Kultura

Da ih ne zaboravimo!

»Ante Evetović Miroljub nije zaboravio da ga je bunjevačka majka rodila i odgojila. Cijeloga je života bio na utjehu malenima, kao marljivi radnik i zdušni svećenik. S pravom je mogao reći 'Ne trebam i ne želim nikad u životu sebi većeg dara! Hrvatskog roda ja sam pjesnik i svećenik Božjeg oltara. Za dom radim. Za rod pjesme pišem i moje i roda suze brišem'«, rekao je mons. Stjepan Beretić u svojemu izlaganju na temu »Da ih ne zaboravimo: Ante Evetović Miroljub i Ante Jakšić«, na književnoj večeri koja je u organizaciji Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović« održana 9. kolovoza u HKC »Bunjevačko kolo« u Subotici, kao jedna od mnogobrojnih pratećih manifestacija »Dužijance 2012.«.

Ante Evetović Miroljub, rođen je u Aljmašu 12. lipnja 1862., a umro je u Valpovu 24. veljače 1921. godine kao znameniti književnik, pjesnik, svećenik, profesor filozofije, crkvenoga prava i povijesti, kateheta, publicist i javni djelatnik, dobar svećenik. Govoreći o Evetovićevu svećeničkom putu, mons. Beretić naznačio je kako je Evetović bio ugledni franjevac, za što ga je oduševio kalački kanonik i naslovni biskup Ivan Antunović, čijim se radom nadahnjivao. Osvrćući se osobito na Evetovićev književni rad, mons. Beretić naznačio je kako je u svojem drugom župničkom mjestu, Harkanovcima, ispjevao najljepše stihove, eseje, priče i epove. Radovi su mu izlazili u novinama, prigodničarskim tiskovinama i kalendarima. »Bio je prvi književnik bačkih Hrvata koji je poslije Ivana Antunovića pisao hrvatskim književnim jezikom. Surađivao je s Maticom hrvatskom, časopisom 'Neven' i 'Vijenac'. U književnosti se javio kao bogoslov 1884. godine. Spisateljskim radom bavio se sve do smrti. Poslije njegove smrti objavljene su mu 1931. knjige 'Iz pjesama Ante Miroljuba Evetovića' u Osijeku i 'Spomen izdanje Ante Evetovića Miroljuba' u Subotici. U svojim pjesmama se otvoreno i javno priznavao Hrvatom, opjevao je svoj hrvatski rod, Hrvatsku. /…/ Na široj, nacionalnoj razini, Evetovićeva djelatnost je prešućena. Ulogu Miroljuba u hrvatskom preporodu Bunjevaca povjesničari često naglašavaju, no, malo kad je objašnjavaju. U novije vrijeme, služeći se suvremenim povjesničarskim metodama, o Miroljubu su mnogi pisali«, rekao je predavač.  

Željka Zelić

Opširnije u tiskanom izdanju