Arhiv tekstova

Kada se nekom laiku nastoji pojasniti kako izgleda pretraživanje na Internetu, najčešće mu se to pojašnjava tako da zamisli sebe u nekom velegradu koji ne poznaje i da u njemu treba pronaći neki predmet koji je veličine kutije za žigice i koji može biti bilo gdje u tom velegradu. Ovakav izazov se može usporediti s pretragom na World Wide Webu. Iako je poznato da je Internet bogat izvor informacija, koje iz sata u sat upotpunjuju nove, redovito, i s puno opravdanja, nameće se i pitanje točnosti tih lako dostupnih informacija. Oni koji nedvojbeno brane uporabu globalne mreže tvrde kako su te informacije bar jednako točne koliko i one koje se svakodnevno čitaju u tisku, ili slušaju putem radija, gledaju na televiziji. Kao precizniji, točniji, ističu se sve brojniji specijalizirani pretraživači, koji raspolažu informacijama iz jednog određenog tematskog  područja ljudskog djelovanja. Baš zbog pitanja pouzdanosti u ono što je svjetski dostupno, savjetuje se uspoređivanje, korištenjem nekoliko pretraživača, ne oslanjajući se nikada na samo jedan (iako je to jedna od najčešćih navika korisnika ove nove tehnologije). Bez obzira na neke mane, nepobitna je činjenica da se pretraživanjem po Internetu može puno toga naučiti, doznati, u praksi iskoristiti. Do samoga korisnika je sloboda izbora i procjene točnosti. Najjednostavnija provjera relevantnosti pretraživača jest otkucati ključne riječi za koje znate najrelevantnije siteove, bilo na engleskom ili nekom drugom jeziku. U ovisnosti o rezultatima pretraživanja vidjet ćete i koliko su promat-rani pretraživači relevantni.

PRETRAŽIVANJE NA INTERNETU: Pretraživanje na Internetu nije nimalo lak i jednostavan posao. Postoje 3 osnovna tipa izvora informacija na Webu: siteovi koji sadrže primarne informacije (to su mjesta na Webu gdje možemo pronaći konkretne informacije koje tražimo), zatim primarne stranice s linkovima (ovo su mjesta na Webu koja sadrže veze do site-ova s primarnim informacijama), te siteovi s jednostavnim linkovima (to su mjesta na kojima se nalaze samo linkovi do primarnih stranica s linkovima).

Pretraživači se obično nalaze u posljednjim dvjema kategorijama siteova. Oni predstavljaju način pronalaženja traženih sadržaja na Webu, ali prije nego što uopće počnemo s pretragom primorani smo se suočiti s izborom – koji pretraživač koristiti. Postojeći pretraživači i direktoriji su organizirani različito i na različite načine indeksiraju Web stranice. 

Posjećivanjem nekog od najvećih pretraživača dobit ćete veliki broj internetskih stranica kao rezultat za pojedine ključne riječi. Drugi problem je u tome što će u rezultatima biti puno stranica koji nemaju nikakve veze s onim što tražite. Zbog navedenih nedostataka preporučljivo je najprije provjeriti postoji li neki specijaliziran pretraživač za područje koja vas zanima. Ukoliko postoji, obvezno ga koristite, ali ako ne postoji, morat ćete koristiti opće pretraživače i izgubiti puno vremena u traganju za onim što vas zanima. 

Specijalizirani pretraživač, kao i opći, zasnovan je, uglavnom, na robotu koji pretražuje stranice na mreži. Jedina razlika između ova dva tipa pretraživača je u tome što specijalizirani pretraživači u svoje baze prihvaćaju samo one siteove koji obrađuju točno određeno tematsko područje. Specijalizirani pretraživači su daleko manje poznati i posjećeni od općih iako je njihova uloga u pretraživanju veoma značajna. Razlog leži u činjenici da korisnici ne znaju prednosti koje bi imali ako koriste određeni specijalizirani pretraživač. Pretraživanje pomoću ovih pretraživača je omogućeno u mnogim oblastima. Pretraživanje pomoću ovih pretraživača će vam dati mnogo kvalitetnije, potpunije i točnije podatke, nego pretraživanje pomoću općih pretraživača. 

Najveći svjetski pretraživači nude sve više opcija pri pretraživanju, tako da je danas postalo gotovo uobičajeno pretraživati slike, zvučne i video zapise i sl. Zvučne, video i grafičke fileove možete pretraživati ne samo po ključnim riječima već i po kategorijama. 

RAZLIKE U INDEKSIRANJU: Različiti pretraživači postižu svoj cilj (rezultat pretrage) tako što koriste različite načine indeksiranja. Neki pretraživači uzimaju svaku pojedinu riječ sa svake stranice sitea, neki uzimaju prvih sto riječi na stranici, neki indeksiraju sve riječi koje same imaju neki smisao. 

Kada na različitim pretraživačima postavimo isti upit i dobijemo rezultate pretrage, možemo vidjeti da su rezultati različiti od pretraživača do pretraživača. Uzrok tome u najvećem broju slučajeva su: različiti sustavi indeksiranja, različite metode vrednovanja Web stranica, različite veličine baza podataka odakle se uzimaju rezultati, različite Web stranice u bazi podataka. Ove razlike govore u prilog savjetima za korištenje različitih pretraživača.

Najosjetljivije pitanje kod izrade Web sitea za inozemne korisnike jest multijezičnost i multikulturalnost. Na sreću, danas mnoga tehnološka rješenja nude instant prijevode (kompanija samo treba odlučiti na koji jezik želi da se prevode informacije i da instalira odgovarajuća rješenja za to). Međutim, još uvijek takva tehnička rješenja ne prevode sa 100  posto točnosti, pa je i dalje neophodno angažirati ljudski resurs u ovu svrhu.

Jedna od mogućnosti je izabrati partnera koji će kreirati i održavati site kompanije na određenom jeziku. Smatra se da kompanije čija je Web prezentacija dana samo na engleskom gube 10 milijardi dolara godišnje od prodaje, prema izvorima Forrester istraživanja.  Svega 14 posto Web siteova nije na engleskom jeziku. 

PONAŠANJE KORISNIKA: Prema referent-nom istraživanju pretraživača koje svake godine obavlja kompanija NPD medija dobiveni su zanimljivi podaci o globalnom ponašanju korisnika pri pretraživanju. Najpopularniji sustav pretraživanja i dalje ostaje pretraživanje putem nekoliko ključnih riječi, s tim da je u posljednjih godinu dana primetno povećana uporaba jedne ključne riječi kao upita pretraživačima. Razlog za ovo je to što su ranije rezultati pretrage s jednom ključnom riječi bili katastrofalni, a u posljednje vrijeme sve inteligentniji algoritmi pretraživača omogućuju usporedbu rezultata prethodnih pretraživanja i daju točnije rezultate pri pretraživanju s jednom ključnom riječju.

Preko 80 posto ljudi koji ne pronađu zadovoljavajući rezultat pretrage pokušava ga pronaći ponovno na istom pretraživaču, koristeći druge ključne riječi ili fraze. Osnovni razlog za ovak-vo ponašanje je veoma jako uvjerenje da je praktički svejedno na kom će se pretraživaču tražiti podaci, jer oni pružaju iste rezultate – a to nije točno.

Jedan od osnovnih razloga za nenapuštanje pretraživača jest poznati način pretraživanja na njima, što predstavlja upozorenje tvorcima i vlasnicima pretraživača da ne treba često mijenjati korisničke mehanizme pretraživanja. Zbog čestog mijenjanja sadržaja prezentacija, događa se da ne možemo pronaći željenu stranu. 

NAJPOPULARNIJI PRETRAŽIVAČI: Različite tvrtke koje se bave rejtingom najviše posjećenih stranica, kao i tvrtke koje se bave kreiranjem kvalitetnih rejtinga na svjetskim pretraživačima, prikazuju različite rezultate popularnosti internetski stranica na kojima se nalaze najkorišteniji pretraživači. Poznato je već godinama da su Yahoo, AOL i MSN najčešće posjećene stranice, bez obzira na njihov međusobni raspored iz mjeseca u mjesec. 

Bez obzira na sve top liste i rejtinge, stručnjaci se slažu da je najvažniji pretraživač današnjice Google. 

Google je pretraživač koji trenutačno ima najveći broj pretraga na Internetu i smatra se najkvalitetnijim. Naziv Google modifikacija je američke riječi ‚deset na stoti‘. Ime ovog pretraživača postalo je izuzetno popularno kada je objavljeno da je to prvi pretraživač koji je indeksirao milijardu stranica. Danas, s obzirom na promjene u misiji Yahooa (posjećeniji je, ali nema veći broj pretraga), možemo reći da je to najposjećeniji pretraživač na Internetu. 

Ovaj pretraživač utemeljili su 1997. godine Sergey Brin i Larry Page, koristeći iskustva koja su stekli na Odsjeku za kompjutorske znanosti sveučilišta Stanford. Tvorci Googlea su osmislili sasvim novu tehnologiju pretraživanja koja se ne oslanja na ključne riječi, već se pretraživanje bazira na frekventnosti pristupanja i broju linkova k stranicama koje sadrže upit koji ste zadali. Ovako dobiveni rezultati su daleko relevantniji i precizniji prema mišljenjima mnogih stručnjaka i samih korisnika.

Kod Googlea je uočljiva i prednost u formi jednostavnog home pagea na kojemu se odmah primjećuje jednostavan dizajn i box za pretraživanje. Osim polja za pretraživanje nalaze se dva tastera: »Search« i »I’m feeling lucky!« Prvi se koristi za dobivanje rezultata pretraživanja, a drugi vas direktno vodi na stranicu koja predstavlja prvi link u rezultatu pretrage. I ovo je vjerojatno jedan od razloga zašto je Google među korisnicima tako visoko rangiran. Pretraživač Google se nalazi na adresi http://www.google.com/

Pri pretraživanju Google koristi rezultate s gotovo tri milijarde stranica. Katalog ovog pretraživača urađen je na veoma zanimljiv način. Pokraj svakog linka u određenoj kategoriji nalazi se mala zelena linija koja svojom dužinom pokazuje kvalitetu tog sitea. Kvaliteta se određuje na temelju toga koliko »važnih« stranica vodi do istog sitea, ali i na osnovi broja klikova surfera na određeni link. Ovakav servis korisnicima treba uliti povjerenje u kvalitetu rezultata. 

Google nudi i tzv. multilanguage support servis, koji će omogućiti korisnicima da koriste ovaj pretraživač na svom jeziku. Još je zanimljivije da strane gdje osnovni jezik nije engleski možete, pomoću specijalnog servisa ovog pretraživača, brzo prevesti na engleski. U slučaju da pogrešno otipkate neku riječ ili frazu, na vrhu rezultata pretraživanja naći ćete preporuku za pravilno tipkanje date riječi ili fraze, što je sigurno od velike pomoći onima koji slabije barataju engleskim jezikom. 

U okviru linka »more« na naslovnoj strani možete otići do stranice na kojoj su jednostavno i lijepo prikazani servisi i alati koje nudi ovaj pretraživač. Između ostalog, tu ćete moći da odete na specijalizirana pretraživanja slika, usenet grupa, regionalna pretraživanja, sveučilišna pretraživanja, kataloška pretraživanja, pretraživanja prodavaonica, e-mail magazina i slično. 

BUDUĆNOST PRETRAŽIVANJA: Trend digitalizacije velikog dijela ukupnog čovjekova naslijeđa, znanosti i kulture intenzivno se nastavlja. Radi se i na tome da svaka informacija bude što više »obojena« elementima iz svakodnevnog života (zarad identifikacije korisnika). U tom mnoštvu informacija, otežavajuća je, ali istodobno i olakšavajuća okolnost da nema identičnih klikova, nema istih putova dolaženja do informacija. Treba sve više voditi računa o sve većem broju dokumenata, o sadržajima koji su neprepoznatljivi postojećim sustavima opisa i pretraživanja, te o sve većem broju korisnika. 

Na Internetu postoje mnoga mjesta s različitim vrstama pretraživanja, pa ipak mnogi sadržaji i dalje ostaju nepoznati. Količina podataka, brzina promjena, gašenje linkova, čine zajedno nemogućim organizirano kompletno pretraživanje. Neki ljudi koji se bave ovom problematikom imaju vrlo različita mišljenja o tome gdje je stvarno problem. Neki misle da je u pitanju korisnički interface, neki misle da je u pitanju način prikupljanja podataka, neki da su u pitanju nedostaci brzine hardwarea. Budući da smo i dalje u početnom stadiju razvoja Globalne mreže potrebna su nova rješenja...

g