Arhiv tekstova

Nasuprot drugih prirodnih nesreća – suša se pojavljuje polagano, traje dugo, zahvata velika područja, iako njenu prostornu raspodjelu nije moguće unaprijed točno locirati. Proljetna suša, koja je prisutna i u Vojvodini, prijeti ugroziti normalan razvoj žita na njivama, pa se postavlja pitanje: Hoće li poljoprivrednici moći sami podnijeti teret očekivanih šteta i što mogu očekivati? 

U okviru poljoprivredne službe d.d. »Agrozavod« djeluju stručnjaci, koji se bave  savjetodavnim poslom, u sklopu triju tijela utemeljenih pri Pokrajinskom tajništvu za poljoprivredu AP Vojvodine, a usmjerena su na ratarstvo, zaštitu bilja i stočarstvo. Njihovo djelovanje podrazumijeva obilazak terena po potrebi i savjetovanje tijekom proizvodnje. 

METEOROLOGIJA: Prema pojašnjenju stručnog suradnika za ratarstvo poljoprivredne službe »Agrozavod« Damira Varge, kada se govori o vremenu, precizni podaci se mogu dobiti za idućih deset dana, a dulje od toga se ne može prognozirati. Postoje mnogobrojna nagađanja – hoće li biti godina »suha«, hoće li temperature biti visoke, hoće li kulture »sagorjeti« – što se, naravno, ne zna, no, činjenica je, kako su ove godine temperature nešto više nego inače i, nažalost, prisutni su klimatski poremećaji. Poljoprivredni proizvođači trebaju biti nekad i prognozeri, poput kladioničara, jer su im tvornice pod vedrim nebom. Potrebno je predvidjeti – treba li se posijati kukuruz rjeđe ili gušće, što se ne može znati sa sigurnošću u tom momentu. Ove je godine možda trebalo kukuruz posijati rjeđe, jer nije bilo proljetne vlage, a nasuprot tome, zemljište je suho, pa ako se rijetko zasadi i ne nikne sve, bit će rijedak usjev. Najvažnije je prilagoditi agrotehniku nekim prosječnim uvjetima.

»Ove godine kod pšenice bit će prinosi od osam do deset metričkih centi zrna, do najviše dvadeset metričkih centi po katastarskom jutru. To je ogromna razlika po jutru, i ako se računa s prosječnom cijenom od deset dinara, razlika po prinosu je oko 16.000 dinara po katastarskom jutru u korist proizvođača koji adekvatno gnoje zemljište. Za potrebe gnojenja poljoprivredni proizvođači trebali bi uložiti oko četiri do pet tisuća dinara, pa bi bili u neto dobiti oko deset tisuća dinara po jutru. Postoje mnogi proizvođači koji ne gnoje, ili to ne rade adekvatno – ili iz neznanja ili zbog slabih ekonomskih mogućnosti. Na temelju rabljenja gnojiva već se dolazi do diferenciranja proizvođača na slabe i jake, one koji rabe suvremenu tehniku i napreduju brzim koracima, dok ostali »tapkaju« u mjestu«, ističe Damir Varga.

Agrotehnika se mora prilagoditi za svaku njivu zasebno, jer univerzalnog pravila nema. Poljoprivrednici su ove godine poglavice posijali i obavili sve što je trebalo u ovome dijelu vegetacije. Na sreću – bilo je kiše, iako je rezerva vlage još uvijek nedovoljna. Po riječima Damira Varge, kiše nikad nije dovoljno, jer su gotovo svaki dan bili pljuskovi, od litre do dvije, što su za biljke samo osvježavajuće padavine. 

NA TERENU: Promatrajući zemljišta pod pšenicom, kiša koja je pala nije niti došla do zemljišta, već se zadržala na biljkama u obliku rose i isparila je. Zemljište je sada »suho kao barut«. 

»Nedavno sam postavljao table na oglednom polju i kad sam počeo malo kopati začudio sam se, što u tako suhoj zemlji biljke preživljavaju. Pozitivna okolnost je to što je došlo do određenog zahlađenja, a za dobro nalijevanje zrna temperature ne bi trebale prelaziti dnevno 30 stupnjeva. Najoptimalnija dnevna temperatura za ovo doba je od 26 do 28 stupnjeva, a noćne temperature trebaju biti ispod 20 stupnja Celzija, jer na taj način, ono što se stvori preko dana fotosintezom, ne razgradi se noću disanjem. Ukoliko su visoke noćne temperature, veliki se dio asimilata razgradi i ne dolazi do potpunog nalijevanja zemljišta. Bilo bi dobro kada bi jedno vrijeme ovako niže temperature potrajale, dok, s druge strane, ovako česti pljuskovi, istina, osvježavaju biljke, ali nisu baš poželjni, jer nakon njih dolazi do ‚napare‘ biljke i do vlažnosti zraka. Poznato je kako biljke prilikom nakupljanja suhe materije transpiriraju (otpuštaju vlagu), pa ako je velika vlažnost zraka, transpiracija je narušena. Tada dolazi do tzv. ‚kuhanja zrna‘, jer zrno brzo sazrije i ostane smežurano«, pojašnjava savjetnik za ratarstvo Damir Varga. 

»Vegetaciju su ove godine pratili nepovoljni uvjeti, u vrijeme sjetve zemljište je bilo suho i bilo ga je teško preorati. Došlo je do kasnog nicanja usjeva, zimu gotovo nismo niti imali, pa su biljke mnogo brže prošle svoje ksenofaze razvitka. Nisu imale normalan razvoj, jer da bi biljka prešla iz jedne faze razvoja u drugu, ona mora nakupiti određenu temperaturnu sumu. Ona je tu sumu brzo nakupila i naglo je došlo do porasta nadzemnog dijela biljaka na uštrb korijena. Biljke se nisu dobro ukorijenile, pa se nailazilo na situacije da je korijen bio smeđ i odumro je 30 do 40 posto. Vlage nije bilo dovoljno, razdoblje klasanja ječma i pojedinih pšenica poklopilo se s najsušnijim razdobljem i visokim temperaturama. Nije došlo do formiranja zrna, a kako su to biljke podnijele, ovisi od zemljišta. Ona koja su bila optimalno nagnojena i opskrbljena hranljivim materijama, tamo su biljke, zasigurno, lakše podnijele ‚stres‘. Cijelog proljeća smo imali žutilo i crvenilo, kao fizičke uzroke vjetra i suše. Kasna prehrana gnojivom u ožujku, rezultirala je time, što biljke u suši dušik nisu mogle rabiti, iako je bio nadomak njih, jer ga usvajaju s vlagom. Zato vidimo šarenilo u njivama, a sušu, naročito, možemo zapaziti na njivama kod Skendereva i Mišićeva, a vidi se i na ostalim lokalitetima. Dolaze do izražaja i razne bolesti biljaka, poput pjegavosti lišća, jer nije obavljena smjena ploda«, kaže Damir Varga. 

PRINOS: Mnogo je faktora utjecalo na prinos za koji se očekuje da će biti u prosjeku oko tri tone po hektaru. Bit će velikih razlika u prinosu – od tisuću i dvjesto kilograma po hektaru do četiri i pol tone po hektaru. Proizvođači koji će postići prinos oko prosjeka, iznad tri tone, uspjet će, vjerojatno, samo pokriti svoje troškove, a oni što manje ostvare imat će ogromne gubitke, ukoliko cijena bude oko deset dinara.                   

»Svake godine se gotovo isto zbiva. Kada dođe razdoblje otkupa, tada dođe i do bunta poljoprivrednih proizvođača. Nakon što plod njihovog rada prođe preko vage i kada se podvuče crta, te uradi konačni obračun, tada se vidi što je urađeno. Bojim se kako će ove godine biti dosta šturog zrna i onda će se raditi analize uzoraka, pa će proizvođačima problem uslijediti kada im se odbije 5 do 10 postotaka od ukupne proizvodnje. Mislim, kako kvaliteta ovogodišnjeg zrna neće biti zadovoljavajuća. Tamo gdje se radi punom agrotehnikom, proizvođači trebaju očekivati dobitak ili eventualno minimalni gubitak, dok će ostali, koji nisu ulagali, imati stopostotno gubitak«, prognoze su dipl. ing. Damira Varge.                                               

      g