategije i sve se radi ad hoc, a postoji jasna potreba za koordiniranom politikom nacionalnih zajednica. Direktor Službe Republike Srbije za ljudska i manjinska prava Petar Lađević, istaknuo je kako je broj incidenata sveden na »zanemarivu« brojku, kao rezultat napora i koordinacije Službe i rada šest ministarstva. Na pitanje kakve podatke Služba ima glede počinitelja incidenata, budući da dobro surađuje s MUP-om, Petar Lađević rekao kako Služba čini sve što je u njenoj moći, a ima podatke jedino o počinjenim incidentima.

Sporna je bila tema pripreme novog zakona o izboru nacionalnih vijeća, čiji su nacrt dobila sva nacionalna vijeća još u veljači, a do danas niti jedno nacionalno vijeće nije poslalo svoje mišljenje. Sljedeća rasprava, na kojoj će se dalje razmatrati nacrt zakona, bit će održana 24. svibnja, a Služba je najavila pozvati i nevladin sektor, koji također ima pravo dati svoje mišljenje. Nacionalnim je vijećima zadan drugi rok za dostavljanje mišljenja i to prije održavanja rasprave. Zamjenik direktora Službe Republike Srbije za ljudska i manjinska prava Vladimir Đurić, istaknuo je važnost pripreme državnog izvješća o implementaciji Povelje o manjinskim jezicima, pa je predstavnicima svih nacionalnih vijeća, osim hrvatskog, čiji predstavnik jedini nije sudjelovao na konferenciji, dao prijedlog izvješća na koji vijeća trebaju dati svoje mišljenje. Mišljenja na prijedlog izvješća trebaju se dati što prije, jer rok za dostavljanje izvješća Vijeću Europe je 1. lipnja. Tijekom konferencije, predstavnica Stalne konferencije gradova i općina Aleksandra Milić, predstavila je »Vodič kroz rad općinskih vijeća za međunacionalne odnose«.

ULOGA INSTITUCIJA: Pokrajinski tajnik dr. Tamas Korhecz, prezentirao je rezultate rada institucija APV u području osiguravanja zastupničkih mandata nacionalnim manjinama, službene uporaba manjinskih jezika, izdvajanja sredstava za unapređenje rada nacionalno opredijeljenih udruga, kao i samog višegodišnjeg projekta »Afirmacija multikulturalizma i tolerancije u Vojvodini«. O iskustvima u radu pričao je i zamjenik pokrajinskog ombudsmana za prava nacionalnih manjina Zoltán Gabór, a ispred Centra za razvoj civilnog sektora, prof. dr Vladimir Ilić je komentirao muđuetničke konflikte u Vojvodini. Predstavnik Centra za istraživanje etniciteta Goran Bašić, dao je prikaz uspješnih primjera multikulturalnosti Kanade, Hrvatske i Mađarske, temeljem kojih je, kao rješenje za Srbiju, predvidio veliki stupanj decentralizacije. Pokrajinski tajnik za obrazovanje i kulturu Zoltán Jeges, dao je detaljan pregled funkcioniranja obrazovanja na manjinskim jezicima u Vojvodini, gdje se hrvatska nacionalna manjina evidentira s niskim stupnjem iskorištenosti resursa, a podaci ukazuju na svega 4 posto Hrvata koji uče na hrvatskom jeziku. Tajnik je istaknuo kako je hrvatska zajednica u ovom pitanju još »vrlo mlada«, a u idućem razdoblju inicijativa će ići u smjeru omogućavanja obrazovanja visokoškolskog kadra na romskom jeziku i uvođenja bunjevačkog govora. Ravnateljica Pedagoškog zavoda Vojvodine Lenke Erdelj, predstavila je rad svoje institucije i skupa s prof. dr. Radošom Radivojevićem, prezentiran je istraživački projekt »Evaluacija stanja međuetničkih odnosa kod mladih u Vojvodini«.     

g