Arhiv tekstova

Ravnatelj Radio Subotice Antal Biacsi predao je 18. srpnja Republičkoj radiodifuznoj agenciji u Beogradu prigovor na odluku da se ovoj medijskoj kući uskrati regionalna frekvencija, potkrijepljen potpisima potpore 19 i pol tisuća građana Subotice i okolice. Iz RRA je sat kasnije stigao zahtjev da joj se pod hitno, u roku od tri dana, dostave snimke radijskog programa u razdoblju od 10. do 14. srpnja, u vremenu od 7 do 13 sati. 

U povodu ovih događaja u Radio Subotici održana je konferencija za novinstvo na kojoj su predočeni rezultati akcije Upravnog odbora, zaposlenika i sindikalne organizacije Radio Subotice u svezi uskraćivanja regionalne frekvencije ovoj radijskoj postaji. 

PRIGOVOR NA ODLUKU: Ravnatelj Radio Subotice Antal Biacsi izjavio je kako se odluka RRA mogla očekivati, ali da je bila i iznenađujuća, jer se ipak vjerovalo da Radio Subotica nema konkurente u ispunjavanju kriterija za dobivanje regionalne frekvencije. 

»Iz tih smo razloga odmah i reagirali ne znajući službeno objašnjenje o odluci. Kad je rješenje stiglo, još smo više bili iznenađeni jer u njemu uopće nije dan razlog zašto je Pannon radiju dodijeljena frekvencija, odnosno, po čemu, po kojim kriterijima je on bolji od nas«.

Komentirajući prigovor koji je predan RRA, Biacsi je istaknuo kako se jedan od njegovih bitnih elemenata odnosi na činjenicu da je regionalna frekvencija dodijeljena udruzi građana, što nije u skladu sa zakonom. 

»Mi smo naš prigovor sačinili na osnovi potpunog uvida u natječajnu dokumentaciju konkurentske medijske kuće koji nam je omogućen u RRA, s time da smo obvezni podatke koristiti isključivo za sastavljanje prigovora i oni za sada nisu za javnost. Temeljem tog uvida, u prigovoru je ukazano na anomalije između natječajnih uvjeta i podataka koje smo mi i konkurent prezentirali. Drugi dio prigovora odnosi se na činjenicu da po članku 95. Zakona o radiodifuziji radijska postaja civilnog sektora može dobiti isključivo lokalnu frekvenciju. A s obzirom da je Fond Pannonia udruga građana koja je formirala svoju radijsku postaju, smatramo da nije mogao dobiti regionalnu frekvenciju. U tom stavu podupire nas i više beogradskih odvjetničkih ureda koje smo konzultirali«. 

Veliko zadovoljstvo odzivom građana koji su svojim potpisima poduprli zahtjev Radio Subotica da dobije regionalnu frekvenciju za emitiranje višejezičnog programa izrazio je predsjednik sindikalne organizacije ove medijske kuće Ivica Kajdoči i dodao kako je prikupljeno 19.434 potpisa, od toga 5200 na štandovima u središtu Subotice, a ostatak u 26 okolnih naselja na području subotičke, ali i susjednih općina. On je istaknuo kako je prvom analizom potpisa konstatirano da od ukupnog broja građana koji su potpisom podržali zahtjeve Radio Subotice, njih 60 do 65 posto čini mađarski živalj. 

Potpredsjednik subotičkog sindikata István Húgyi izjavio je kako se očekivalo da će biti prikupljeno najviše 10 tisuća potpisa, te da bi, poslije ovakvog odziva slušatelja, RRA mogla razmotriti mogućnost dodjele još jedne regionalne frek-vencije. Prema njegovim riječima, daljnje aktivnosti ovisit će o budućnosti prigovora koji je predan RRA. 

»Cilj cijele ove kampanje je bio da se ukaže RRA da je pogriješila te da je konačno došlo vrijeme da priznaju svoju pogrešku i da razmotre prigovor koji je po našem mišljenju opravdan«, rekao je Húgyi. 

Kajdoči je, komentirajući zahtjev RRA da se dostave snimke emitiranog programa rekao da u zahtjevu nije precizirano što se traži, pa ni to odnosi li se samo na program na srpskom ili i na mađarskom jeziku. 

Ravnatelj Antal Biacsi je, odgovarajući na pitanje novinara je li zahtjev RRA legitiman, rekao da prema Zakonu o informiranju »svatko tko misli da je, u pravnom smislu, dirnut, ima pravo tražiti da čuje što je emitirano«. 

On je dodao da se programi čuvaju dva mjeseca u takozvanoj crnoj kutiji, i da je kvaliteta snimaka »skoro kao ono što ide u eter«. 

Na pitanje novinara je li istina da postoji pismo koje je predsjednik Mađarskog nacionalnog vijeća, László Józsa, koji je istodobno i predsjednik Upravnog odbora Radio Subotice, uputio predsjedniku RRA kojim se daje potpora Pannon radiju za dobivanje regionalne frekvencije i koje je predočeno na sjednici Upravnog odbora, direktor Biacsi je rekao: 

»Na sjednici Upravnog odbora Radio Subotice to je pitanje bilo na dnevnom redu, ali je i prije u tisku bila objavljena informacija o tome pismu. Postavljeno je pitanje zašto je predsjednik UO, koji je istodobno i predsjednik Mađarskog nacionalnog vijeća, dao podršku da se regionalna frekvencija dodijeli Pannon radiju, koja je upućena predsjedniku Savjeta RRA. Odgovor iz Mađarskog nacionalnog vijeća je bio da Radio Subotica nije tražila potporu, a da smo ju tražili, dobili bismo pismenu potporu adresiranu na RRA«. 

JAVNA RASPRAVA: Bez obzira na primjedbe lokalnih i manjinskih zajednica, općinske javne radijske i TV postaje do konca godine bit će privatizirane, pa tako to čeka i Radio Suboticu – rečeno je na javnoj raspravi o privatizaciji lokalnih elektroničkih medija, koja je održana 19. srpnja u Beogradu, u organizaciji  Ministarstva kulture Republike Srbije. 

Ministar kulture Vojislav Brajović je rekao da je njegov najvažniji cilj poštovanje prava manjinskih zajednica na informiranje na svom jeziku. 

»Svjesni smo problema lokalnih medija i svjesni smo da programi na jezicima manjina mogu biti ugroženi privatizacijom. Međutim, Srbija je zemlja koja teži članstvu u EU i zemlja koja poštuje europske standarde«, rekao je ministar kulture prilikom rasprave o privatizaciji lokalnih elektronskih medija. 

Zamjenik šefa Misije OESS-a u Srbiji Entoni Pahigijan rekao je da bi Srbija, kada je riječ o privatizaciji lokalnih medija, mogla preuzeti lidersku poziciju u regiji. 

»Nijedna zemlja u regiji nije do kraja riješila ovaj problem. Srbija bi mogla biti prva i u regiji bi se mogao iskoristiti srpski model privatizacije«, kazao je Pahigijan, kao i da se Misija OESS-a »raduje onome što mislimo da će biti dobra privatizacija«. 

Reforma medija, smatra pomoćnik ministra kulture Dragan Janjić, u Srbiji se oteže već sedam godina, a jedino što je urađeno jest formiranje javnog servisa i nezavisnog regulacijskog tijela. 

»Jedan od preostalih problema je i završetak privatizacije. Suština nije u tome da se postigne dogovor  mijenjati Zakon o radiodifuziji ili ne, već u tome da se lokalnim zajednicama osigura kvalitetno informiranje«, rekao je Janjić.

Posebna pozornost bila je posvećena postojećim programima na jezicima nacionalnih manjina. Voditelj javne rasprave Rade Veljanovski rekao je da oko toga ne smije biti dvojbe: 

»Mislim da je najvažnije ostvariti taj cilj – da se razina prava ne smanjuje«. 

Podupirući takvo stajalište, pomoćnik ministra kulture Srbije Dragan Janjić rekao je da manjinski programi neće biti ugroženi rješenjima koje planira usvojiti Vlada Srbije. 

»Naša osnovna intencija jest da se mediji ‘skidaju’ s proračuna. Dakle, ne treba osnivati i financirati medije, već ideje i programe. A u slučaju manjinskih medija država i pokrajina treba im pružiti potporu«. 

Vojvođanski tajnik za informiranje Milorad Đurić u javnoj je raspravi istaknuo osjetljivost pitanja lokalnog i informiranja na jezicima nacionalnih manjina. Po njegovu mišljenju dva su moguća rješenja. 

Jedno je da se temeljno mijenja Zakon o radiodifuziji, a drugi da se formiraju posebni državni fondovi iz kojih će se financirati manjinski programi. 

Predstavnici Agencije za privatizaciju naveli su kako i oni nastoje pomoći očuvanje postojećih manjinskih programa na lokalnim medijima. Rekli su da će među obvezama budućeg vlasnika takvog medija biti i to da je dužan zadržati program na jeziku nacionalne manjine. Ipak, kako zainteresirane ne bi odvratili od kupovine takvih medija država će pokrivati troškove pripreme takvoga programa. 

Zastupnik SVM-a u Skupštini Srbije Bálint Pásztor bio je skeptičan spram prijedloga državnih institucija o nužnosti privatizacije lokalnih medija. Za njega ni ideja o formiranju državnih fondova za financiranje manjinskih medija nije sigurno rješenje, jer ne postoji jamstvo da će država to odista i učiniti. 

S druge strane, član Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća zadužen za informiranje Mato Groznica, smatra da takav prijedlog i takvo rješenje za manjinske medije jest prihvatljivo. 

Predstavnici institucija koji odlučuju o sudbini lokalnih medija na kraju su poručili da će privatizacija preostalih postaja početi na jesen, ali nisu isključili ni mogućnost da rok za njihovu prodaju bude produljen.

Prijedlog Saveza vojvođanskih Mađara o izmjenama zakona prema kojima bi se od obvezne privatizacije izuzeli elektronički mediji koji emitiraju programe na manjinskim jezicima naći će se pred zastupnicima republičke skupštine najvjerojatnije u rujnu.

g