Tema Tema

U Subotici najzastupljenija »mađarska« i »hrvatska« prezimena

Prema rezultatima Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. u Srbiji su Jelena i Dragan najčešća imena, a najzastupljenije prezime je Jovanović. Najčešće kombinacije imena i prezimena su: Dragan Jovanović (preko 2.200) i Jelena Jovanović (oko 1.900).

Horvat, Kovač...

Poslije Jovanovića, najčešća prezimena u Srbiji su Petrović, Nikolić, Marković, Đorđević, Stojanović, Ilić, Stanković, Pavlović i Popović.

Gotovo ista prezimena najzastupljenija su i u Vojvodini: Jovanović, Nikolić, Petrović, Popović, Marković, Kovačević, Ilić, Savić, Stojanović i Knežević kao i u Novom Sadu: Jovanović, Nikolić, Petrović, Popović, Kovačević, Marković, Ilić, Knežević i Stojanović.

U Subotici među prvih deset nema uobičajenih srpskih prezimena, iako su prema ovom popisu Srbi postali najbrojnija etnička zajednica u Gradu. Ipak, Grad je ovo i s iznadprosječnim udjelom nacionalno neizjašnjenog stanovništva – 10,8%. Prezimenima koja su u prvih deset u Subotici povijesno su se izjašnjavali i izjašnjavaju se najčešće Mađari i Hrvati. Najčešća prezimena u Subotici su: Horvát(h)/Horvat, Kovács/Kovač, Szabó/Sabo, Vuković, Nagy/Nađ, Kujundžić, Tót(h)/Tot, Dulić, Stantić i Skenderović.

U Somboru su najčešća prezimena Petrović, Nikolić, Kovač/Kovács, Popović, Knežević, Kosanović, Kovačević, Ilić, Lukić i Jovanović.

Najčešća prezimena u Srijemskoj Mitrovici su Jovanović, Nikolić, Petrović, Savić, Pavlović, Popović, Ilić, Simić, Lukić i Marković.

Najčešća prezimena u Općini Bač su: Mišković, Petrović, Nikolić, Kovač, Đurđević, Trusina, Jovanović, Ćulibrk, Horvat i Gašparovski.

Jelena i Dragan

Nakon Jelene, najčešća ženska imena u Srbiji su Milica, Marija, Dragana, Mirjana, Ljiljana, Snežana, Ivana, Gordana i Ana. U prvih deset muških imena poslije Dragana su: Aleksandar, Milan, Nikola, Zoran, Marko, Miloš, Goran, Dejan i Dušan.

U posljednjih 20-ak godina roditelji svojoj djeci najčešće daju drukčija imena od navedenih koja su najčešća i koja nose osobe srednje ili starije dobi. Imena koja su prisutna u svim generacijama među prvih deset su Milica i Nikola.

Najčešća imena u Srbiji među djecom rođenom od 2011. do 2022. su od ženskih: Dunja, Sofija, Milica, Sara, Nikolina, Lena, Teodora, Anđela, Maša i Nađa, a od muških: Luka, Lazar, Stefan, Nikola, Aleksa, Vuk, Filip, Mihajlo, Pavle i Vasilije.

Jelena je ime i koje je najviše godina bilo najzastupljenije – čak 19, dok je kod muških imena to Nikola – 18 godina.

Ime Radmila bilo je najpopularnije do 1943. godine. Naredne dvije godine, 1944. i 1945, djevojčice su najčešće dobivale ime Slobodanka, dok je od 1946. do 1948. najčešće davano ime Mirjana. U narednih 11 godina, od 1949. do 1959. na prvom mjestu po učestalosti bilo je ime Ljiljana. Ime Snežana najčešće je davano djevojčicama rođenim od 1960. do 1963, kao i 1969. i 1970. godine, dok je pet godina, u razdoblju 1964. – 1968., najzastupljenije bilo ime Vesna. U prvoj polovici 70-ih godina 20. stoljeća najčešća ženska imena bila su Biljana (1971. – 1973.) i Danijela (1974. – 1975.). Ime Jelena bilo je najpopularnije čitavih 19 godina, kod generacija rođenih od 1976. do 1994. godine. Narednih 17 godina, od 1995. do 2011, najviše djevojčica dobivalo je ime Milica. U generaciji rođenoj 2012. godine na prvom mjestu je ime Lena. Naredne tri godine, 2013. – 2015., dominira ime Dunja, a narednih sedam godina, od 2016. do 2022. godine, najčešće žensko ime u Srbiji je Sofija.

Ime Milan bilo je najpopularnije do 1941. godine, kao i u razdoblju 1948. – 1950. U ratnim i poratnim godinama, od 1942. do 1947, najveći broj dječaka dobio je ime Slobodan. Ime Dragan, koje nosi najveći broj muškaraca u Srbiji, bilo je najpopularnije 12 godina, od 1951. do 1962. Narednih šest godina (1963. – 1968.) dominira ime Zoran, 1969. i 1970. godine Goran, a zatim je devet godina, od 1971. do 1979, najčešće muško ime Dejan. Do 1991, na prvom mjestu po brojnosti bila su imena Aleksandar (1980.), Milan (1981. i 1983. godine), Ivan (1982.), Marko (1984. – 1987.) i Miloš (1988. –1991.). Narednih 17 godina, od 1992. do 2007, kao i 2009., najviše dječaka dobivalo je ime Nikola. Luka je bilo najpopularnije ime kod 12 generacija, i to kod dječaka rođenih 2008. godine, a zatim u razdoblju 2010. – 2014. i 2017. – 2022. U 2015. godini najpopularinije muško ime bilo je Stefan, a 2016. godine Lazar.

Najčešća ženska imena u Novom Sadu su: Jelena, Milica, Marija, Dragana, Mirjana, Aleksandra, Ivana, Jovana, Ana i Ljiljana, a muška: Nikola, Aleksandar, Milan, Marko, Dragan, Dušan, Miloš, Zoran, Vladimir i Stefan.

U gradu s najvećim brojem Hrvata u Srbiji, Subotici, najbrojnija ženska imena su: Marija, Ana, Jelena, Milica, Mirjana, Erzsébet, Ivana, Aleksandra, Ilona i Eva, a muška: Nikola, Ivan, Aleksandar, Marko, Dragan, Zoran, Robert/Róbert, Milan, Zoltán, József.

Najčešća ženska imena u Somboru su: Marija, Milica, Jelena, Mirjana, Ana, Dragana, Snežana, Nada, Ljiljana i Gordana, a muška: Milan, Nikola, Dragan, Aleksandar, Zoran, Dušan, Miloš, Marko, Goran i Dejan.

U Srijemskoj Mitrovići najčešća ženska imena su: Milica, Jelena, Mirjana, Dragana, Ljiljana, a muška: Dragan, Milan, Nikola, Zoran, Aleksandar, Goran, Marko, Miloš, Dušan i Đorđe.

Najčešća ženska imena u Baču su: Ana, Marija, Milica, Jelena, Snežana, Dragana, Katarina, Maria, Mirjana i Nada, a muška Jan, Milan, Ivan, Zoran, Dragan, Nikola, Stevan, Goran, Marko i Aleksandar.

J. D. B.

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika