Arhiv tekstova

Posljednje slike plamenih strahota koje su zadesile Grčku, u kojima je nekoliko desetina ljudi izgubilo život, ponovno nas je podsjetilo na hrvatsku ljetnu svakodnevicu i brojne požare koji pale priobalje i kontinent. Stravično zvuči podatak da je za nešto više od dva mjeseca ovoga ljeta (od 1. lipnja do 8. kolovoza) na teritoriju RH izbilo 750 požara, koji su uništili 159.000 hektara zemljišta. I što je najgore, vatra i dalje prijeti, a novi požari nezadrživom vatrenom stihijom pustoše sve pred sobom.

NEHOTIČNI POŽARI: Unatoč negativnim posljedicama koje vatrene stihije izazovu tijekom svake godine, te konstantnih molbi i upozorenja glede realne opasnosti od izbijanja novih, niti ova 2007. godina nimalo se ne razlikuje od prijašnjih negativnih »vatrenih« bilanci. Možda ćete se zapitati kakve veze požari imaju sa zabavom i zašto se ovaj tekst nalazi baš ovdje, ali, nažalost, prema navodima policije i istražitelja upravo najveći broj nehotično izazvanih požara proistekao je iz određenih oblika zabavnih sadržaja. Iako se gotovo na svakom javnom  mjestu šumskih prostora poziva na oprez prilikom kontakta s otvorenim plamenom, a prometnim i ostalim znacima izričito zabranjuje paljenje vatre koja nije adekvatno osigurana, i dalje se nesmetano pale brojni roštilji u prirodi. A na više od trideset stupnjeva (bilo je i 40+ ovoga ljeta) i najmanja iskrica  može izazvati požar neslućenih razmjera. Drugi oblik svojevrsne zabave je rekreacijsko košenje trave i okresivanje drveća na vikendicama, ljetnikovcima i sličnim nastambama za odmor u slobodnome vremenu, kada često dolazi do tzv. kontroliranog paljenja otpadaka od trave, korova, grančica i ostaloga »smeća«. Nažalost od kontroliranog dolazi do nekontroliranog nadzora, obično promjenom smjera vjetra ili krajnjom nepažnjom (neiskustvom hobista) mala vatrica u trenu zna prerasti u veliku plamen koji se trenutačno, zahvaljujući suhom raslinju počinje širiti velikom brzinom.

PODMETNUTI POŽARI: Sve je više uhvaćenih piromana i osoba koje namjerno, zbog nekih osobnih razloga ili zbog mentalne bolesti, izazivaju požare, pritom ne mareći za često i fatalne posljedice koje njihova kriminalna aktivnost može izazvati. Što je posrijedi u mentalnom sklopu osoba koje svjesno zapale šumu, livadu ili poljanu, stvar je studioznog medicinskog tretmana i analize tih ljudi, ali je ipak na državnim tijelima mogućnost pooštrenog sankcioniranja počinjenih kaznenih djela. Jer problem požara, njihovog suzbijanja i, konačno, prevencije, pitanje je od općeg značaja za cijelu Hrvatsku, osobito tijekom trajanja turističke sezone. Slike izgorjele borove šume nadomak turističkih centara (veliki požari početkom kolovoza u okolici Dubrovnika), vatrenih stihija koje se približavaju naseljenim mjestima, zakrčene autoceste zbog prekida u prometu blizu vatrom zahvaćenih lokaliteta, ne djeluje baš privlačno potencijalnom turistu koji bi za svoj dugo očekivani ljetni odmor izabrao upravo Hrvatsku. I evo još jedne poveznice, zbog čega se ovaj tekst našao na stranicama zabave.

Jer od zabave nemojmo praviti štetu!         g