Kolumne

Proteklog vikenda grupa učenika koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku u OŠ »Matija Gubec« u Tavankutu, skupa s ravnateljicom, te profesorima hrvatskog jezika posjetili su svoje vršnjake – karaševske Hrvate u Rumunjskoj. NIU »Hrvatska riječ« je pružila logističku potporu ovome projektu i medijski ga propratila. Premda (relativno) blizu – oko šest sati vožnje, kontakti među nama i nisu tako česti, iako bi se moglo surađivati na raznim poljima i razmjenjivati iskustva - od toga kako očuvati nacionalni identitet - karaševski Hrvati i dan-danas govore hrvatski jezik u svojim domovima, preko političkog predstavljanja – Hrvati, kao i druge nacionalne manjine, imaju garantirano mjesto u rumunjskom parlamentu, pa do toga kako suradnjom ostvarivati vrijedne projekte za zajednicu. 

Naime, tijekom boravka saznali smo da je puno toga dobrog napravljeno zahvaljujući suradnji škole, župe i lokalnih vlasti (u Lupaku na primjer), kao što je puno toga dobrog napravljeno i u Tavankutu zahvaljujući razumijevanju, međusobnom uvažavanju i suradnji župe, škole i društva HKPD »Matija Gubec«. Usporedba se sama nametnula nakon kratkotrajnog boravka i upoznavanja sa životom karaševskih Hrvata - skromnim, marljivim, gostoprimljivim i ljubaznim ljudima. 

Ima tu još brojnih usporedbi i sličnosti, pa je tako i Rumunjska u popisu uvrstila kao posebnu odrednicu Karaševci, nasuprot Hrvatima, ali to ipak nije »uspjelo«, jer većina onih koji se u kolokvijalnom govoru nazivaju Karaševcima, ipak znaju tko su i što su te se nisu dali zavarati.   

A mogli bi razmijeniti iskustva i o mjerama štednje i o tome kako preživjeti vladine mjere. Naime, ono što slijedi u Srbiji, to se u Rumunjskoj već dogodilo prije tri godine u vrijeme pregovaranja s MMF-om. Tada su plaće u cijeloj državi u javnom sektoru umanjene za 25 posto, te je povećan PDV za pet postotaka u sklopu antikriznih mjera. Pokušalo se i s umanjenjem mirovina od 15 posto, ali je to dovelo do velikih prosvjeda, a Ustavni sud je ovu mjeru na koncu proglasio neustavnom. Ipak, povećanje PDV-a je dovelo do skoka cijena, a bilo je i velikih otpuštanja službenika. 

Prema najavama iz Vlade, šest mjera kojima se Srbija treba spasiti od bankrota su: smanjenje zarada u javnom sektoru za 20-25 posto, povećanje PDV-a za neegzistencijalne proizvode s osam na deset posto, restrukturiranje javnih poduzeća i smanjenje subvencija, uštede u domeni robe i usluga, uzimanje jeftinijih kredita i poboljšanje poslovnog ambijenta. 

Tako kažu domaći ekonomski eksperti, a možda ne bi bilo zgoreg imati u vidu i rumunjska iskustva, makar u pogledu ekonomske krize.

J. D.