Arhiv tekstova

Predsjednik Skupštine Srbije dr. Oliver Dulić  boravio je od 13. do 20. srpnja u službenom posjetu parlamentima država u regiji, zemljama bivše Jugoslavije. Čelnici skupština u regiji razgovarali su o međusobnoj i regionalnoj suradnji, europskim integracijama, te Kosovu. Pokrenute su nove inicijative, najavljeni novi službeni posjeti, te u prvi plan stavljeno uspostavljanje boljih odnosa, prije svega na temeljima ekonomskog razvoja i europskih integracija.

CRNA GORA I BiH: Oliver Dulić je prvi predsjednik Skupštine Srbije koji  je posjetio Crnu Goru od proglašenja neovisnosti. On  je pozvao Crnu Goru da podrži Srbiju u nastojanju da očuva Kosovo, dok je njegov domaćin, šef crnogorske skupštine Ranko Krivokapić, ukazao na to kako je Crna Gora »mala zemlja koja ne može pridonijeti rješavanju kosovskog pitanja«.

»Nama je jako važno da, kada determiniramo odnose s državama u regiji, te države uzmu u obzir da je Srbija u problemu i da će razina razumijevanja njenog problema biti kamen temeljac nekih naših budućih odnosa«, rekao je Dulić. 

On se do kraja boravka u Crnoj Gori sastao i s crnogorskim predsjednikom i premijerom Filipom  Vujanovićem i Željkom Šturanovićem, te s predstavnicima oporbenih partija.

Dulić je uoči posjeta Bosni i Hercegovini za Dnevni avaz ocijenio kako odnosi BiH i Srbije idu uzlaznom putanjom, da bolna bliska prošlost ne treba biti zaboravljena, ali da ne smije biti prepreka jačanju odnosa.

»Previše nas toga vezuje: jezik, kultura, povijest, ekonomija i možda iznad svega zajednička europska budućnost«, kazao je on. Na pitanje ima li Srbija teritorijalnih pretenzija prema BiH, Dulić je ponovio da Srbija podržava cjelovitost BiH i Dejtonski sporazum. 

Jedno od pitanja lista odnosilo se i na postojanje Sporazuma o specijalnim odnosima  Republike Srpske i Republike Srbije i zašto Beograd takav sporazum nema s državom BiH. 

»Trebamo razdvojiti te dvije stvari. Srbija ima dobre susjedske odnose s državom BiH, iako oni mogu i moraju biti još bolji. Istodobno, Dejtonski sporazum omogućava entitetima unutar BiH da održavaju specijalne veze s drugim državama«, kaže on. »Treba biti jasan: Sporazum o specijalnim i paralelnim vezama Republike Srpske i Srbije ni u kom slučaju nije okrenut protiv cjelovitosti BiH. Nikada nećemo raditi nešto što je u suprotnosti s Dejtonskim sporazumom«, rekao je predsjednik Skupštine Srbije.

Tijekom boravka u Banja Luci predsjednik Skupštine Srbije je istaknuo kako »svatko tko pokušava dovesti u vezu statuse Kosova i Republike Srpske ne čini dobro ni Srbiji, ni Bosni i Hercegovini a niti samoj Republici Srpskoj. Ta dva procesa se moraju razdvojiti«, rekao je Dulić poslije razgovora s predsjednikom Skupštine Republike Srpske Igorom Radojičićem.

»Srbija želi da se oba entiteta dogovore oko ustavnih promjena kako bi BiH ostala funkcionalna i inzistiramo da to bude dogovor koji će postići narodi«, naglasio je Dulić. »Također, Srbija inzistira i da se, povodom rješavanja budućeg statusa Kosova, poštuje međunarodno pravo i princip nepovredivosti granica«, dodao je Dulić. On je napomenuo da Srbija na BiH gleda kao na cjelovitu državu, ali da ima pravo s RS ostvarivati specijalne i paralelne odnose, što je i omogućeno Dejtonskim sporazumom. Dulić se obratio i zastupnicima Skupštine Republike Srpske, kojima je poručio kako su najvažniji interesi Srbije i RS ekonomski razvoj i europske integracije.  

»Srbija je najveća zemlja regije, najveće tržište regije, nosila je najveću odgovornost za prošlost regije i danas ima najveću odgovornost za budućnost regije«, rekao je Dulić obraćajući se zastupnicima. 

HRVATSKA I SLOVENIJA: U Zagrebu su se istoga dana, 17. srpnja, sastali su se na radnoj večeri predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks i predsjednik srbijanske skupštine Oliver Dulić, koji se domaćinu zahvalio za to što je našao vremena za susret s njim u vrijeme kada Hrvatski sabor ima ljetnu stanku i kada je  u tijeku predizborna kampanja. Prema riječima Dulića, razgovaralo se o nekoliko inicijativa kako da se unaprijedi suradnja između dvaju parlamenata. »Razmijenili smo stavove«, naveo je Dulić, »vezane uz regionalnu inicijativu oko davanja CEFTI parlamentarne dimenzije koja bi pridonijela da se dvije države snažnije i jače ekonomski razvijaju, kao i da regija snažnije kroči na putu ka europskim integracijama«. Dulić je razgovor sa Šeksom ocijenio kao korektan, najavljujući skori službeni posjet predstavnika Narodne skupštine Srbije Zagrebu kada će se operacionalizirati ovi održani preliminarni dogovori. 

»Odnosi Republike Hrvatske i Republike Srbije presudni su za budućnost ovoga dijela Europe, kao što su to bili i u prošlosti«, rekao je Šeks, naglasivši kako pouke iz prošlosti moraju biti putokaz i jednoj i drugoj zemlji na putu u budućnost. Šeks je kazao kako je sa srbijanskim kolegom razgovarao o brojnim aspektima međudržavnih odnosa Hrvatske i Srbije, pri čemu je dominiralo pitanje kako dva parlamenta mogu pomoći objema zemljama na putu u EU i NATO. Šeks je Duliću ponovio potporu koju Hrvatska daje Srbiji kako bi što prije ušla u eurointegracije i dodao kako se raduje budućim susretima predsjednika odbora dvaju parlamenata. Šeks je izjavio da je to bio prvi susret predsjednika Hrvatskog sabora i Narodne skupštine Srbije i da je to početak uspostavljanja parlamentarnih odnosa dviju država koje imaju jedinstvene stavove na svom putu u euroatlantske integracije.

Duliću je predsjednik Socijal-demokratske partije u Zagrebu Zoran Milanović upriličio prijateljski susret na kojemu su razgovarali o kongresu SDP-a, te o rejtingu i pripremama ove stranke za predstojeće parlamentarne izbore.

Izaslanstva srbijanskog i slovenskog parlamenta razgovarala su 19. srpnja o europskim integracijama, Kosovu, međusobnoj i regionalnoj suradnji.

Na zajedničkoj konferenciji u Ljubljani, Dulić je rekao kako srbijanski i slovenski parlament još uvijek nemaju razvijenu suradnju, jer je ovaj posjet zapravo prvi posjet predstavnika parlamenta Srbije Sloveniji.

Oba predsjednika,  Franc Cukjati i Oliver Dulić, pokazala su želju za uspostavljanjem bolje i konkretne suradnje ova dva parlamenta, a Cukjati je tom prigodom iznio konkretnu inicijativu da se parlamenti regije, odnosno država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, povežu i uspostave novu suradnju na novim temeljima. 

To ne bi bilo vezano za prošlost i suštinski bi bilo bazirano na temelju ekonomskog interesa i zaštite nacionalnih zajednica, što su podržali i predstavnici srbijanskog parlamenta. 

Dulić je istodobno Cukjatija upoznao s inicijativom srbijanskog parlamenta, odnosno parlamentarne dimenzije stvaranja zone slobodne trgovine u regiji Jugoistočne Europe, u kojoj bi i slovenski parlament, u skladu sa svojim interesima, igrao važnu ulogu. 

Predsjednici parlamenata razgovarali su i o pitanju budućeg statusa Kosova. Dulić je ponovio oficijelni stav srpskog parlamenta, te dodao i kako trenutačno, unutar međunarodne zajednice, postoji nekoliko stavova o budućem statusu Kosova. 

»Razlog je što Slovenija ima institucionalnu memoriju za probleme na Kosovu, zbog toga što je Slovenija bila dio jedne države koja je također imala probleme na Kosovu i Metohiji, zbog toga što Slovenija mora razumjeti da su problemi na Kosovu i Metohiji stari više stoljeća i da zahtijevaju jedno pažljivo rješenje i pažljivi pristup«, rekao je Dulić. 

Oliver Dulić je dodao i da Srbija mnoge svoje probleme može riješiti ugledajući se na Sloveniju, jer ono što Srbiji treba u sljedećem razdoblju jest ubrzanje procesa europskih integracija »do te mjere da se više ne smije gubiti nijedan dan niti se smiju ponavljati one pogreške koje su možda neke države pravile u tom procesu«. 

»Također se nadamo da će za vrijeme predsjedanja Slovenije Srbija postati kandidat za ulazak u EU i ono što mi kao građani očekujemo je da će upravo za vrijeme predsjedanja Slovenije Srbija doći na ‘bijelu šengensku listu’ i da će građani Srbije moći putovati bez viza«, rekao je on. 

Tijekom dana, predsjednika parlamenta Olivera Dulića je primio i slovenski premijer Janez Janša, a izaslanstvo srbijanskog parlamenta je razgovaralo i s predsjednicima parlamentarnih skupina i zastupnicima slovenskog parlamenta.

MAKEDONIJA: Razgovarajući i u Skopju o pitanju Kosova,  Dulić je poslije razgovora s predsjednikom Sobranja Makedonije Ljubišom Georgijevskim izjavio kako »Srbija očekuje od susjeda da ne odmažu u pregovaračkom procesu«. Georgijevski je iznio uvjeravanja da je »Makedonija, i u prošlosti i danas, veliki prijatelj Srbije i njenom narodu«, a Dulić je na to uzvratio kako »ne bi bilo prijateljski da Makedonija prizna neovisno Kosovo«. Dulić se tijekom jednodnevnog posjeta Skopju sastao i s premijerom Nikolom Gruevskim i s liderima Socijalističke partije Makedonije i Partije Srba u Makedoniji.

NOVE INICIJATIVE: Predsjednik Skupštine Srbije dr. Oliver Dulić, u izjavi za naš list ističe kako bi, što se tiče dojmova poslije tjednog proputovanja i susreta s predsjednicima regionalnih skupština, mogao istaknuti kako postoji »jako puno predrasuda, ali i jako puno dobre volje na svim stranama da se uspostave dobri odnosi sa Srbijom te da se polako bistri ta svijest da mi kao regija moramo unaprijediti suradnju, da smo jedni drugima najvažniji, kako u okviru CEFTE, tako i u okviru drugih aranžmana. Među prioritetima je osigurati ljudima da žive bolje«.

Što se tiče dodatnih tema o kojima se razgovaralo na ovim susretima, a o kojima nije bilo puno riječi u medijima, Dulić ističe kako se s predstavnicima vrhovne vlasti Crne Gore razgovaralo o dvojnom državljanstvu i položaju srpske manjine u toj državi,  u Bosni i Hercegovini o rezoluciji, odnosno osudi zločina u Srebrenici, te ulozi Srbije u budućoj reformi policije u BiH što je uvjet za potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te ustavnim reformama. Što se tiče Hrvatske, mi smo još uvijek u procesu normaliziranja odnosa, pa smo razgovarali o tome kako tu normalizaciju ubrzati jer odnosi Srbije i Hrvatske determiniraju i odnose JI Europe. U rujnu ove godine, izaslanstvo Skupštine Srbije boravit će u službenom posjetu Hrvatskome saboru. S čelnicima Slovenije razgovarali smo o njihovu predsjedanju EU,  a u Makedoniji, osim o statusu Kosova, i o unapređenju međudržavnih odnosa, jer su odnosi s Makedonijom na prilično niskoj razini političkog dijaloga i suradnje«.

Govoreći o budućim aktivnostima, predsjednik Skupštine Srbije je izjavio kako je pokrenuo jednu regionalnu inicijativu, a to je da se »CEFTA sporazumu da parlamentarna dimenzija, da se predsjednici parlamenata najvjerojatnije do kraja godine nađu na Paliću kada bi razgovarali o procesu ratifikacije, implementaciji, te o  budućnosti CEFTE, i njezinu eventualnom proširenju na Ukrajinu i neke druge države. Bio bi to summit na vrhu, koji bi okupio predsjednike parlamenata država CEFTE«, najavljuje Dulić.

g