Kolumne
Kulturna povijest i pamćenje
Novinsko-izdavačka ustanova »Hrvatska riječ« ima u planu ove godine promovirati svoja izdanja u vojvođanskim mjestima gdje do sada nije predstavljen rad ove ustanove i gdje nema udruga i organizacija s hrvatskim predznakom, iako u tim mjestima živi i hrvatsko stanovništvo. Održavanje promocija se planira u Banatu – Starčevu, Pančevu, Borči, a danas će se promocija izdanja NIU »Hrvatska riječ« održati u Boki kod Zrenjanina. Također, promocije se planiraju održati u Bačkoj Topoli, Odžacima i u općini Beočin. Predstavljanjem postignuća djelovanja naše ustanove, informativno-političkog tjednika »Hrvatska riječ«, podlistaka za djecu i mlade »Hrcko« i »Kužiš«, te tiskanih knjiga, ukazat će se ujedno i na opstojnost nacionalnog identiteta i kulture ovdašnjih Hrvata, dakle na kontinuitet samopoimanja i samopredstavljanja identitetskog okvira Hrvata koji žive u vojvođanskim dijelovima Srijema, Bačke i Banata, kao činjeničnog pokazatelja, te poticaja i izazova za aktualizaciju mogućnosti upražnjavanja raznih sadržaja nacionalnog
identiteta.
U ovome broju tjednika donosimo tekst o povijesti starčevačkih Hrvata koji kazuje o opstojnosti hrvatskog stanovništva u tom banatskom mjestu, iako statistički pokazatelji pokazuju da je i u tom mjestu, kao i diljem Banata, broj hrvatskog stanovništva u opadanju. Činjenica je da Hrvati u Banatu nisu bili ili su tek sporadično bili, i to u kratkim vremenskim intervalima, društveno organizirani, a nepostojanje vlastitih udruga ili njihovo tek kratko postojanje, uz utjecaje raznih asimilacijskih politika, dovelo je do slabljenja obilježja identitetske prepoznatljivosti. Ipak, sjećanje uokvireno povijesnim iskustvom, emotivna memorija, kao i kolektivno sjećanje o podrijetlu koje je sukladno povijesnim činjenicama, ne može se izbrisati ni kod suvremenog hrvatskog stanovništva u Banatu.
O važnosti individualnog i kolektivnog sjećanja u ovome broju tjednika govori prilog o sustavnom radu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata na izradi kalendara značajnih obljetnica za vojvođanske Hrvate. Obilježavanje obljetnica istaknutih događaja i velikana važno je zbog prepoznavanja analogije s prijašnjim vremenima, te očuvanja kulturne povijesti i pamćenja, kao bitnih sastavnica na planu očuvanja nacionalnog identiteta i kulturnog razvitka. Još je August Šenoa napisao u predgovoru romana Seljačka buna: »Dobro je da narod sazna gdje je zgriješio i posrnuo, gdje li se proslavio i podičio. To neka mu je naukom za buduća vremena«.
Z. S.
