Arhiv tekstova
24.08.2007
Blagdan Velike Gospe
Apostolskom konstitucijom »Munificentissimus Deus« (Predarežljivi Bog) papa Pio XII. proglasio je 1. studenoga 1950. godine posljednju službeno proglašenu dogmu Katoličke crkve, koja kaže da je »Bezgrešna Bogorodica vazda Djevica Marija, ispunivši tijek zemaljskog života, bila s dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu«.
I na ovim našim prostorima katolici su poznati po svojoj posebnoj odanosti Majci Božjoj, posrednici između Boga i čovjeka, nazivajući je u svojim molitvama i pjesmama »majkom i kraljicom Hrvata«, tako da svetišta Blažene Djevice Marije karakterizira velika masovnost.
I ove su godine marijanska svetišta diljem Hrvatske 15. kolovoza bila središnje mjesto hodočašća i proslave Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, odnosno pučki Velike Gospe. U najvećem nacionalnom marijanskom svetištu Mariji Bistrici pred više od 80.000 vjernika središnje euharistijsko slavlje u crkvi na otvorenom blaženog Alojzija Stepinca predvodio je nadbiskup zagrebački, kardinal Josip Bozanić.
»Slavlje Marijina uznesenja na nebo poziva nas da živimo u vjeri i nadi, ne dopuštajući da nama ovlada kultura usmjerena jedino na ovozemaljske stvarnosti«, rekao je tom prigodom kardinal Josip Bozanić i dodao kako je Velika Gospa blagdan kršćanstva, nade, budućnosti i radosti, kada su naš pogled i srce usmjereni k Isusovoj majci.
U svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske svetu misu je predvodio splitsko-makarski nadbiskup msgr. Marin Barišić, u trsatskom svetištu Gospe Trsatske riječki nadbiskup msgr. Ivan Devčić, a biskup šibenski msgr. Ante Ivas u biskupijskom marijanskom svetištu Vrpolju.
Zahvaljujući činjenici da je svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu udaljeno svega petnaestak kilometara od državne granice sa Srbijom, a isto toliko i od Osijeka, u hodočašću ovom najvećem slavonskom marijanskom svetištu sudjelovao je i velik broj Hrvata s obiju strana granice. Svete mise počele su još u 6 sati, a središnju u 10 sati služio je biskup đakovački i srijemski Marin Srakić, koji je u svojoj propovijedi kritizirao opće stanje u društvu i razaranje obitelji kao njezinog stupa pred 50.000 vjernika među kojima je bio i predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks.
