Arhiv tekstova

U Republici Hrvatskoj sutra će na izbore za vijeća i predstavnike manjinskih zajednica izaći pripadnici nacionalnih manjina i birat će 259 nacionalnih vijeća, mada ih je prema kriterijima Vlade RH moglo biti 308, no nisu istaknute kandidature. Tamo, pak, gdje je koncentracija manjinskih pripadnika veća od 1,5 posto, birat će 167 predstavnika, no da su istaknute sve kandidature, bilo bi ih 228, tamo gdje nisu ispunjeni kriteriji za vijeća. Ti kriteriji kažu da se županijska vijeća biraju tamo gdje je koncentracija dotične manjine veća od 500 pripadnika, gradska vijeća se biraju tamo gdje je više 200 pripadnika manjine i općinska, gdje ih je najmanje 100. 

Liste su predane na vrijeme, za mnoga vijeća čak i po dvije, negdje i više, pa je broj kandidata priličan, jer za razinu općine biraju se vijeća od 10 vijećnika, na razini grada taj broj je 15 a na razini županije 25. Žalbi gotovo da i nije bilo, ili nisu bitno utjecale na tijek priprema za izbore, pa će sutra od 7 do 20 sati pripadnici nacionalnih manjina moći glasovati za svoje kandidate. 

DOSADAŠNJA ISKUSTVA: Kako će to izgledati u Osječko-baranjskoj županiji pitali smo saborskog zastupnika Nikolu Maka: »Ja sam prije svega zastupnik njemačke nacionalne manjine, i mi smo, kao i prije 4 godine, iskoristili sve zakonske mogućnosti i predali svoje liste za vijeća, a prema kriterijima imamo pravo formirati Županijsko vijeće, i Vijeće na razini grada Osijeka, te kandidate za predstavnike u Kneževim Vinogradima i Belom Manastiru, no naša će manjina imati još predstavnike u gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Diljem Baranje, gdje su nekada bila gotovo čista njemačka sela, Čeminac, Kozarac, Petlovac i Grabovac, danas na žalost nemamo takvu koncentraciju da bismo mogli birati barem predstavnika. S druge strane Drave, više nas je bilo u Josipovcu i Kravicama, no danas je i tu situacija drukčija«.

Naravno, svoje kandidate su istaknuli i Savez Nijemaca i Austrijanaca, pa će za vijeća i za predstavnike biti dvostruko veći broj kandidata, no to ne treba smetati, jer ne glasuje se za liste već pripadnici manjina biraju osobe. Zanimalo nas je i kakva su im dosadašnja iskustva, jer iza njih je cio jedan mandat. Zastupnik Mak se pohvalio kako su njihova iskustva pozitivna, da je rad Vijeća bio bogat i sadržajan. Prvenstveno, donijeli su normativne akte, donijeli financijski plan i program rada u kojemu su dominirala pitanja očuvanja i promicanja kulturne baštine, jer kako kaže, u Hrvatskoj Nijemaca više nema puno, ali imaju bogatu kulturnu baštinu, koja je uključena u hrvatski kulturni i povijesni korpus. Zatim je to briga o njemačkom jeziku, ne samo kao materinskom jeziku, već i jeziku koji se izučava u hrvatskim osnovnim i srednjim školama, a razvili su i suradnju s lokalnim samoupravama u Mađarskoj i Rumunjskoj, gdje je također veća koncentracija njemačke manjine.

LISTE I KANDIDATI: I mađarska je manjina podnijela dvije liste, dakle biti će udvostručen broj kandidata i za Županijsko vijeće i Vijeće na razini grada, i za predstavnika u Kneževim Vinogradima, kaže nam Danijel Magdika, predsjednik MKPD »Nepkör« u Osijeku. I oni se mogu pohvaliti pozitivnim iskustvima o čemu svjedoče i dvojezične ploče u mjestima s mađarskom manjinom, a takvih je u Baranji baš puno, a na ovoj slavonskoj, Laslovo, Korođ, i Hrastin, no požalio se na tehničko pitanje, koje nije zanemarivo, a to je da je njima u Osijeku dodijeljeno samo jedno biračko mjesto, a po koncentraciji su odmah iza srpske nacionalne manjine, koja ima 7 biračkih mjesta.  

Makedonska manjina po prvi će puta birati predstavnike, a kandidati su Marija Ćinćurak za Gradsko i Dragoljub Siljanovski za Županijsko vijeće. O iskustvu, dakako ne mogu govoriti, ali nadaju se da će moći utjecati na rješavanje pitanja vezanih za položaj nacionalnih manjina, ali i pridonijeti radu lokalne samouprave, jer upravo taj interaktivni odnos bio bi obostrano koristan. »Evo baš danas, otvaramo našu međunarodnu manifestaciju ‚Braća Miladinov i Strossmayer‘, tu su i ‚Dani makedonske kulture‘, čitav niz manifestacija, pa je red da sudjelujemo i u političkom i društvenom životu našega grada« kaže Marija Ćinćurak.

Slična je situacija i u Vukovarsko-srijemskoj županiji, kaže nam zamjenik predsjednika Izbornog  povjerenstva Nikola Bešenski. »Postupak kandidiranja završen je na vrijeme, prigovora smo imali tek nekoliko i sve su manjine dobro odradile svoj dio posla, osim što albanska i crnogorska manjina nisu podnijele ni jednu kandidaturu u Vukovaru i Vinkovcima, i srpska manjina nije kandidirala predstavnike u općinama Tordinci i Drenovci. I ovdje imamo podnesene po dvije liste, pa čak i tri liste, no to je demokratsko pravo svake manjine, pa su Srbi, Bošnjaci, Mađari i Ukrajinci podnijeli po dvije liste, dok su Rusini čak tri, a Romi, Makedonci i Nijemci samo po jednu listu. Određena su biračka mjesta i birački odbori i sutra sve može početi na vrijeme«.

SUŽIVOT: Odrađenim poslom zadovoljan je i Josip Kel, predsjednik Mađarskog nacionalnog Vijeća u Vukovaru u dosadašnjem mandatu i predsjednik Koordinacije manjinskih vijeća u županiji. »Mučilo nas je prvo pitanje održavanja izbora, jer bilo je riječi da će se prolongirati do jeseni, zajedno s izborima za lokalnu samoupravu, no Vlada je odlučila da to bude po isteku mandata od četiri godine, i to je ispravno. Naša je koordinacija imala nekoliko sastanaka tako da smo doista spremni dočekali to, a držim da su sve udruge i institucije, jer političke stranke u ovim izborima ne sudjeluju, na vrijeme odradile svoj dio posla i do 28. svibnja svi smo predali liste s kandidatima. Ovo su već drugi izbori i iza nas je iskustvo četverogodišnjeg mandata, i mada je u početku bilo lutanja i nesnalaženja, imam dojam da smo svi pridonijeli daljnjoj demokratizaciji odnosa u našoj županiji. Rezultat toga je da su statuti, od razine općine do županije prilagođeni odredbama Ustavnog zakona, a to je nama bilo neophodno za učinkovitije djelovanje u oblasti kulture i obrazovanja, uporabe jezika i informiranja, pa kad prođete našim selima, Petrovci, Korođ, Borovo, Bobota, Vera i drugim, vidjet ćete ploče s dvojezičnim nazivima, i na ulazu ali i po svim ulicama, pa onda primjena članka 22. glede zapošljavanja, gdje pri zapošljavanju pod istim uvjetima, pripadnik nacionalne manjine ima prednost, pa onda informiranje, gdje imamo početak multinacionalne televizije na Vinkovačkoj TV, emisija ‚Suživot‘ u udarnom terminu, imamo i emisije na jezicima manjina na Radio Vukovaru, a srpska manjina ima i dvije radijske postaje – Radio Dunav i Radio Borovo. Izbori su pred nama, i već sutra  vidjet ćemo kakve smo rezultate polučili.«

GONG: Zanimalo nas je i što o predstojećim izborima kažu u nevladinoj organizaciji Gong, čija je specijalnost praćenje izbora, a sugovornika smo pronašli u Regionalnom uredu Gonga u Slavonskom Brodu. »Postavili ste i velik broj pitanja, pa bih najprije o dosadašnjim iskustvima vijeća, jer kontaktiramo predsjednike manjinskih vijeća a posebice pred ove izbore«, rekao je Mihael Rukavina. »Unatoč neiskustvu većina je vijeća dobro, pa i vrlo dobro radila, ali rekao bih da je izostalo medijsko praćenje, pa se stječe pogrešan dojam. Mogu istaknuti neka vijeća koja su u svojim sredinama bilježila vrlo pozitivne rezultate, kao npr. Mađari u Baranji i u Osijeku, Rusini u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Nijemci u Osijeku i ima toga još«.

»Što se tiče ovih izbora, koje je Vlada Republike Hrvatske zakazala za 17. lipnja, mogu vam reći kako smo mi u Gongu prilično zadovoljni, ali i poduzeli smo čitav niz poteza da utječemo na pripadnike manjina kako bi izašli na izbore i vjerujem da će sutrašnji izbori biti uspješno provedeni. Gong je u suradnji s agencijom iz Splita odradio desetak jednosatnih radijskih emisija, u kojima se razgovaralo o dosadašnjim iskustvima manjinskih vijeća i potrebi da pripadnici manjina u lokalnoj samoupravi traže rješenje svojih problema, te smo uputili jasne poruke da treba izaći na izbore 17. lipnja, a takve smo radijske emisije imali i u Osijeku, Vukovaru, Slavonskom Brodu i Požegi. Također smo izdali brošuru u susret izborima i određen broj tih brošura uputili na adrese manjinskih udruga i institucija, gdje ih također pozivamo na izbore i vjerujem, da će to, uz TV-spotove koje smo ovih dana vrtjeli na televiziji, biti dostatno. Što se tiče prigovora i žalbi, mislim da nisu takve naravi da bi bitno utjecale na izbore, a odnosile su se na spiskove, koji nisu baš ažurirani, na vijeća i predstavnike, kojih su u prvom mandatu imali a sada nemaju pravo, na broj biračkih mjesta i lokaciju i slično. Oni su te prigovore uputili i izbornim povjerenstvima, pa vjerujem da su neke stvari i popravljene, a svaki je pripadnik manjine imao pravo provjeriti nalazi li se na biračkom spisku ili ne i stvar popraviti samo svojom izjavom«, rekao nam je Mihael Rukavina iz Gonga.