Tema
Informiranje na srpskom jeziku u Hrvatskoj
Prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina postaje radija i televizije na svim razinama u Hrvatskoj imaju zadaću »promicati razumijevanje za pripadnike nacionalnih manjina«, proizvoditi i/ili emitirati emisije namijenjene informiranju na njihovim jezicima i programe kojima se potiče i unaprjeđuje održavanje, razvoj i iskazivanje kulturne, vjerske i druge samobitnosti nacionalnih manjina, očuvanje i zaštita njihovih kulturnih dobara i tradicije, te programe kojima se manjine upoznaju s radom i zadaćama svojih predstavnika. U Zakonu se navodi i kako će tisak, radio i televizija omogućiti »udrugama pripadnika nacionalnih manjina i institucijama nacionalnih manjina sudjelovanje u stvaranju programa namijenjenog njima«.
Na sajtu Vlade Hrvatske se navodi i kako se u državnom proračunu i proračunima jedinica lokalne i regionalne samouprave osiguravaju sredstva za sufinanciranje programa radio i televizijskih postaja u njihovom vlasništvu namijenjenih nacionalnim manjinama, sukladno mogućnostima i prema kriterijima koje utvrdi Vlada Hrvatske na prijedlog Savjeta za nacionalne manjine, odnosno nadležna tijela jedinica samouprave na prijedlog vijeća nacionalnih manjina.
Manjinski srpski mediji
U cilju ostvarivanja prava na informiranje pripadnici nacionalnih manjina, njihova vijeća i predstavnici te udruge mogu izdavati novine, proizvoditi i emitirati radijski i televizijski program i obavljati djelatnost novinskih agencija. Ovi se mediji financiraju iz državnog proračuna i ove godine se na Javni poziv prijavilo ukupno 74 programa na području informiranja svih nacionalnih manjina.
Prošle godine, pak, iz državnog proračuna je financirano šest srpskih tiskanih medija – tjednika, mjesečnika, dvomjesečnika, podlistaka, jedan web portal i nekoliko časopisa.
Zajednica vijeća općina Vukovar izdaje dvotjednik Novinski list, a Srpski demokratski forum, Zagreb, časopis pod nazivom Nada. Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, Zagreb, izdaje dvomjesečnik pod nazivom Prosvjeta, list za djecu Bijela pčela, te godišnjake Ljetopis i Artefakti – izvori za historiju Srba u Hrvatskoj. Osim toga, Prosvjeta ima i svoj web portal.
Srpsko narodno vijeće je nakladnik samostalnog srpskog tjednika Novosti od 1999. koji ima i svoje internetsko izdanje. SNV je nakladnik i časopisa Arhiv Srba u Hrvatskoj koji izlazi dva puta godišnje i znanstvenog časopisa pod nazivom Tragovi koji također izlazi dva puta godišnje. Osim toga, izdaje i svoj Bilten u kojemu donosi prikaz glavnih problema s kojima se susreću Srbi u Hrvatskoj.
Srpsko privredno društvo Privrednik izdaje podlistak Privrednik koji izlazi dva puta mjesečno u sklopu tjednika Novosti.
Kroz serijal članaka podastrijeti ćemo pojedine aspekte zakonskih rješenja, institucija, društvenih normi i pokazatelja društvenog položaja od značaja za bolje razumijevanje položaja nacionalnih manjina kada su u pitanju Hrvati u Srbiji i Srbi u Hrvatskoj kao pripadnici nacionalne manjine.
Javni servis – HRT
Prema Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji, HTV ima obvezu proizvoditi i/ili objavljivati emisije namijenjene informiranju pripadnika nacionalnih manjina, a ovu obvezu ostvaruje uglavnom u Informativnom programu, odnosno programu za manjine. O vjerskim, kulturnim i drugim samobitnostima, očuvanju i zaštiti kulturnih dobara i tradicije skrbe pak ostale programske cjeline: Program za kulturu – Redakcija pučke i predajne kulture, Program religijske kulture, Program za djecu i mlade, Znanstveno-obrazovni program te u manjem segmentu i Zabavni program. Jednako tako i Hrvatski radio ima obvezu promicati toleranciju, multietičnost i interkulturalnost.
Na HTV-u postoje dvije emisije: Prizma i Manjinski mozaik posvećene životu i kulturi nacionalnih manjina. Međutim, predstavnici nacionalnih manjina smatraju kako je to nedovoljno i zalažu se za uspostavljanje manjinske redakcije sastavljene prije svega od novinara pripadnika nacionalnih manjina specijaliziranih za manjinska pitanja. Savjet za nacionalne manjine smatra kako sadašnje rješenje, uglavnom u specijaliziranim emisijama, predstavlja getoiziranje, a ne integriranje manjina.
Iz tog razloga je prošle godine, krajem veljače, održan sastanak predstavnika Savjeta za nacionalne manjine i HRT-a kada je dogovoreno formiranje radne grupe koja se bavila ugovorom Vlade i HRT-a za period 2023. – 2027. godine, formiranjem manjinske redakcije i vanjskom produkcijom manjinskog sadržaja. U ime manjina u radnoj skupini su bili predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer, saborska zastupnica srpske nacionalne manjine Dragana Jeckov i predsjednik Kluba zastupnika manjina Vladimir Bilek. Na čelu radne skupine je bio Renato Kunić, pomoćnik glavnog ravnatelja HRT-a.
Tolnauer je ocijenio tada kako je format tjedne emisije Prizma prevladan i da treba naći novi model koji ne bi getoizirao manjine i koji bi osigurao veću zastupljenost manjinskih tema.
Zastupnica Jeckov se pak pozivala na primjer RTV-a na kojem postoji emisija na hrvatskom jeziku od 2010. uz druge manjinske programe i zalagala se za reciprocitet.
Također se i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u svom izvještaju za 2021. založila za osnivanje redakcije nacionalnih manjina, uključivanje novinara pripadnika nacionalnih manjina i edukaciju novinarskog kadra o manjinskoj problematici.
Ocijenila je da je zastupljenost nacionalnih manjina u javnim medijima i dalje jedno od područja u kojemu se manjinska prava najslabije ostvaruju.
»Dok radijski program uglavnom ispunjava obveze koje proizlaze iz zakona i Ugovora HRT-a i Vlade Hrvatske, u televizijskom su programu nacionalne manjine kvantitativno nedovoljno zastupljene, emisije Prizma i Manjinski mozaik prikazuju se u neatraktivnim terminima, a kvaliteta priloga opada zbog manjka novinarskog kadra. Iako je obveza HRT-a proizvoditi, suproizvoditi i objavljivati programe namijenjene informiranju pripadnika nacionalnih manjina na manjinskim jezicima, uključujući i programe za djecu, korištenje manjinskih jezika je čak i u multietničkom magazinu Prizma sporadično i nedostatno«, navodi se u Izvještaju.
Preporuka Hrvatskoj radioteleviziji je da održava redovne konzultativne sastanke s predstavnicima Savjeta za nacionalne manjine, a Vladi Hrvatske da se zauzme za osnivanje redakcije za nacionalne manjine kao i da se precizno definiraju obveze HRT-a u proizvodnji i emitiranju emisija na manjinskim jezicima te da u Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije uključi cilj promicanja međuetničkog dijaloga i uključivog društva.
Pravobraniteljica je istakla i ulogu lokalnih medija u multietničkim sredinama i istakla da je značajno što je Agencija za elektroničke medije tijekom 2021. godine za različite medijske projekte vezane za nacionalne manjine izdvojila više od 1.700.000 kuna za gotovo 50 lokalnih medija.
Formiranje manjinske redakcije ipak nije predviđeno Ugovorom između HRT-a i Vlade za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2027. godine jer HRT smatra da pitanje formiranja manjinske redakcije nije tema koja treba biti obuhvaćena ovim Ugovorom. Na HRT-u nisu usvojili ni prijedlog Kluba zastupnika nacionalnih manjina o otkupu manjinskih produkcija i suradnji HRT-a s televizijskim produkcijama Srpskog narodnog vijeća i Zajedničkog vijeća općina, jer »to nije predmet Ugovora«, dok su prijedlog titlovanja na ćirilici »uzeli u razmatranje zbog tehničkih uvjeta«, prenio je Faktograf.hr.
J. D.
