Arhiv tekstova

Neželjene reakcije na hranu mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine: toksične i netoksične reakcije. Toksične se reakcije javljaju u svakog tko pojede određenu količinu hrane zaražene bakterijama ili toksinima. Netoksične reakcije javljaju se u preosjetljivih osoba, a mogu biti alergijske (imunološki mehanizmi) i nealergijske (reakcije nepodnošenja) koje nisu uzrokovane imunološkim mehanizmima. Alergijske reakcije na hranu mogu se podijeliti nareakcije koje su poput većine alergijskih bolesti posredovane IgE protutijelima, te na one koje to nisu.

Alergije na konzervanse, boje i dodatke hrani (aditive). Reakcije na aditive hrani javljaju se u oko 1 posto djece i u 0,01 - 0,23 posto odraslih. Smatra se da je učestalost reakcija na aditive hrani zapravo veća, ali se zbog nedostatnih i nestandardiziranih testova rjeđe dokazuju. Neke tvari mogu se poimenično spomenuti: konzervans natrijev benzoat, boja tartrazin (žuto obojeni napitci, slatkiši i sl.), te sladilo aspartam.

Alergija na kravlje mlijeko – javlja se u oko 2,5 posto dojenčadi i u djece do druge godine života te je to najčešća alergijska reakcija u djece te dobi. To se tumači činjenicom da su bjelančevine kravljeg mlijeka obično prve strane bjelančevine s kojima dolazimo u kontakt. U kravljem mlijeku nalazi se dvadesetak tvari koje mogu uzrokovati alergijsku reakciju. Najvažnije su laktoglobulini, laktalbumin, kazein i kravlji albumin. Pasteriziranjem mlijeka ne smanjuje se njegova alergogenost. Oko 50 posto bolesnika koji su alergični na kravlje mlijeko, alergični su i na kozje mlijeko. U oko 50 posto bolesnika ,koji su zbog alergije na kravlje mlijeko uzimali sojino mlijeko, razvije se osjetljivost i na soju. Nasreću, preosjetljivost na kravlje mlijeko često nije trajna pojava. Oko 85 posto djece u kojih je bila dokazana alergija na kravlje mlijeko prestaje biti alergično do treće godine života te može konzumirati kravlje mlijeko bez posljedica. 

Alergija na jaja – Češća je alergija na bjelanjak, nego na žumanjak jajeta. U jajetu se nalaze brojni potentni glikoproteini koji mogu uzrokovati nastanak alergijske preosjetljivosti (ovalbumin, ovomukoid, ovotransferin i lizozim). Ovoalbumin čini više od 50 posto ukupnih proteina bjelanjka, kako u sirovom jajetu, tako i u kuhanom. Zanimljivo je da bolesnici alergični na jaja često imaju pozitivne kožne alergijske testove na piletinu, iako piletinu mogu jesti bez alergijskih reakcija.

Alergija na ribe, školjke i rakove - Neželjene reakcije na ribu, školjke ili rakove mogu biti alergijske i nealergijske prirode. U nekih se osoba nakon konzumiranja tih namirnica (plava riba, dagnje, škampi) mogu javiti mučnina, povraćanje, grčevi, urtikarija, pa čak i anafilaktoidna sustavna reakcija. Radi se o nespecifičnom (nealergijskom) oslobađanju histamina, tvari koja sudjeluje u mnogim alergijskim manifestacijama. Mogu se javiti i prave alergijske reakcije, osobito na ribu, rakove (riječni i morski rakovi, jastog, škampi), školjke (dagnje, kamenice, priljepci) te na hobotnicu i lignje. Te su reakcije češće u odraslih te u osoba koje konzumiraju veće količine tih namirnica. Alergijske reakcije na ribu najčešće se pripisuju pastrvi, lososu, bijeloj ribi, štuki, srdeli, inćunu, brancinu, tuni itd. Neki alergeni riba su termostabilni, a drugi termičkom obradom gube alergogenost. Osoba može biti alergična na samo jednu vrstu ribe ili na ribe različitih vrsta.

Alergija na voće i povrće – Alergijske reakcije na te namirnice najčešće uzrokuju kikiriki, lješnjak, orah, badem, jagoda i kivi. U mlađim dobnim skupinama češće su reakcije na brašno (pšenično, ječmeno, kukuruzno), rajčicu, peršin, gorušicu (senf) itd. U nekih bolesnika javljaju se simptomi alergijske hunjavice i astme pri udisanju brašna, obično prilikom profesionalne izloženosti (pekari, mlinari, kuhari i sl.). Zanimljivo je da te osobe konzumiraju srodne namirnice bez opasnosti od alergijskih reakcija.                            g