Kolumne

Građani Srbije su u drugom krugu predsjedničkih izbora dali povjerenje lideru SNS-a Tomislavu Nikoliću, a Boris Tadić je rivalu čestitao na »fer i zasluženoj pobjedi«. Nakon predsjedničkih izbora, ponovno su u fokusu kalkulacije oko formiranja Vlade. Dakle, slijedi rasplet. Moguće je da će predsjednik biti iz jedne političke opcije, a da će Vlada, na kojoj leži najveća odgovornost u vođenju unutarnje i vanjske politike, biti iz druge opcije, što bi podrazumijevalo dogovor o Vladi između DS-a i SPS-a. No, ne isključuje se mogućnost da socijalisti pređu preko dogovora s demokratama i formiraju vlast sa SNS-om. U slučaju da ne dođe do kohabitacije i da SNS formira Vladu, ta stranka bi imala veći kolač da zadovolji apetite široke koalicije. U obje od te dvije mogućnosti Ivica Dačić je igrač odluke. 

Kormilo nove Vlade preuzet će neka od političkih opcija, a sigurno je da neće poteći med i mlijeko. U izbornoj kampanji sve stranke su obećavale investicije i zapošljavanje, kandidati su ohrabrivali sami sebe, govorilo se o zaštiti radnika od strane države, socijalnoj pravdi i jednakim šansama za sve. Pa ipak, ni jedna stranka nije čak ni pokušala odgovoriti zašto postoje razni društveni problemi, osim pozivanja na kontekst gospodarske krize, kada se govorilo o ekonomiji. A svi ti problemi nisu valjda pali s neba? Odgovore neće dati matematika kojom se želi osigurati premijerska fotelja, niti kalkulacije financijskih preslagivanja glede postizbornog kolača.

Na ovim izborima Tadićevi birači nisu masovno izlazili glasovati kao dosad, kada su željeli svojim glasovima onemogućiti pobjedu četničkog vojvode i dojučerašnjeg radikala, zamjenika Vojislava Šešelja. Tadićev poraz jest rezultat teškog ekonomskog i socijalnog stanja, ali i razočaranja mnogih birača načinom vladavine DS-a. Takvom rezultatu pridonio je i dio liberalne scene koji je uoči prvoga kruga pozivao građane da svoje nezadovoljstvo izraze poništavanjem izbornih listića. Nezadovoljstvo načinom vladanja DS-a izražavalo se i tzv. bijelim listićima, a mnogi birači nisu izišli na birališta iz samo njima poznatih razloga. Širila se i priča kako nije važno tko će između dvojice kandidata biti izabran, no vidjet će se jesu li bili u pravu oni koji su stavljali različite političke opcije na istu razinu, jer slijede djela prema kojima će građani prosuđivati političku praksu u Srbiji narednih godina.

U ovim izborima pisci se nisu mnogo eksponirali i angažirali tijekom kampanje podrškom nekoj od političkih opcija. Pred njima ostaje, kao i uvijek, kritički odnos prema svakoj vlasti, bjelina još nenapisanih stranica, te raskrinkavanje i demistificiranje politike, daleko od neposrednog angažmana, bez obzira na razne kolače. Što se tiče zauzimanja takvog famoznoga društvenog i političkog stava, Krleža je politički angažman pisaca nazvao »iluzionističkim maštanjem o slobodi«, na što bi Džoni Štulić odgovorio uz A i E dur – »dolazim ti kao fantom slobode i zato pokaži što znaš«.

Z. S.