Intervju

Zavod za kulturu vojvođanskih Slovaka osnovan je 2008. godine, kada su osnovani i zavodi za kulturu vojvođanskih Mađara, Hrvata, Rumunja i Rusina. Zavod je osnovan od strane Skupštine AP Vojvodine i Nacionalnog vijeća slovačke nacionalne manjine s ciljem očuvanja, unapređenja i razvoja kulture vojvođanskih Slovaka. U tom smislu, njihova je vizija kulturno naslijeđe, odnosno suvremenu umjetnost i kulturu vojvođanskih Slovaka učiniti prepoznatljivom u najširim okvirima i njezinu posebnost i izvrsnost profesionalno afirmirati. ZKVS se nalazi u središtu Novog Sada, u reprezentativnom prostoru od 115 četvornih metara iznajmljenom od Grada Novog Sada. Od samog početka rada imaju tri zaposlene osobe, kao i veliki broj spoljnih suradnika. O radu ovoga Zavoda, kao i o kulturi vojvođanskih Slovaka, razgovarali smo s ravnateljicom ZKVS-a Milinom Sklabinski. 

 

 

 

 

HR: Koje biste dosadašnje projekte Zavoda izdvojili kao kapitalne i najznačajnije?

Od početka rada Zavoda nastojali smo paralelno raditi na realizaciji kratkoročnih i srednjoročnih projekata. U prvu grupu spadaju oni programi koji su učestali i koje javnost neposredno vidi (izložbe, književne večeri u Zavodu, ceremonije otvaranja festivala, obilježavanje jubileja, postavljanje spomen ploča i sl.), dok u drugu grupu spadaju oni programi koji su financijski i vremenski zahtevniji. Na ovom mjestu bih istakla rezultate upravo ovih srednjoročnih projekata. Primjerice, počev od 2009. godine, Zavod permanentno i sustavno radi na internet portalu, koji se bavi celokupnom kulturnom infrastrukturom ovdašnjih Slovaka. Nastojali smo mapirati gotovo sve aspekte (tekstom, slikom, videom, zvukom) i nakon toga ih svestrano afirmirati. Ovaj portal se razvio u kompleksnu bazu podataka, koje objavljujemo na slovačkom, srpskom i djelomice na engleskom jeziku, zbog čega je broj posjetitelja u stalnom porastu. Kada smo u okviru portala razvili stranicu pod nazivom Kulturna mapa, u kojoj je predstavljeno 34 lokaliteta u kojima Slovaci u Srbiji imaju ili su imali organizirane forme kulturnog života, nastala je potreba da objavimo publikaciju, koja će na moderan, atraktivan i prije svega sadržajan i stručan način predstaviti javnosti ovu problematiku. Tako smo na dan naše treće godišnjice javnosti predstavili knjižno izdanje pod nazivom »Slovaci u Srbiji s aspekta kulture«, za koju se ispostavilo da tisuću primjeraka nije dovoljno pokriti potražnju. Publikacija je okupila veliki broj suradnika i kao takva na 400 stranica putem više od 1000 profesionalnih fotografija i relevantnih tekstova predstavlja mjesta u Srbiji i najvažnije kulturne točke Slovaka u njima. Dakle, veliki projekti su uzajamno povezani, jer smo, istražujući i sakupljajući materijal za publikaciju, uvećavali našu bazu podataka, zbirku starih fotografija, priručnu knjižnicu te smo uspjeli za relativno kratko vrijeme postati centar, u kome svi zainteresirani mogu pronaći mnoštvo podataka neophodnih za daljnju istraživačku djelatnost. Važno je spomenuti i to da Zavod izdaje godišnjak u kome bilježi rezultate rada, objavljuje rezultate istraživanja i vrednovanja našeg kulturnog sustava od strane stručnjaka, tako da javnost može pratiti koji od zadanih ciljeva i na koji način su u prethodnoj godini realizirani. Dakle, zahvaljujući portalu, koji se nalazi na adresi www.slovackizavod.org.rs, internoj elektronskoj bazi podataka o kulturi vojvođanskih Slovaka, publikaciji »Slovaci u Srbiji s aspekta kulture« i drugim projektima, naš Zavod je postao vidljiv i svrsishodan prilično širokoj grupi percipijenata, odnosno korisnika našeg rada, čemu smo u krajnjem slučaju i težili.

 

Davor Bašić Palković

Opširnije u tiskanom izdanju