Arhiv tekstova

Prošle je srijede, u okviru redovitih susreta osječkih urbanih Šokaca srijedom, održano predavanje kojim je ova poznata osječka udruga civilnoga društva uključena u suradnju na međunarodnom projektu za razvoj strategije informacijskog društva. Projekt se realizira u okviru INTERREG III/A, a riječ je o slovensko-mađarsko-hrvatskoj suradnji, gdje je obuhvaćena i Osječko-baranjska županija, a u Pečuhu se inzistiralo da od udruga civilnoga društva bude  baš Šokačka grana. Nije to ni slučajno, jer Šokačka je Grana prije dvije godine potpisala povelju o trajnoj suradnji s Maticom hrvatskom u Pečuhu i Hrvatskom manjinskom samoupravom u Mohaču, pa ta suradnja sada već daje i vidljive rezultate. Projekt je predstavio savjetnik u Uredu za gospodarski i regionalni razvoj županije Baranja dr. Peter Tot-Simon, a cilj je projekta provesti istraživanja na ciljanim područjima i pridonijeti formiranju i realizaciji informacijskog društva u regiji na inovativnim rješenjima.

Pozdravljajući goste i nazočne, a dvorana u Gradskoj četvrti Retfala bila je ispunjena do posljednjega mjesta, predsjednica je Šokačke grane Vera Erl istaknula kako naši napori k međunarodnoj suradnji s kulturnim i drugim institucijama u ovoj regiji već daju rezultate, što samo potvrđuje ispravnost takve orijentacije. »Nije ovo niti prva, a vjerujem niti posljednja aktivnost Šokačke grane, ovakvih će projekata biti još, ali i naših nastojanja da tim aktivnostima damo svoj doprinos i osobiti šokački štih, i tako pridonesemo razvitku civilnoga društva ali i dođemo do sredstava iz predpristupnih fondova Europske unije, koja će, nadam se, prepoznati u ovoj udruzi ono što su prepoznali i naši prijatelji iz Pečuha, ali i drugih sredina s kojima razvijamo našu suradnju«.

ISTRAŽIVANJE: O projektu je zatim govorio dr. Peter Tot-Simon, no kako je govorio na mađarskom jeziku, prevodio je novinar hrvatskoga programa na Radio Pečuhu Tomo Füri. »Naš je tim sastavio ovaj projekt o razvitku strategije informacijskog društva, na temelju studije Županije Baranja u Mađarskoj, no htjeli smo teze iz studije provjeriti na čitavoj regiji na ciljanim područjima. Projekt financiraju EU i Vlada Republike Mađarske a trebamo ga završiti do konca kolovoza ove godine. Naše smo zanimanje fokusirali na tri ciljane skupine: stanovništvo, gospodarski subjekti i javna uprava te njihovi pristupi informacijskom sustavu na ciljanim područjima u Sloveniji, Mađarskoj i Hrvatskoj. Dosadašnji rezultati ankete, nažalost nisu dali pravu sliku, jer smo je većim dijelom provodili u urbanoj sredini, u gradu Pečuhu, a manje u ruralnim sredinama, pa imamo rezultate da dosta kućanstava posjeduje računalo, da se priličan broj žitelja služi računalom, mahom mlađi, pa i srednja generacija, dok je to manje kod osoba treće dobi, ali došli smo do podataka, da čak i oni koji su na računalo krenuli zbog igrica, rado odlaze na Internet. Vjerojatno će slika biti realnija kada anketu provedemo na svim ciljanim područjima«, kazao je Tot-Simon.

OSLOBODITI SE ILUZIJA: Nazočne je zanimalo kakva su iskustva naših susjeda u Mađarskoj, koji su već tri godine u članstvu u Europskoj uniji, i što bi nama savjetovali da ne upadamo u zamke, koje ulazak u članstvo svakako nosi sobom, i eventualno ne ponavljamo pogreške koje su se njima potkrale.

»Iz vaših pitanja ja iščitavam opravdanu zabrinutost, ali ne euroskeptičnost«, odgovorio je Peter Tot-Simon, »jer Europska je unija velika obitelj i vrlo je važna za sve njene članice, pa i one koje će to postati sutra, to je jedno snažno gospodarstvo, velika koncentracija znanosti i struke, vrlo veliko tržište i općenito nudi pogodnosti svakoj svojoj članici koja tu ponudu treba iskoristiti, ali i štititi vlastite nacionalne interese i svoj nacionalni identitet. Najvažnije je, osloboditi se predrasuda, osloboditi se iluzija. Iluzije su kao opijati, ali kada se otrijeznite, kada lupite o tlo, uvijek je bolno. Vi ste Slavonija, vi ste žitnica i općenito poljodjelski kraj, a tu je najteže, jer dosadašnje članice baš tu imaju utrte pozicije, pa recimo Rumunjska, koja je odnedavno članica EU, čak 95 zakonodavstva nije uskladila s europskim standardima i to baš u oblasti poljoprivrede. Slično je bilo i kod nas u Mađarskoj, ljudi su se specijalizirali za tov svinja, a to ne donosi dobit i od 16 proizvođača ostalo je samo tri, a i oni razmišljaju da odustanu. I na to morate biti spremni. I mi u Mađarskoj smo imali velikih iluzija, ali smo se za tri godine spustili na tlo, i taj je pad bio bolan, Evo na primjeru svinjogojstva. Ili recimo proizvodnja mlijeka, Nizozemska je otišla najdalje i ona kao stara članica ima pravo proizvesti i do 170 posto više mlijeka, dok recimo Grčka ima pravo zadovoljiti samo svoje potrebe. To su te kvote kojih se svaka članica mora držati, a mi u Mađarskoj još nismo dosegli proizvodnju koja nam je kvotom dozvoljena«, istaknuo je Peter Tot-Simon.

Istaknuo je na koncu kako veliku ulogu imaju udruge civilnoga društva koje se moraju pripremiti da tu ulogu i odigraju, pa tako i Šokačku granu čeka njen dio posla, ali se mora kadrovski i stručno ojačati da može odgovoriti zadaći koja se pred nju postavlja.