Arhiv tekstova

Poslove pokrajinske uprave obavljaju pokrajinska tajništva i druga upravna tijela. O radu Pokrajinskog tajništva za informacije, o projektima manjinskih zajednica vezanih za informiranje i o problematici informiranja hrvatske zajednice putem elektroničkih medija razgovarali smo sa savjetnikom pokrajinskog tajnika za informacije Kalmanom Kuntićem.

Zadatak Kalmana Kuntića je da evaluira projekte koji su dobili potporu Pokrajinskog tajništva za informacije, što u praksi znači sustavno i objektivno vrednovanje, ocjenjivanje i procjenjivanje određenih projekata.

EVALUACIJA PROJEKATA: »Pokrajinsko tajništvo za informacije najmanje jednom godišnje raspisuje javni natječaj, kojim se pruža podrška tehničko-tehnološkom unapređenju lokalnih i regionalnih medija, a stalno je otvoren natječaj za informiranje javnosti, odnosno građana Vojvodine. Prije dodjele sredstava po natječaju, ustanovljava se opravdanost određenih projekata, a moj je posao analiza rezultata u odnosu na prethodno postavljene ciljeve određenih projekata za koja su dodijeljena sredstva. Dakle, evaluacija pomaže prilikom mjerenja uspješnosti projekta, njegove efektivnosti. Evaluacija je zaokupljena proizvodom projekta, što znači da daje odgovor na pitanje jesu li dodijeljena sredstva namjenski trošena, u kojoj mjeri projekt dostiže postavljene ciljeve i u kojoj su mjeri, zahvaljujući projektu, postignuti ciljevi što je moguće boljeg informiranja građana«, kaže Kalman Kuntić i ističe kako su aktivnosti Pokrajinskog tajništva za informacije usmjerene k stvaranju uvjeta za nesmetano ostvarivanje prava na slobodu izražavanja, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi.

»Pokrajinsko tajništvo stara se o unapređenju tolerancije, a stara se i da u potpunosti cjelokupnoj javnosti budu dostupne informacije o radu i odlukama Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine, Izvršnog vijeća Vojvodine i pokrajinskih tijela uprave. Tajništvo stvara i uvjete da građani koji su pripadnici različitih nacionalnih zajednica imaju pravo i priliku slobodno se izražavati i čuvati svoj jezik putem medija«.

PROJEKTI ZA INFORMIRA-NJE NACIONALNIH MANJI-NA: Kalman Kuntić kaže kako su projekti za informiranje nacionalnih manjina specifični u odnosu na projekte većinskog naroda.

»Projekti za informiranje nacionalnih manjina po pravilu obuhvaćaju manje angažiranih osoba koje rade u okviru određenog projekta, što znači da takvi projekti iziskuju i manje sredstava, a činjenica je da manjinski projekti za informiranje nisu toliko interesantni za plasiranje promidžbenih poruka koje mogu biti jedan od izvora priljeva sredstava. Mislim da su noviji projekti nacionalnih manjina u stanovitoj prednosti, jer nisu opterećeni patinom koja seže iz vremena komunističkog režima. Takvi projekti ne robuju klišeju ili su mnogo spremniji mijenjati klišeje. Važno je i što je u okviru tih projekata manji broj zaposlenih i zato su ekonomski prilagodljiviji. Dobar primjer je rad Novinsko-izdavačke ustanove ‘Hrvatska riječ’. Medijski proizvodi ove ustanove su u vrhu izdanja koje Pokrajinsko tajništvo za informacije podržava«, kaže Kalman Kuntić i naglašava da će neovisno o tome tko bude vodio skrb o informiranju u Vojvodini, potrebe manjinskih listova biti servisirane, a aktualno je pitanje glede informiranja vlasnička transformacija općinskih i regionalnih elektroničkih medija.

NACIONALNA VIJEĆA TRE-BAJU SKRBITI O ELEK-TRONIČKIM MEDIJIMA: »U ovo vrijeme vlasničke transformacije elektroničkih medija doista će biti potrebno pažljivo procijeniti kojim će se općinskim i regionalnim medijima dodjeljivati pomoć. Trebat će procijeniti koji će mediji moći ‘preživjeti’ transformaciju i koji mediji mogu pružiti kvalitetnu informaciju, kako na većinskom jeziku, tako i na jezicima nacionalnih manjina. Naše će tajništvo obratiti pozornost na to, da se na određeni način podupru oni mediji čiji će programi sadržavati segmente informiranja građana Vojvodine i na jezicima nacionalnih manjina. No, tu je slika još uvijek ‘mutna’, treba sačekati da se završi raspodjela frekvencija«.

Glede rješenja informiranja hrvatske zajednice putem elektroničkih medija, Kalman Kuntić ističe inicijativu Mađarskog nacionalnog vijeća za rješenje elektroničkog informiranja na manjinskim jezicima.

»Svojedobno je predsjednik Mađarskog nacionalnog vijeća Lászlo Jozsa, iznio prijedlog rješenja ove problematike. Prema njegovim riječima, nabolje rješenje je da nacionalna vijeća utvrde koje su potrebe nacionalnih manjina kada su u pitanju elektronički mediji, te da temeljem takvog uvida i izrađenog proračuna, naše tajništvo, kao i druga tajništva, već prema ovlastima, izdvoje određena sredstva za mogućnost formiranja radio i televizijskih postaja koje će emitirati program isključivo na manjinskim jezicima. Naravno, te postaje bi se morale truditi da što više i same zarade, ali s obzirom da se radi o malom auditoriju, ti bi programi morali imati državnu potporu i mislim da je to najbolje rješenje ovog problema. Smatram da upravo ta ideja, da nacionalna vijeća, kao krovna tijela nacionalnih manjina, vode skrb o elektroničkim medijima, vodi rješenju problema. Dakle, nacionalna vijeća trebaju biti i osnivači tih medija«.

S obzirom da je Izvršni odbor HNV-a podnio zahtjev NIU »Hrvatska riječ« i za izvješće o aktivnostima ove ustanove u oblasti produkcije radio i televizijskog programa, na pitanje jesu li postojeće novinsko-izdavačke ustanove na manjinskim jezicima, koje financira Pokrajinsko tajništvo za informacije, zadužene i za informiranje na elektroničkim medijima, Kalman Kuntić je izričit: »Apsolutno ne!«