Arhiv tekstova
Jačanje veza i podrška iz Hrvatske
Treća sjednica trećeg saziva Savjeta hrvatske Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske održana je od 27. do 29. studenoga u Zagrebu.
Službenom otvorenju nazočio je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić te ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs i drugi visoki uzvanici. Sjednici su nazočili i članovi Savjeta Vlade koji predstavljaju hrvatsku zajednicu iz Srbije – Tomislav Žigmanov, Karolina Bašić i Renata Kuruc, kao i saborska zastupnica Jasna Vojnić.
Na sjednici je fokus bio na ključnim temama za snažnije povezivanje Hrvata izvan Hrvatske s domovinom. Kako je rečeno u uvodnom dijelu sjednice, proračun za projekte i programe za Hrvate izvan Hrvatske za 2025. povećan je za 43 %.
»Ni sami nismo svjesni koliko projekata realiziramo kroz različite izvore i resore i to ćemo činiti i dalje. Što Hrvatska bude ekonomski snažnija i naš gospodarski rast i proračun bude omogućavao više sredstava da izdvajamo za Hrvate izvan Hrvatske, to ćemo konzistentno i kontinuirano činiti. Možemo očekivati da će nam rast BDP-a ove godine sigurno biti najmanje 3,6 %. To znači da će rast hrvatskog gospodarstva biti između tri i četiri puta brži nego prosjek Europske unije«, rekao je Andrej Plenković i pozvao Hrvate izvan Hrvatske da sugeriraju velike projekte, a kao dobar projekt izdvojio je Hrvatski dom – Maticu i, kako je kazao, »takve projekte podržat će Vlada«.
Poseban fokus na Srbiji i Crnoj Gori
Hrvatska manjina prisutna je u 12 država, a Savjet artikulira sve potrebe hrvatske manjine i usmjerava ih prema mjerodavnim tijelima.
»Neke od tih zajedničkih potreba tiču se očuvanja identiteta, kulture i jezika. S tim u vezi su i potrebe – što se tiče obrazovanja potrebe za nastavnicima hrvatskog jezika i udžbenicima, što se tiče kulture očuvanje, zaštita i promocija kulturne baštine i po pitanju informiranja vidljivost nas kao manjine u 12 država. Što se tiče specifičnih potreba, nema svaka zajednica status hrvatske manjine, kao npr. Hrvati u Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu ili Bugarskoj. U nekim državama nedostaje hrvatskih svećenika, a u nekim državama još uvijek se odvija politički pritisak i nasilna asimilacija, prioritetno u Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji«, rekla je zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić.
Dan prije održavanja sjednice državni tajnik Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas je govoreći za HTV kazao kako su različiti položaji hrvatske zajednice u pojedinim državama.
»Hrvati su u BiH konstitutivan narod. Jednakopravan kao druga dva naroda. U 12 europskih država žive kao autohtone manjinske zajednice. U iseljeništvu nisu definirani ničim osim time da, ovisno o demokratskim dosezima, o standardu država, odnosno okruženja u kojem žive, mogu inaugurirati, odnosno njegovati svoje vrijednosti po kojima su oni prepoznati, ali je tu važna matična domovina. Dakle, mi smo tu da im to omogućimo i da to bude što jače, što bolje«, pojasnio je Milas.
Istaknuo je kako je Vlada premijera Andreja Plenkovića u posljednjih osam godina uložila izuzetni napor kako bi status i položaj Hrvata u svih 12 zemalja, gdje žive kao nacionalna manjina, bio što bolji.
»Poseban fokus je uvijek na Srbiji i Crnoj Gori gdje postoje formalni zakonski akti prema kojima Hrvati imaju određena prava, ali u praksi to ne postoji. U praksi je diskriminacija, strah i sve ono što nije dobro za život ljudi koji žive tamo stoljećima. Država čini sve kako bi im sve što im je zakonom propisano i ostvarili«, rekao je Milas dodajući da su svugdje ostvareni vidljivi pomaci.
Dijaspora i manjine
Tijekom sjednice raspravljalo se o brojnim aktualnim temama vezanim za odnose Hrvatske s Hrvatima koji žive izvan domovine. Između ostalog, o institucionalnim odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan Hrvatske te očuvanju identiteta hrvatskih iseljenika i povratka u domovinu, o pravima, statusima i položajima hrvatske nacionalne manjine te Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao predvodnicima europskog puta BiH.
»Iz naše točke gledišta svaka sjednica je sve konstruktivnija i bolja. Od strane Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske tri dana sjednice su bila odlično organizirana. Okupili su se Hrvati iz 12 država gdje predstavljaju nacionalnu manjinu, Hrvati iz iseljeništva i prekooceanskih zemalja iz 26 država i Hrvati iz Bosne i Hercegovine. Nije to bilo niti malo lako iskoordinirati takav događaj. A o Hrvatima u Srbiji na takvim skupovima sve se više govori i zna. Zaključke koje smo kao predsjedavajući Odborom za hrvatsku manjinu napravili prošle godine u Subotici sada je svima prezentirano. Naime, prije godinu dana, kada su nam bili u posjetu, Odbor za hrvatsku manjinu sastavio je svoje prioritete razvoja i jačanja i sada smo ih vrlo jasno i argumentirano iznijeli pred Savjet Vlade. Od ubrzanja postupka primitka u hrvatsko državljanstvo, zaštite kulturne baštine pa sve do uvođenja teme o Hrvatima izvan Hrvatske u hrvatske udžbenike i kurikule. Ipak, sve bi to bilo uzaludno bez otvorene, jasne i djelotvorne podrške premijera Vlade Hrvatske Andreja Plenkovića koji je i sada naglasio kako Vlada želi projekte poput naše matice, koja, kako kaže, pravi razliku među drugim projektima. Stoga, vjerujem da će se Vladi i naše nove ideje, koje su se ovdje rodile, dopasti«, kazala je za Hrvatsku riječ nakon završene sjednice Jasna Vojnić. Hrvati izvan domovine i dalje mogu računati na potporu matične domovine, a Hrvati u Srbiji nametnuli su se kvalitetnim projektima.
»Podrška Hrvatima u Srbiji ne samo da je utrla put u sveukupnoj politici prema Hrvatima izvan Hrvatske, nego jasno opredjeljenje i premijera Andreja Plenkovića i državnog tajnika Zvonka Milasa svjedoči kako ona samo, iz godine u godinu, može rasti. No ono što me još više raduje, jeste da će se ona proširiti i na druge manjine… Hrvate u Sloveniji vrlo uskoro očekuje snažnija i konkretnija podrška, a sigurna sam da ćemo i drugima pomoći i svojim primjerom i motivacijom da ostvare svoje vizije. Sada je velika stvar što svi zajedno i u Saboru imamo još više prostora, i to ćemo sasvim sigurno na najbolji mogući način iskoristiti«, kazala je Vojnić.
Savjet hrvatske Vlade za Hrvate izvan Hrvatske savjetodavno je tijelo Vlade u kreiranju i provedbi politika, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan granica Hrvatske. Članove Savjeta, pripadnike Hrvata izvan Hrvatske, imenuje Vlada na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze. Riječ je o 55 predstavnika udruga, organizacija i institucija Hrvata iz cijelog svijeta, uvaženim u sredinama u kojima žive, angažiranima na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta, aktivnima u radu svojih zajednica te na unaprjeđenju odnosa s domovinom. Osim predstavnika Hrvata izvan Hrvatske, članovi Savjeta po položaju su i predstavnici državnih tijela, institucija te Katoličke crkve i organizacija civilnoga društva.
H. R.
