Arhiv tekstova

Da su raspadom bivše države mnogi Hrvati ostali živjeti u svim novoformiranim državama, pa i u Makedoniji, poznato je odranije. No, da su u Makedoniji Hrvati aktivni, da su organizirani i da sa svojim zahtjevima odvažno istupaju pred vlasti svoje domicilne države, mi koji živimo podalje od toploga juga, saznavali smo postupno kroz emisiju HTV-a »Korijeni«, koja je više od šest godina emitirala priloge o Hrvatima diljem svijeta. Urednik te emisije bio je Ivo Kujundžić, čovjek vjerojatno najzaslužniji što su informacije o Hrvatima u Makedoniji pravovremeno i u odgovarajućem obujmu stizale do širokog auditorija.

Danas je Ivo Kujundžić veleposlanik Republike Hrvatske u Makedoniji i sasvim je sigurno jedna od najomiljenijih osoba među Hrvatima u toj zemlji. Gdje god se pojavi, Kujundžić je glavni gost, a tamošnji Hrvati kažu kako je njihov zahtjev, da im se prizna status nacionalne manjine, s mrtve točke krenuo tek dolaskom Ive Kujundžića na veleposlaničku dužnost u Skopje, u jesen 2005. godine.

KULTURA KAO MOST POVE-ZIVANJA: S druge strane, na krajnjem sjeveru bivše države, u Vojvodini, Srbiji, također žive i djeluju Hrvati koji su igrom politike i sudbine ostali izvan svoje matice i koji su čitavo desetljeće pokušavali, i na koncu uspjeli, ostvariti status nacionalne manjine. Hrvate na jugu i Hrvate na sjeveru, kao i one na istoku i zapadu, vezuju pripadnost istome narodu, ljubav prema matičnoj domovini i pradomovini, te očekivana zajednička budućnost u novoj, širokoj asocijaciji, toliko željenoj Europskoj uniji.

E sad, budući da je ta željena budućnost još ipak prilično daleko, međusobne kontakte treba održavati i njegovati tamo gdje postoje, te uspostavljati tamo gdje ih još nije bilo. I, kud ćeš bolje prigode, od povezivanja unutar okvira nacionalne kulture.

S tom su namjerom, predstavnike informativne i nakladničke sfere Hrvata u Srbiji, u goste zajednički pozvali članovi Zajednice Hrvata u Makedoniji iz Skopja i Makedonsko-hrvatskog društva »Marko Marulić« iz Bitole, te osobno veleposlanik RH u Skopju Ivo Kujundžić i počasni konzul RH u Bitoli Branko Maretić. Trodnevno predstavljanje nakladničke produkcije NIU »Hrvatska riječ« održano je u Skopju i Bitoli od 4. do 6. lipnja, a Hrvatima u Makedoniji prikazana su sva izdanja ove ustanove: tjednik »Hrvatska riječ«, koji pretplatnicima poštom u Makedoniju stiže već godinama, časopis »Klasje«, listovi »Hrcko«, »Miroljub« i »Glasnik Pučke kasine«, te 14 do sada objavljenih naslova knjiga.

»NAŠI I NJIHOVI«: Put do Makedonije, za one koji ga nisu iskusili, dug je 600 kilometara, a do krajnjega juga – Bitole – čitavih 800 kilometara. Prolazi se, dakle, cijela Srbija, od sjevera k jugu, pri čemu je prvi zaključak gotovo nestvaran: ceste su u Srbiji dobre, a najgore su u najrazvijenijem i najeuropskijem dijelu – Vojvodini. Od Beograda do Vranja proteže se klasična autocesta sa po dvije trake u oba smjera, od Novog Sada do Beograda također je autocesta ali bitno lošije kvalitete, dok od Subotice do Novog Sada – već znamo: poluautocesta s iskrpljenim asfaltom i čestim prometnim nesrećama. 

Sjever Makedonije od srpske i jug do grčke granice povezuje autocesta dobre kvalitete, dok su regionalne ceste (barem ona do Bitole, kojom smo prošli) nešto slabije, ali ipak lako svladive.

Ekipa »Hrvatske riječi« u Skopju je dočekana sa svom mogućom pažnjom i poštovanjem. Niti trenutka nismo ostavljeni sami, a književna večer u prostorijama Zajednice Hrvata u Makedoniji bila je izuzetno dobro posjećena. Pozorno su saslušana iskustva u pokretanju i radu novinsko-izdavačke ustanove, a o organiziranosti zajednice, vođenju ustanove i nakladničkoj produkciji govorili su urednik nakladničke djelatnosti NIU »Hrvatska riječ« Milovan Miković i potpisnik ovih redaka. Daljnje zanimanje za život hrvatske zajednice u Srbiji nastavilo se još većim intenzitetom nakon promocije, u neslužbenome razgovoru. Nevjerojatno je koliko Hrvati u Makedoniji dobro prate zbivanja u Srbiji, pa i među Hrvatima, koliko su informirani i koliko su im pitanja logična i utemeljena. Recimo, zanima ih je li novi predsjednik Skupštine Srbije »naš« ili nije, koga sluša »naš« predstavnik u parlamentu – »nas ili njih«, jesmo li se »razišli s Mađarima ili je to samo privremeno«, gdje je i što radi ovaj ili onaj bivši dužnosnik hrvatske zajednice u Vojvodini, itd. itd. 

PRIZNAVANJE STATUSA: Hrvati su u Makedoniji uglavnom bivši djelatnici saveznih državnih institucija (najčešće vojske) i njihovi potomci, ali je ne mali broj onih, koje je u Makedoniju dovela studentska ljubav. Jedna od takvih je sadašnja predsjednica Zajednice Hrvata u Makedoniji Snježana Trojačanec, rođena Zagrepčanka koja već 17 godina živi i radi u Skopju, gdje je došla nakon udaje. Predsjednica je aktivna u svim segmentima hrvatskoga okupljanja u Makedoniji, ali vjerojatno ne bi imala uspjeha u radu da pokraj sebe nema sveprisutnog tajnika Zajednice Antona Kuljevana koji je, onako iz sjene, alfa i omega Hrvata u Makedoniji. Oboje nam pričaju kako su Makedonci divan i vrijedan narod, te da s njima, kao niti s državom, nemaju nikakvih problema, a tek ih neće imati kada im Makedonija uskoro, tako oni barem očekuju, prizna status nacionalne manjine.

Na predstavljanju NIU »Hrvatska riječ« u Skopju nazočne su bile i dvije zastupnice Hrvatskoga sabora – Ivanka Roksandić, koja je ujedno i članica saborskoga Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, te Zdenka Čuhnil, saborska zastupnica češke i slovačke manjine u Hrvatskoj i ujedno šefica zastupničkog kluba nacionalnih manjina. Nakon promocije Zdenka Čuhnil nam je otkrila kako redovito, svakoga tjedna, u Saboru čita »Hrvatsku riječ« i kako zapravo iz ovoga tjednika crpi informacije o Hrvatima u Srbiji, ali i o drugim nacionalnim manjinama u Vojvodini. Kaže, kako je upravo iz »Hrvatske riječi« saznala za »svoju« zastupnicu u Skupštini Srbije Anu Tomanovu-Makanovu, koju još nije upoznala, a to joj je želja. Obećavamo dobru uslugu posredovanja.

Na večernjem prijemu i domjenku u rezidenciji veleposlanika RH u Skopju, Ivo Kujundžić informira o novostima u odnosima hrvatske zajednice i makedonske države, govore saborske zastupnice, diplomate Veleposlanstva, predstavnici »Hrvatske riječi«...

NASTAVAK U BITOLI: Drugi dio promocije je dva sata vožnje od Skopja – u Bitoli. Domaćin nam je počasni konzul RH u tome gradu, iznimno aktivni i popularni Branko Maretić. Splićanin, Dalmatinac, na studiju u Beogradu zvali su ga Barba, također je u Makedoniju došao prateći zov ljubavi. Ostao bi on sa suprugom, priča, rado u Hrvatskoj, ali tamo za njenu rijetku stručnu specijalnost nije bilo posla, pa su se skrasili u drugom po veličini gradu u Makedoniji, prelijepoj ali ne baš našminkanoj Bitoli. 

Promocija u Bitoli održana je pred članovima Makedonsko-hrvatskog društva »Marko Marulić«, a u prostorijama gradske knjižnice. Zanimanje za izdavačku produkciju »Hrvatske riječi« također veliko, razmjenjuju se posjetnice i dogovara suradnja, kao i u Skopju, s tjednikom »Hrvatska riječ« i časopisom »Klasje«.

Popodne je rezervirano za kratki izlet na Ohrid, biser južnoga Balkana okružen planinama visokim preko 2000 metara, kristalno čisto jezero kakvo je nezamislivo u panonskoj ravnici. 

Povratak u Suboticu isti kao i odlazak, ravnim i dobrim cestama kroz Makedoniju i Srbiju do Beograda, te opreznom vožnjom kroz »žitnicu Srbije« Vojvodinu, autom starim 15 godina i s 320.000 prijeđenih kilometara u njemu.

Još jedan uspješan nastup van uskoga kruga hrvatske zajednice u Srbiji, još jedan uspostavljeni kontakt kao naznaka trajne suradnje, nova prijateljstva i nove ideje. Samo neka se radi.                    g