Kolumne

Dvije stotine dana

 

Nakon odluke Ustavnog suda Srbije kojom se utvrđuje da pojedine odredbe Zakona o utvrđivanju nadležnosti Autonomne Pokrajine Vojvodine nisu u suglasnosti s Ustavom, ostaje pitanje – kuda vodi takva odluka o osporavanju nadležnosti Vojvodine? Umjesto da Republika Srbija koristi primjer AP Vojvodine kao uvjerljivi argument da pokaže Europskoj Uniji kako je na pravom putu euro-integracija, radi se suprotno. Tako je ponovno aktualiziran odnos Srbije prema njenoj pokrajini, a Ustavni sud je takvu odluku donio baš u trenutku kada se formirala nova vladajuća koalicija u republičkoj Skupštini, a ta politička grupacija nema pozitivan stav prema preuzimanju nadležnosti AP Vojvodine. Također, odluka je donesena i u trenutku kada su novu vladajuću skupštinsku većinu u pokrajini formirale političke stranke koje nisu na vlasti na republičkoj razini.

Na nedavno održanoj sjednici Koordinacije nacionalnih vijeća nacionalnih manjina u Srbiji potpredsjednica Skupštine AP Vojvodine i predsjednica Slovačkog nacionalnog vijeća Ana Tomanova Makanova iznijela je da nacionalna vijeća smatraju kako se donijeta odluka Ustavnog suda treba preispitati, kao i da treba povesti širu raspravu o tome – odgovara li Ustav Republike Srbije današnjem trenutku. Na sjednici je zauzet i zajednički stav da je takvom odlukom Ustavni sud prekršio Ustav Republike Srbije i, među ostalim, otvorio put snižavanju dostignute razine ljudskih i manjinskih prava u Srbiji. Osporene ovlasti AP Vojvodine izazvat će probleme i kada je riječ o manjinskim pravima, jer je dosadašnja praksa bila da ukoliko je nadležno republičko ministarstvo propustilo učiniti ono što je zakonska obveza, a što se često dešavalo, onda je nadležno pokrajinsko tajništvo donosilo rješenje, koje je omogućavalo ostvarivanje određenog manjinskog prava.

Nacionalne manjinske zajednice u Vojvodini imaju očuvane svoje kulturne identitete, čije daljnje očuvanje i jačanje ovisi naravno od ostvarivanja prava u područjima obrazovanja, informiranja, kulture i službene uporabe materinskog jezika i pisma, a upravo su ovakvom odlukom Ustavnog suda osporene ovlasti AP Vojvodine da bliže uređuje određene segmente u tim područjima. Na sjednici Koordinacije nacionalnih vijeća usvojeni su zaključci o toj odluci, a ostaje staro pitanje o mogućnosti opstojnosti kulturnog identiteta bez političke moći. To je još jedan od razloga svrhe djelovanja političkih stranaka s manjinskim predznakom, te se očekuje da će se i u fokusu interesiranja DSHV-a biti zauzimanje političkog stava nakon ove odluke Ustavnog suda i sukladno tome, daljnji politički rad na očuvanju do sada dosegnute razine ostvarenih prava ovdašnjih Hrvata.

Očekujemo formiranje nove republičke Vlade. Kao što se to već kaže, sačekajmo sto dana da vidimo kako će se rješavati pitanje AP Vojvodine, kad smo već čekali skoro sto dana da se nova Vlada formira. Kada se saberu spomenuti dani, to i nije baš tako malo, a možda zvuči manje kada se napiše brojevima – 200 dana, sveukupno, barem ovom prilikom.

Z. S.