Arhiv tekstova

U povodu stote obljetnice rođenja sportaša, te sportskog i kulturnog djelatnika Ljudevita Vujkovića Lamića – Moce, u ponedjeljak 6. kolovoza, u VIP klubu Bukowsky u Subotici  predstavljena je knjiga »100 godina od rođenja Ljudevita Vujkovića Lamića – Moce (1907.-2007.)«, te otvorena izložba fotografija iz njegova sportskog, društvenog i obiteljskog života. 

O spomenutoj knjizi, objavljenoj u nakladi »Pučke kasine 1878.« iz Subotice, govorio je njezin autor Ljudevit Vujković Lamić, sin ovoga istaknutoga Subotičanina, dok su na značaj sportskog djelovanja poznatog »čika Moce« ovom prigodom podsjetili predsjednik Sportskog saveza Općine Subotica Milan Mileusnić, predsjednik FK »Bačka 1901.« Dragan Vujković, predsjednik Skupštine FK »Bačka 1901.« Tibor Rehm i  trener AK »Senta« Laszlo Taborosi.

»Ovo je izložba na kojoj se može vidjeti kakav je sport bio nekad u Subotici, i kakav bih volio da bude i danas. Ujedno, možemo se diviti rezultatima kojima je Vujković Lamić, kao sportski djelatnik, predstavljao naš grad«, rekao je Milan Mileusnić obraćajući se nazočnima među kojima je bio veliki broj sportskih i kulturnih djelatnika, te predstavnika sportskih i kulturnih organizacija iz Subotice i okolice.

SPORTSKA KARIJERA: Kako se i ovom prigodom moglo čuti, Ljudevit Vuković Lamić (12. kolovoza 1907. – 27. veljače 1972.) se veoma rano počeo baviti sportom. Počeo je kao nogometaš, a završio kao atletičar, te atletski, nogometni i rukometni sudac i atletski i nogometni trener. U svom društvenom i sportskom životu djelovao je kao poznati organizator raznih nogometnih i atletskih foruma općine, sreza i bio često član raznih foruma na pokrajinskoj, republičkoj i saveznoj razini. Za svoj je rad nagrađen mnogim priznanjima od strane nogometnih i atletskih foruma, a najznačajnija su priznanja koja su mu dodijeljena od strane Atletskog saveza Jugoslavije, Nogometnog saveza Jugoslavije, kao i trenerskih organizacija Republike. Nositelj je priznanja Zaslužan sportski radnik Jugoslavije.

KULTUROLOŠKA DJELATNOST: Tije-kom života bio je članom mnogih udruga: Bunjevačkog momačkog kola, Hrvatske kulturne prosvjetne zajednice, Željezničkog gimnastičkog društva (kasnije Partizan), Planinarskog saveza, Filatelističkog društva Subotica, a jedan je od inicijatora, osnivača i organizatora poznate manifestacije Dužijanca od 1968. godine, kao i osnivač Hrvatskog kulturnog društva »Bunjevačko kolo« 1970. godine, koje je iznik-lo iz organizacijskog djelovanja Dužijance. Kako se ističe u knjizi, u svim ovim društvima i institucijama svojim je djelovanjem ostavio vidan trag.

KNJIŽEVNI POKUŠAJI: Poezijom se bavio trideset godina i napisao je nekoliko pjesama koje objavljuje u raznim listovima, a zastupljen je u »Antologiji hrvatske poezije i proze« koju je 1971. priredio Geza Kikić. Ogledao se i na polju proze: piše priče, novele, crtice, eseje, roman, te igrokaze od kojih je nekoliko objavljeno. U rukopisu mu je ostalo mnogo neobjavljenog materijala, koje nikada nije stigao do kraja urediti i dotjerati. Često je sa svojim prijateljima književnicima držao razna predavanja i književne večeri. 

U časopisu »Glasnik jugoslovenskog profesorskog društva«, 1938. te u Subotičkim novinama u srpnju i kolovozu 1938. objavljen mu je rad »Bunjevački narodni običaji«, koji se često i danas citira u literaturi o narodnim običajima Bunjevaca – Hrvata s ovih prostora. 

NOVINAR I FILATELIST: Među ostalim, Vujković Lamić se bavio i novinarstvom. Iako je još od gimnazijskih dana pisao članke za novine, kako stoji u knjizi, od 1933. postaje redoviti izvjestitelj o sportskim događajima iz Subotice u beogradskom »Vremenu«, zagrebačkom »Jutarnjem listu« i »Sportskim novostima«. Uvodničar je od početka izlaženja u listu »Subotički športski list« i jedan od najaktivnijih suradnika ovog lista. 

Hobi Vujkovića Lamića bilo je sakupljanje poštanskih maraka. Tek pred Drugi svjetski rat više se uključuje u rad Filatelističkog društva, a poslije njegova završetka intenzivno se bavi ovim hobijem. Bio je jedan od najagilnijih članova subotičke Podružnice. Posebno je vezano za njegovo ime izdavanje časopisa »Filatelistički pregled«, kasnije mijenja naziv u »Filatelistički glasnik«.