Intervju Intervju

Nema mjesta radikalnom pesimizmu

 

Politički analitičar, profesor Sveučilišta u Novom Sadu i dopisni član Vojvođanske akademije znanosti i umjetnosti prof. dr. Jovan Komšić bavi se, među ostalim, istraživanjima političkih sustava, postkomunističkih tranzicija, decentralizacija i autonomije, regionalizacija u Europi.

 

 

 

HR: Pokret »Naši« zatražio je od nadležnih tijela zabranu rada pojedinih medija, a prije toga i nekih nevladinih organizacija zbog, kako su naveli, »opravdane sumnje da su financirani prljavim novcem albanske i hrvatske mafije«. Vidite li u toj nacionalističkoj retorici posljedice nezadovoljstva haškim presudama, ili vraćanje na scenu politike devedesetih godina, kako to ocjenjuju neki analitičari?
Na žalost, mislim kako je riječ i o jednoj i o drugoj komponenti. Presuda Haškog tribunala je, na žalost, umanjila kapacitete proeuropskog civilnog sektora orijentiranog prema borbi za ljudska prava i slobode, samom činjenicom da odluka Haškog tribunala nije sankcionirala ni zapovjednu ni pojedinačnu odgovornost ljudi, bez obzira na karakter optužnice. Činjenica je da su i jedna i druga odluka, koje se odnose na odgovornost za ’95. i izgon Srba iz Krajine, te također oslobađajuća presuda Haradinaju, omogućile novu mobilizaciju ekstremne desnice i otvorile mogućnosti da se ona čuje i šire i gromoglasnije na javnoj sceni Srbije. I ono što je najlošija posljedica – i tu vidim taj gorak okus u ustima ljudi koji su računali s mogućnošću kakvog-takvog nepristranog utvrđivanja odgovornosti za zločine na prostorima bivše Jugoslavije i osjećaj da je pravda nepristrana, da vladaju principi i pravo, a ne političke instrumentalizacije. Na žalost, ove dvije presude su izazvale opravdano nezadovoljstvo, mlade ljude i studentsku mladež su ponovno vratile u sferu stereotipa i predrasuda koja je bila dominantna 90-ih godina.
Kad je riječ o stajalištu »Naših«, to nije ništa novo. To je ta proizvodnja neprijatelja kao matrica ekstremnog nacionalizma koja je bila gorivo ratno-nacionalističke tranzicije i projekta za koji se u Srbiji činilo da je poražen. Ako hoće biti moderna država i država vladavine prava, ako hoće biti europska država, pa i ako neće biti europska država ali hoće biti moderna pravna država, država Srbija ne smije dopustiti da takve ideje u medijima i u javnosti, a kamoli u odnosu države prema organizacijama koje su prozivane od medija do nevladinih organizacija – da te ideje iz ’90-ih, iz one nacionalističke ekstremne euforije sumraka svih vrijednosti, dobiju ponovno neku vrstu prava građanstva i moćne potpore. To je onda ćorsokak, slijepa ulica i mrak.
 
Slavica Mamužić
 
Opširnije u tiskanom izdanju

Najava događaja

26.12.2024 - Božićni koncert u subotičkoj katedrali

34. tradicionalni božićni koncert Katedralnog zbora Albe Vidaković bit će održan u četvrtak, 26. prosinca, u subotičkoj katedrali sv. Terezije Avilske, s početkom u 19.30 sati. Osim zbora, sudjeluju Aleksandra Ušumović (sopranistica), Lucija Vukov (flauta), Kristina Stankov (flauta), Mihály Szűcs (fagot), Kornelije Vizin (orgulje) i Subotički tamburaški orkestar. Na programu su djela Couperina, Prepreka, Vejkovića, te božićne skladbe iz Bačke, Hrvatske i Mađarske. Dirigent je Miroslav Stantić. Ulaz je besplatan.

29.12.2024 - Božićni koncert zborova Srijemske biskupije

Zborovi svih župa Srijemske biskupije okupit će se u crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu i izvesti za posjetitelje neke od najljepših božićnih pjesama. Koncert pod geslom „Svim na zemlji mir, veselje“ održat će se u nedjelju, 29. prosinca, u crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu s početkom u 18 sati.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika