Kolumne Kolumne

Deset godina

 

Prisutne su u literaturi i uopće u javnosti različite pretpostavke o tome što je to nacionalni identitet. Uobičajeno se smatra da izraženiji nacionalni identitet pridonosi pozitivnijem vrednovanju vlastite grupe a što pridonosi samopoštovanju pojedinca. Međutim, veza između podrijetla, pozitivnog vrednovanja vlastite grupe i samopoštovanja nije toliko jednostavna kao što se pretpostavlja. Osobito kad su u pitanju manjinske zajednice, jer stavovi prema svojoj nacionalnoj zajednici uključuju i stavove nacionalnih zajednica s kojima je njegova nacija u svojoj egzistenciji suočena. Neka istraživanja su pokazala da članovi grupa s niskim statusom u društvu, čiji je identitet ugrožen nepovoljnim intergrupnim komparacijama, odnosno negativno se procjenjuje od strane pripadnika većinskog naroda, obično pokazuju manji favoritizam u odnosu na svoju grupu ili favoriziraju grupu koja ima viši status. U tom slučaju, moguća je i negativna nacionalna identifikacija koja se kreće od otuđenja od svoje nacije, preko nacionalnog stida i nacionalne averzije do nacionalne (samo)mržnje.
Za pretpostaviti je da će u kontekstu dugotrajno prisutne (u manjoj ili većoj mjeri) verbalne agresije u Srbiji, u kojoj svaki pomen hrvatstva u pozadini krije asocijaciju na ustaštvo i široko prihvaćene teze o »genocidnosti« hrvatskog naroda, za mnoge pripadnike hrvatskog naroda izlaz biti u skrivanju svoje nacionalne pripadnosti – etničkoj mimikriji. Zašto je to važno? Važno je jer ne samo da nacionalni osjećaj i identifikacija imaju važne funkcije za pojedinca, već i za samu zajednicu u kojoj nacionalni osjećaj ima integrativnu funkciju i treba olakšavati grupno djelovanje. Možda se i u tome krije dio odgovora na probleme s kojima se suočava hrvatska zajednica i njezini lideri. Kako bi dobili odgovor na to pitanje i stekli jasnu sliku o realnosti, neophodno je prvo imati egzaktne činjenice o trendovima u hrvatskoj zajednici - sviđali nam se oni ili ne. Samo tako će se moći oblikovati strateški dokumenti koji će odgovarati toj realnosti i koji će omogućiti mijenjanje realnosti u željenom cilju – a to je očuvanje i napredak hrvatske zajednice. U protivnom će se za neuspjehe uvijek okrivljavati netko drugi – i umjesto napretka ćemo imati vječito traženje krivaca za sve neuspjehe. 
J. D. 

Najava događaja

26.12.2024 - Božićni koncert u subotičkoj katedrali

34. tradicionalni božićni koncert Katedralnog zbora Albe Vidaković bit će održan u četvrtak, 26. prosinca, u subotičkoj katedrali sv. Terezije Avilske, s početkom u 19.30 sati. Osim zbora, sudjeluju Aleksandra Ušumović (sopranistica), Lucija Vukov (flauta), Kristina Stankov (flauta), Mihály Szűcs (fagot), Kornelije Vizin (orgulje) i Subotički tamburaški orkestar. Na programu su djela Couperina, Prepreka, Vejkovića, te božićne skladbe iz Bačke, Hrvatske i Mađarske. Dirigent je Miroslav Stantić. Ulaz je besplatan.

29.12.2024 - Božićni koncert zborova Srijemske biskupije

Zborovi svih župa Srijemske biskupije okupit će se u crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu i izvesti za posjetitelje neke od najljepših božićnih pjesama. Koncert pod geslom „Svim na zemlji mir, veselje“ održat će se u nedjelju, 29. prosinca, u crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu s početkom u 18 sati.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika